DR. MARKO JUKIĆ 9. svibnja – Dan Europe: Kako su euro-birokrati uništili dobar projekt
Dana 9. svibnja 1950. godine francuski ministar vanjskih poslova je predstavio svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Taj datum se smatra početkom današnje Europske unije (EU) pa se slavi kao Dan Europe, od 1985. godine.
Kako su euro-birokrati uništili dobar projekt
POVELJA O TEMELJNIM PRAVIMA EUROPSKE UNIJE, 2010/C 83/02
Povelja je postala pravno obvezujuća 1. prosinca 2009. Institucije i tijela EU-a, kao i države članice EU-a imaju obvezu osigurati prava i slobode navedene u Povelji.
Preambula Povelje:
„Svjesna svojeg duhovnog i moralnog nasljeđa, Unija se temelji na nedjeljivim, univerzalnim
vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i solidarnosti; Unija se temelji na
načelima demokracije i vladavine prava. Ona pojedinca postavlja u središte svog djelovanja
uspostavom statusa građana Unije i stvaranjem područja slobode, sigurnosti i pravde.“
Iz preambule su izbačene kršćanske vrijednosti na kojima je Europa nastala, izbačene su vrijednosti koje su temelj država članica! Europa koja negira kršćansku tradiciju koja nameće „diktaturu relativizma“ nema budućnosti. Kršćanstvo obogaćeno grčkom i rimskom baštinom stvorilo je Europu.
Pozivanje na slobodu i ljudska prava je floskula jer se nameće diktatura, totalitarizam, EU komisije, negira se nacionalni identitet, tradicija, nameću se nenaravni zakoni. Nacionalni identitet i tradicija se poštuju ako nisu u suprotnosti s mišljenjem euro-birokrata. Pozivaju se na slobodu pojedinca ali samo slobodu onih koji misle kao oni. Ostali nemaju pravo na slobodu!?
Kako EU poštuje slobodu građana najbolje se može vidjeti kako je usvojen Lisabonski ugovor. Za potvrđivanje Lisabonskog ugovora trebalo je organizirati referendum u svakoj zemlji članici. Referendum je organiziran samo u Irskoj, 12. lipnja 2008. godine, i Lisabonski ugovor je odbačen! Nakon toga u 26 država članica nije organiziran referendum, što se moralo napraviti, već je usvajanje Lisabonskog ugovora potvrđeno u parlamentima država članica. To je pokazatelj koliko EU cijeni građanina pojedinca, njegovu slobodu da odlučuje o svojoj budućnosti!
Ideja slobode je dobro poznata ali je sveopće neodređena, višesmislena i prikladna za velike nesporazume. Pojam slobode došao je na svijet s kršćanstvom, po kojemu pojedinac kao takav ima beskonačnu vrijednost budući da je predmet i cilj Božje ljubavi. Danas je riječ sloboda izobličena i izvrnuta. Danas se teži emancipaciji čovjeka od svakog oblika religiozne, moralne, kulturne i društvene uvjetovanosti, teži se čovjeku koji je amorfna masa bez svog stava, nacionalnog i vjerskog identiteta.
Sloboda se tumači kao apsolutna neovisnost koju čovjek zahtjeva za svoje djelovanje. Nacrt samooslobođenja čovjeka je usmjerena na vlastitu emancipaciju od svega onoga što može sačinjavati granicu širenja njegove slobode. Sloboda se sastoji u tome da pojedinac može činiti sve ono što ne škodi drugima. „Deklaracija o pravima daje dakle čovjeku mogućnost da čini sve ono što želi, čak i na svoju štetu, zanemarujući ili niječući svaki naravni ili moralni zakon, s jednim ograničenjem da ne nanosi štetu tuđoj slobodi. Tako se sloboda temelji na činu volje, pojedinačne ili opće, pojedinca te je u stvari ishod ravnoteže interesa, posredovanja među pravima, ukratko odnosa društvenih snaga.“ I tako imamo dvije krajnosti: apsolutni individualizam, koji vodi u raspad društva, i apsolutnu prevlast društva nad pojedincem, izraženu „totalitarnom demokracijom“.
Jacob Talmon piše: „Opća volja, koju izražava narod kojega predstavlja stranka ili manje ili više prosvjetljene manjine, nije podložna nikakvu zakonu, budući da je ona sama izvor zakona i svakog prava“. To je obrazac koji euro-birokrati primjenjuju!
