LGBT udruga otvoreno zatražila ozakonjenje surogatstva u Hrvatskoj
Foto: Thinkstock
“Surogat majčinstvo je također jedna od opcija, i tema oko koje se lome mnoga koplja, ali naša pozicija je da ono treba biti zakonski regulirano na najbolji mogući način, koji štiti sve strane uključene u proceduru. Neke zapadne zemlje imaju odlične zakone, koji otklanjanju ikakvu mogućnost financijskih malverzacija, iskorištavanja ljudi ili stavljanja istih u nepovoljne pozicije. Današnja realnost je da zabrana neke medicinske procedure neće spriječiti ljude da ju koriste, samo će te procedure učiniti puno rizičnijima. Baš zbog toga trebamo kvalitetne zakone”, istaknuli su u intervjuu za portal Libela.org Daniel Martinović, Boris Vrdoljak i Iva Šegot iz udruge Dugina obitelj.
Što se tiče samog Zakona o životnom partnerstvu te mogućnosti ostvarivanja roditeljstva istaknuli su kako “opcija ima jako puno”:
“I praksa je pokazala da ukoliko neka osoba ili neki par želi dijete, vrlo vjerojatno će pronaći način kako ostvariti svoju želju za roditeljstvom. I prije donošenja Zakona lezbijski parovi su išli van Hrvatske u klinike za potpomognutu oplodnju, gej i lezbijski parovi dogovarali su se oko zajedničkog roditeljstva, ili bi se osobe odlučile na roditeljstvo tako što su posvojile dijete kao pojedinac ili pojedinka. Zakon je omogućio da se osobe koje imaju djecu osjećaju sigurnije, budući da daje određenu razinu prava životnim partnerima, ali kao što ste rekli, ne omogućava istospolnim parovima sve mogućnosti za roditeljstvo, koje imaju heteroseksualni parovi. Baš iz tog razloga su se Dugine obitelji počele okupljati prije par godina, kako bi se osobe koje već jesu roditelji upoznale i podijelile iskustva međusobno ili s osobama koje tek žele postati roditelji”, pojasnili su.
Podsjećamo, Europski parlament je u rezoluciji krajem 2015. osudio sve oblike surogatsva. U rezoluciji se jasno ističe da surogatstvo kao takvo, odnosno nošenje i rađanje djeteta za nekog drugog, “potkopava ljudsko dostojanstvo žene jer se njezino tijelo i njegove reproduktivne funkcije koriste kao roba”.
Također, Europski parlament smatra da nošenje i rađanje djeteta koje nema nikakvu biološku povezanost s ženom koja ga rađa i nosi (= gestacijsko surogatstvo), treba zabraniti jer ono predstavlja “reprodukcijsko iskorištavanje i korištenje ljudskog tijela za financijske i druge dobitke, osobito kod ranjivih žena iz zemalja u razvoju”, posebice u Indiji. Zbog svega navedenog, predlaže se adresiranje problema surogatstva “u okviru instrumenata ljudskih prava”, odnosno međunardonih ugovora i deklaracija koji imaju za cilj zaštitu ljudskih prava te mogu imati obvezujući karakter i efektivno zabraniti surogatstvo. Usvojena Rezolucija nije obvezujućeg karaktera, ali određuje poziciju Europskog parlamenta po pitanju surogatstva.
Vijeće Europe odbacilo je legalizaciju surogatstva koju je zastupala izvjestiteljica De Sutter.
Praksa surogatstva implicira ozbiljna etička pitanja, povređuje ljudsku dostojanstvo i krši ljudska prava:
Zanemaruje ljudsko dostojanstvo i prava djeteta, tako da dijete pretvara u proizvod, dok Konvencija o pravima djeteta izjavljuje da djeca imaju pravo na zaštitu od zlostavljanja ili izrabljivanja i poziva države da djeluje u najboljem interesu djeteta.
Pretvara bebe u robu koja se kupuje i prodaje.
Manipulira identitetom i podrijetlom djece te ih lišava povezanosti sa ženom/majkom koja ih je nosila, za što nedavna istraživanja ukazuju da je štetno za razvoj i dobrobit djeteta.
S obzirom na žene, surogatstvo također:
Pogoduje njihovom iskorištavanju.
Pogoduje “turizmu plodnosti” rezultirajući crnom tržištu “prodaje ‘beba”, također stvarajući ideju “prava na dijete”.
Predstavlja iskorištavanje ženskog tijela i njezinih spolnih organa, unatoč načelu nedostupnosti ljudske osobe i ne-vlasništva ljudskog tijela.
Izvor: narod.hr/libela.org
