NOVA GENERACIJA: Od mladog Ljubušaka Amerikanci uče o neravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini
Foto: Privatni album
Često slušamo kako bolju budućnost Hrvatima u Bosni i Hercegovini mogu osigurati jedino mladi i obrazovani ljudi koji su sposobni zastupati i promicati njihove političke i gospodarske interese na globalnoj razini.
Suvremena Bosna i Hercegovina
Riječ je o novoj generaciji načitanih i informiranih, a domoljubno motiviranih mladih ljudi koji govore jezike, poznaju strane sfere moći i dokazali su se u globalnoj konkurenciji. Bez njih ne može ni jedna zemlja, ni narod.
Zato mnoge države i narodi sustavno ulažu u njihovo stasanje, svjesni da nemaju budućnosti ako ne budu imali upliva na globalno javno mnijenje (a koje se formira potpuno drukčije nego prije samo deset godina), ako ne budu imali svojih ljudi na mjestima gdje se donose međunarodne odluke i ako ne budu imali vještih, obrazovanih i komunikativnih predstavnika koji će ih formalno i neformalno zastupati i predstavljati u inozemstvu.
A jedan od takvih mladih ljudi kojeg imaju bosanskohercegovački Hrvati je Valentino Grbavac iz Ljubuškog, koji je trenutačno na magistarskom studiju iz ruskih i euroazijskih studija te međunarodnog poslovanja na prestižnom Georgetown Universityju u Washingtonu, odnosno na njihovoj SFS školi, najboljem studiju diplomacije na svijetu.
Grbavac je prije dvije godine s odličnim uspjehom i počastima diplomirao političke znanosti i povijest na Macalester Collegeu u St. Paulu u američkoj saveznoj državi Minnesoti, i to obranivši rad posvećen političkom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Upravo je proširena i dopunjena verzija tog njegova rada objavljena u formi knjige, i to na hrvatskom i engleskom jeziku, u nakladi Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara. Budući da je po knjižnicama svjetskih sveučilišta i instituta jako teško pronaći argumentirane i činjenično potkrijepljene analize posvećene političkom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini na stranim jezicima, ovo je izniman dar i neprocjenjiv doprinos istini.
Tim više što je rad napisan pod paskom vrsnih američkih profesora, koji nisu dopuštali previše subjektivnih opservacija, a kojima je taj mladi znanstvenik uistinu proširio obzore.
Knjiga je objavljena pod naslovom “Neravnopravna demokracija – Politički položaj Hrvata u BiH”, a recenzirali su je dr. Dejan Vanjek i dr. Andrew A. Latham, koji, među ostalim, navodi kako bi ovo djelo trebali obvezno pročitati članovi akademske zajednice i donositelji odluka.
Zato je knjigu moguće besplatno skinuti sa stranica instituta – www.idpi.ba. Grbavac jako precizno secira suvremenu bosanskohercegovačku prošlost i uzroke današnje krize, koju obilježava marginalizacija Hrvata i neustavna uzurpacija hrvatskih političkih položaja u Federaciji, te potom nudi moguća rješenja utemeljena u političkoj znanosti, ali i globalnim iskustvima sa svim posljedicama – od stvaranja unitarne države, preko regionalizacije, kantonizacije do povratka na izvorni Washingtonski sporazum, odnosno stvaranja triju entiteta kao “optimalnoga oblika multinacionalnog federalizma”.
Svaki pristup je pisan znanstveno i pomaže da se na trezven način suočimo s njihovim pozitivnim i negativnim stranama.
Mnogi su se članovi američke akademske zajednice, ali i oblikovatelji javnog mišljenja kroz Grbavčev rad prvi put fokusirali na Bosnu i Hercegovinu i ponešto naučili o nelogičnosti njezina ustroja i funkcioniranja. Posebno je bilo zanimljivo vidjeti kako su mnogi američki stručnjaci odmah shvatili da bez rješenja hrvatskog pitanja nema budućnosti Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da su zadovoljni Hrvati jedini osigurač da se država ne raspadne.
Nedvojbeno je kako će biti puno onih kojima se ova knjiga neće svidjeti jer na vidjelo međunarodne javnosti iznosi činjenice i argumente koje mnogi skrivaju te ukazuje na nelogičnosti dosadašnjih poteza međunarodne zajednice. Dajući dijagnozu i nudeći rješenja potiče na raspravu i podsjeća da u Bosni i Hercegovini treba završiti posao jer, kako sam autor kaže, status quo vodi katastrofi.
Zato je važno napomenuti kako je, zahvaljujući jednom drugom mladom intelektualcu – Marijanu Knezoviću, koji je prošli tjedan kao gost sudjelovao među biranim uzvanicima iz cijelog svijeta na tradicionalnom američkom Molitvenom doručku u Washingtonu, knjiga uručena i predstavnicima Kongresa, Pentagona i State Departmenta.
Praktični rad
Mnogi će se vjerojatno pitati kako je mladić iz Hercegovine, rođen u Splitu 1993., dogurao do prestižnih američkih sveučilišta i pozicija da radi u interesu Bosne i Hercegovine. Odgovor je – upornošću i znanjem.
Naime, nakon što je završio prva dva razreda gimnazije u Vrgorcu, prijavio se na natječaj za nastavak školovanja u Italiji. Zahvaljujući dobrim ocjenama i kvalitetnoj prijavi, izabran je u oštroj konkurenciji te je druge dvije godine školovanja proveo u međunarodnoj školi u Duinu u Italiji.
Nakon što je s izvrsnim maturirao s temom “Utjecaj hrvatske emigracije na stvaranje Republike Hrvatske”, otvorila mu se mogućnost nastavka školovanja u Americi. A znamo da tamo prolaze samo talentirani i uporni koji su spremni raditi i dokazivati se u oštroj međunarodnoj konkurenciji.
A on je u nekoliko navrata pokazao da zaslužuje povjerenje. Godine 2013. osvojio je nagradu od deset tisuća dolara na natječaju zaklade Davis te ih je donirao za obnovu kabineta fizike i kemije u Osnovnoj školi Marka Marulića u Ljubuškom.
Tijekom studija bio je član tima koji je osvojio prvu nagradu na konferenciji mladih lidera u organizaciji Ujedinjenih naroda u New Yorku. Čak je izabran među top pet stranih studenata koji su pohađali ljetnu školu diplomacije na sveučilištu Princeton tijekom ljeta 2014.
Uz stjecanje znanja, koristio je svaki slobodan trenutak i za praksu. Tako je već imao priliku surađivati s nizom institucija i korporacija, poput Ericssona i PwC-a. Kaže kako mu tijekom daljnjeg obrazovanja primarni interes ostaju položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini te ruska vanjska politika.
Vjerujemo da će primjer mladog Grbavca biti poticaj mnogim našim nadarenim mladim ljudima iz Bosne i Hercegovine da ciljaju visoko i budu uporni, da se ne izvlače na trenutačne okolnosti u zemlji ili tešku gospodarsku situaciju, već upijaju znanje i komuniciraju sa svijetom, budu otvoreni za nove i globalne izazove te iznenade sami sebe. Tako će uistinu pomoći svojoj zemlji.
Božo Skoko/vecernji.hr