Najbrutalnije tlačenje slobode u povijesti svijet je doživio od strane nacizma i komunizma. Čovjek je bio beznačajan kao čovjek, ali je bio važan kao poslušan instrument u službi vlasti. Pitanje je: Ponavlja li se povijest, s euro-birokratima?
Euro-birokrate treba podsjetiti da ljudsko ponašanje nije na apsolutan način određeno nagonom, kao što se događa kod životinja, nego se rađa iz ljudske sposobnosti shvaćanja i htjenja, u toj se sposobnosti prosudbe i izbora nalazi ljudska sloboda koja je prije svega sloboda od tjelesne uvjetovanosti kojoj ga podlaže njegova narav tjelesnog bića.
Čovjek ima dušu, to euro-birokrati zaboravljaju, i nije rob vlastitoga nagona ako je čovjek čovjek u potpunosti. Čovjek je sposoban nadići svoj nagon i to ga razlikuje od životinje. Lišen duše, čovjek je sveden na vlastitu tjelesnost, a tijelo bez duše je neizbježno podložno željeznim zakonima svakoga čisto materijalnog organizma.
Potrebno se dakle vratiti klasičnom razlikovanju između čovjekove fizičke i psihološke slobode, koja se sastoji u njegovoj mogućnosti izbora između dobra i zla, te njegove moralne slobode, koja je sposobnost kojom on ostvaruje dobro.
Gdje je Europa danas?
Europa je danas podijeljena, dezintegrirana i to zbog bolesnih stavova euro-birokrata koji nameću protuprirodne stavova (zakone), negiraju kršćanske vrijednosti i posebnosti naroda. EU komisija je deklarativno osudila komunističku ideologiju ali nije osudila one koji su je provodili niti one koji je danas provode u EU. EU je samo deklarativno osudila komunističku ideologiju, nije bila dosljedna u kažnjavanju komunističkih zločinaca, nije bila dosljedna za lustraciju nego je to prepustila nacionalnim pravosuđima koja su pod kontrolom bivših komunista ili njihovih nasljednika. Zločini nisu istraženi niti osuđeni (lustracija) zahvaljujući sramotnoj politici euro-birokrata.
Zbog liberalne filozofije, koja negira kršćanske vrijednosti, euro-birokrata Europa je izgubila svoj identitet. U Europi danas vlada „diktatura relativizma“ i svako pozivanje na kršćanske vrijednosti, moral, naravne zakone se osuđuje od strane euro-brokrata koji kontroliraju medije i sve to u ime slobode, jednakosti i prava pojedinca. .
O Člancima Povelje o temeljnim pravima EU
Članak 1. Ljudsko dostojanstvo. Ljudsko dostojanstvo je nepovredivo. Ono mora biti poštovano i zaštićeno.
Nema jasne definicije ljudskog dostojanstva, evo nekih:
„Ljudsko je dostojanstvo izvan dometa čovjekove moći: ono je tu bez obzira na okolnosti u kojima pojedinac živi. Čovjek ga može poštovati ili ne poštovati, ali ga ne može dodijeliti ili oduzeti“.
„Ljudsko dostojanstvo izgleda kao načelo koje se veže uz zaštitu života, uz zaštitu zdravlja i uz samo istraživanje.“
„Ljudsko dostojanstvo je univerzalno prihvaćeni termin za sve ljude bez čega smatramo da nema govora o slobodi, o pravdi ili miru. To je specifična oznaka samo za ljude koja ih sve čini jednakima i koja ih uzdiže iznad svih ostalih bića na zemlji. Čovjek ukoliko je čovjek ima onda pravo na hranu, zaštitu i pomoć svojih istovrsnika.“
Prema navedenoma može se napisati: euro-birokrati ne poštuju, ne štite ljudsko dostojanstvo jer ne štite život, dozvoljavaju postupke i istraživanja koja su u suprotnosti s ljudskim dostojanstvom.
Članak 2. Pravo na život, 1. Svatko ima pravo na život.
Budući da EU podržava pobačaj i eutanaziju time krši pravo na život!
Članak 7. Poštovanje privatnog i obiteljskog života. Svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja.
Privatni i obiteljski život se ne poštuju jer mediji bez dopuštenja ulaze u tuđe domove i objavljuje informacije iz privatnog/obiteljskog života. Državni aparat (policija, tajne i druge službe) može kontrolirati pojedince i skupine bez poteškoća, dovoljno je prisluškivanje i praćenje obrazložiti očuvanjem nacionalne sigurnosti.
