S državnim tajnikom za demografiju, dr. sc. Marinom Strmotom razgovarali smo o mjerama i izmjenama zakona na kojima se radi za demografski oporavak zemlje i ugroženih područja, Slavonije, Like, otoka, o imigracijskoj politici, zabrani rada nedjeljom… Ako Vlada provede sve planove, koje najavljuje Strmota, bit će to ključan zaokret Vlade u rješavanju demografskih problema, piše Večernji list.

Uz subvencije za stambene kredite za mlade prve četiri godine, povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada i obećanja o doplatku za svu djecu, pripremate li još neke konkretne mjere?

Ove mjere su već veliki pomak u odnosu na politiku svih prijašnjih Vlada i nisu mala stvar.

Nisu, ali vaši kolege demografi kažu da su nedovoljne za revitalizaciju zemlje?

Naravno da se za revitalizaciju zemlje treba promijeniti puno toga i raditi na mnogo područja i mi to i radimo pored ovih mjera. Uprava za demografiju odnosno naše Ministarstvo ima zadatak spajati resore, a zasad to činimo sudjelujući u radnim skupinama drugih ministarstava pri izradi novih i izmjenama postojećih zakona.

Konkretno?

U području stambenog zbrinjavanja sudjelujemo u radnim skupinama Ministarstva državne imovine za izradu novog Zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom te Ministarstva regionalnog zakona koje izrađuje novi Zakon o potpomognutim područjima koji bi bio krovni nad zakonima o područjima od posebne državne skrbi, stambenom zbrinjavanju, otocima i brdsko-planinskim područjima. Svi ti zakoni bili bi objedinjeni u jedan kvalitetan zakon koji prepoznaje demografsku komponentu. Nacrt tog zakona mi je na stolu i na njemu se radi.

Što će biti cilj Zakona o potpomognutim područjima?

Cilj je poticanje naseljavanja i zadržavanja stanovništva na potpomognutim područjima kako bi se demografski i gospodarski oporavila.

A potpomognuta područja će biti…

Bit će definirana posebnim indeksima razvoja. Nacrt prijedloga Zakona se radi, ali jasno je da se neće poticati naseljavanje stanovništva u Zagrebu, nego u demografski opustošenim područjima poput Slavonije, Like, otoka, kojima su potrebni svi mogući poticaju u cilju demografske obnove. Demografski kriterij mora biti unutar svakog zakona koji se tiče i demografije. Kad je riječ o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, smjer je jasan i treba definirati i urediti najam i darivanje stanova i zemljišta ljudima koji se za to ne mogu sami pobrinuti, i tu država treba uskočiti zbog revitalizacije zemlje. Ovo je tek jedna komponenta ravnomjernog razvoja zemlje na kojoj se radi, a druga ministarstva će dati svoj doprinos.

Možete li precizirati koliki će biti dječji doplatak za svu djecu?

Bit će izrađena stručna analiza u suradnji s Ministarstvom financija i Institutom za javne financije. Moramo gledati da bude barem malo veći nego sad i da se osjeti razlika u doplatku kad imate jedno, dvoje, troje djece i da za treće, četvrto dijete bude veći doplatak.

Znači bit će veći od postojećeg prosječnog od 360 kn?

To bi bilo logično.

Od vas i ministrice Murganić došla je inicijativa za zabranu rada nedjeljom u trgovini u kojoj žene rade po tri, četiri nedjelje zaredom. Kad bi to moglo zaživjeti?

Ograničavanje rada nedjeljom u djelatnostima gdje to nije nužno jedna je od demografskih mjera za usklađivanje poslovnog i obiteljskog života, što je ključno za mlade obitelji, za obitelji s dva zaposlena roditelja. U razgovorima smo sa Sindikatom trgovine i s Ministarstvom rada jer mi možemo predlagati inicijative, a oni izmjene zakona. Vodimo računa da se ne ugrozi gospodarski oporavak i razgovaramo s HUP-om o tome. I poslodavcima je jasno da postoji pravna i moralna osnova za to, no nisu zauzeli jedinstven stav. Iz HUP-a nam uvjetno rečeno daju ruku pomirenja, ali govore da se ide postupno s tom mjerom, da se ne lomi preko koljena i da se ostavi vremena za prilagodbu.

A postupno ograničavanje rada nedjeljom znači…

Razmišlja se o tome da se u prijelaznom periodu u prvoj godini ograniči rad nedjeljom tako da se može raditi pola nedjelja u godini, iako je krajnji cilj potpuna zabrana rada nedjeljom.

Što je s uvođenjem skraćenog i fleksibilnog radnog vremena za roditelje male djece?

Zakon o radu je bitno područje za demografsku politiku. Stav je struke da moramo težiti praksi razvijenih zemalja da imamo fleksibilne oblike rada i obitelji prijateljske radne politike. Bitan je senzibilitet poslodavaca i svijest kod roditelja da na to imaju pravo jer kod nas ima poslodavaca koji imaju takvu praksu.

Kakva će nam biti nužna imigracijska politika?

Trebat ćemo blagu imigracijsku politiku jer nećemo se uspjeti obnoviti samo povećanjem nataliteta. Moramo govoriti o imigracijskoj politici, a kada, koliko ljudi i koga useljavati, to trebaju definirati i ostala ministarstva. Oko kvota za uvoz radnika trebaju biti svi suglasni. Selektivnu imigracijsku politiku provode sve zemlje, osobito europske. Treba raditi i na sustavu obrazovanja i osposobljavanja deficitarnih zanimanja.

Kako naći ravnotežu kad je riječ o kvotama uz 220 tisuća nezaposlenih, jer se poslodavci žale da im nedostaje radnika, koje nisu spremni platiti više, dok struka ističe da se zemlja ne može razvijati na uvozu jeftine radne snage?

Ako imamo veliki broj nezaposlenih, govoriti o velikom useljavanju je sklisko područje i zato je nužno razgovarati o imigracijskoj politici, koliko, tko i kada. Naravno da je jeftinije govoriti o povratku naših iseljenika koji ovdje imaju imovinu, kuće, znaju jezik. Integracija ljudi druge kulture je jako skupa. Treba voditi računa o svim aspektima integracije doseljenika i njihove djece, o njihovu stambenom zbrinjavanju i učenju jezika.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save