Glogoški: Vesna Nađ sudjelovala je u protuzakonitom zakidanju udovica!
Vesna Nađ, zamjenica bivšeg ministra branitelja Predraga Matića koja je uzburkala koaliciju prelaskom u Ministarstvo uprave, iza sebe vuče tešku prtljagu. Nađ je, uz Predraga Matića i Bojana Glavaševića, osoba čiju su ostavku tražili branitelji koji su prosvjedovali pred Ministarstvom branitelja. Kao jedan od razloga prosvjeda bila je i sporna odluka o opskrbninama, što je za direktno.hr potvrdio i Đuro Glogoški, predsjednik 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine.
“To je bio jedan od razloga prosvjeda. Vesna Nađ bila je u timu Predraga Matića i Bojana Glavaševića koji su izmjenom i dopunom zakona prebacili opskrbninu u nadležnost Ministarstva socijalne politike. Od oko šest tisuća branitelja koji su primali opskrbninu, njih oko 1500 izgubilo je to pravo. Kriteriji su bili stroži, tako je primjerice onima koji su posjedovali imovinu stavljena zabilježba na tu imovinu, tako da je obitelj ostala bez primanja u slučaju smrti branitelja, a da bi ostali živjeti u toj kući ili stanu, morali su vratiti iznos za koji je branitelj primao za samopoć”, rekao nam je Glogoški.
Nezakonite radnje
Pitali smo ga je li u cijeloj priči bilo nezakonitosti?
“Sve je rađeno s namjerom. Vesna Nađ kao zamjenica ministra sudjelovala je u tome da se udovicama ukinu prava koja su stekle zakonom. Sud je donio pravomoćnu presudu u korist udovica. Prema tome, to je napravljeno protuzakonito i odgovornost je na onima koji su vodili ministarstvo, pa tako i Vesni Nađ. Matić je govorio da je to tehnička pogreška pravne službe, ali to je bio naputak tadašnjeg ministarstva”, rekao je bez zadrške Glogoški.
Podsjetimo, Udovice hrvatskih branitelja koje su izgubile pravo na obiteljsku invalidninu ili mirovinu jer su se opet udale i to prije prosinca 2012. godine i donošenja izmjena Zakona o braniteljima, odlukom Ustavnog suda ipak su dobile pravo tražiti povratak spomenutih prava koja su se ostvarivala na temelju toga što im je prvi suprug poginuo u Domovinskom ratu.
Glogoški je komentirao i razdvajanje mirovina na dio po stažu i po posebnim propisima.
“Konačni cilj u kojem je sudjelovao i tadašnji ministar rada Mirando Mrsić je razdvajanje mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida. Situacija se ne bi poboljšala, nego naprotiv, omogućili bi se daljnji manevri koji su išli u lošem pravcu. Primjerice, kada branitelj umre, njegova supruga ima pravo samo na mirovinu koji je išao iz radnog staža. Isto tako, koeficijent faktora izračuna mirovine za obitelj branitelja je 0,4 dok je istovremeno koeficijent za pripadnike iz Drugog svjetskog rata bio 0,8”, rekao nam je Glogoški.
Podsjetimo da su mirovine opet objedinjene.
Odluka s tragičnim posljedicama
No, jedna odluka Ministarstva branitelja u doba Predraga Matića i Vesne Nađ rezultirala je tragičnim posljedicama za neke branitelje.
“To je bilo u prosincu 2014. godine. Vlada je tada donijela pravilnik za ratne vojne invalide pa nadležnost prebacila u jedinstveno tijelo vještačenja pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Na tom je Povjerenstvu oko 6200 zahtjeva za vještačenje branitelja, pitanje je koliko bi vremena trebalo da se sva ta vještačenja završe. Sigurno je neki branitelj umro dok je čekao tu odluku, znamo za konkretnu situaciju u kojoj je supruga stopostotnog hrvatskog ratnog vojnog invalida umrla dok je čekala vještačenje”, rekao je šokantan podatak Đuro Glogoški i dodao: “Izmjenom i dopunom zakona iz prosinca 2012. godine stopostotni hrvatski ratni vojni invalidi koji su 17 godina ostvarivali pravo iz zakona određena su prava bila ukinuta. I u tom slučaju bio je pokrenut sudski proces, imamo presude. To je samo pokazatelj kakav je bio stav prema braniteljskoj populaciji onih koji su tada bili na čelu ministarstva. Oni nisu radili svoj posao u interesu hrvatskih branitelja”.
‘Tafra ima status branitelja, što po zakonu nije moguće!’
S Glogoškim smo razgovarali i o glavnoj tajnici Ministarstva uprave Višnjom Tafrom, koja je na tu poziciju došla iz Ministarstva obrane. Tafra je u karijeri prošla sve, od zagrebačkog Sekreterijata za obranu do savjetnice u Uredu predsjednika Mesića i Josipovića te zamjenice ministra obrane Ante Kotromanovića.
“Višnja Tafra je kao nestranačka osoba zanimljiva, ali politički je uvijek bila dobro pozicionirana. No, jedna stvar je zanimljiva u njenoj priči. Višnja Tafra ima status hrvatskog branitelja. U registru branitelja piše da je u neborbenom sektoru provela 1888 dana. Od 1990. do 1992. bila je šefica Odjela za novačko-mobilizacijske poslove područnog odjela Trešnjevka u Uredu za obranu Grada Zagreba. Od 1992. do 1996. bila je načelnica Odjela za pravne i opće poslove Uprave za obranu Zagreba. To vam govorim iz razloga jer u zakonu točno stoji tko je hrvatski branitelj”, rekao je Glogoški i uputio nas na definiciju branitelja prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u kojoj, između ostaloga, stoji:
“Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je osoba koja je sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, odnosno suvereniteta Republike Hrvatske. Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište)”.
Jasno je da ona ne može biti hrvatski branitelj, zaključio je Đuro Glogoški za direktno.hr.