Članak 8. Zaštita osobnih podataka. 1. Svatko ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka.
2. Takvi podaci moraju se obrađivati pošteno u za to utvrđene svrhe, na temelju pristanka osobe o kojoj je riječ ili na nekoj drugoj legitimnoj osnovi, utvrđenoj zakonom. Svatko ima pravo na pristup prikupljenim podacima koji se na njega ili nju odnose i pravo na njihovo ispravljanje.
Nema zaštite osobnih podataka u EU kao ni drugdje u svijetu te je to pravo mrtvo slovo na papiru.
Članak 17. Pravo na vlasništvo.
1. Svatko ima pravo na vlasništvo nad svojom, na zakonit način stečenom imovinom, koristiti je, njome raspolagati i ostaviti je u nasljedstvo. Imovina nikome ne može biti oduzeta, osim u slučaju zaštite javnog interesa ili u slučajevima i pod uvjetima koje propisuje zakon, ako se pravodobno isplati odšteta za njezin gubitak. Korištenje imovine može biti regulirano zakonom u mjeri u kojoj to zahtjeva opći interes.
U bivšim komunističkim državama danas članicama EU komunističke vlasti su mnogima oduzele imovinu a nisu je vratile niti su obeštetile vlasnike!? Zašto to EU dopušta? Na imovinu koja je stečena na zakonit način, na koju su plaćeni porezi i ostali nameti, građani EU plaćaju porez. Zašto se ponovno plaća porez na legalno stečeno vlasništvo, na koje je porez uredno plaćen (kupljeni stan, automobil i slično)? To je pokazatelj da EU ne poštuje privatno vlasništvo koje je legalno stečeno! Pljačku svojih građana EU provodi po zakonima koje su izglasali euro-birokrati! Treba naglasiti da su se i fašisti, nacisti i komunisti pozivali na svoje zločinačke zakone te je pozivanje na nepravedne, nemoralne zakone euro-birokrata sramotno.
Članak 41. Pravo na dobru upravu
2. Ovo pravo uključuje:
(a) pravo svake osobe na saslušanje prije poduzimanja bilo kakve pojedinačne mjere koja
bi na nju mogla nepovoljno utjecati;
(b) pravo svake osobe na pristup svojem dosjeu, uz poštovanje zakonitih interesa povjerljivosti te profesionalne i poslovne tajne;
(c) obvezu uprave da obrazloži svoje odluke.
3. Svaka osoba ima pravo da joj Unija nadoknadi svaku štetu koju uzrokuju njezine institucije ili njezini službenici pri obavljanju svojih dužnosti, u skladu s općim načelima zajedničkima pravnim sustavima država članica.
Kako je moguće da novinari čekaju dolazak policije i prisustvuju uhićenju osumnjičenoga koji još nije ni saslušan? Kako je moguće da dijelovi ispitivanja, zapisnika, budu nekažnjeno objavljeni u medijima a ispitivanje osumnjičenoga je tek započelo? Zar države EU nadoknađuju stvarnu štetu nevinom? Je li moguće nadoknaditi štetu nevinim osobama koje su lažno optužene, neopravdano stavljene na stup srama?
Pristup dosjeima u bivšim komunističkim državama (uglavnom) nije moguć pa su EU prava mrtvo slovo na papiru ali o tome euro-birokrati ne vode računa.
Članak 47. Pravo na učinkoviti pravni lijek i na pravično suđenje
Svatko ima pravo na pravično, javno suđenje u razumnom vremenskom roku pred neovisnim i nepristranim sudom, prethodno osnovanim u skladu sa zakonom. Svatko ima mogućnost da bude savjetovan, branjen i zastupan.
Zašto EU dozvoljava svojim članicama da sudski postupci traju godinama a mogu se rješiti u nekoliko mjeseci?
Članak 48. Pretpostavka nedužnosti i pravo na obranu
1. Svaki optuženik smatra se nedužnim sve dok mu se ne dokaže krivica u skladu sa zakonom.
EU dozvoljava javnim medijima da sude i donose presude bez suda i time krši svoje zakone.
Iz navedenoga je vidljivo da su načela EU samo lijepe priče koje nemaju mnogo veze sa stvarnim životom. Jasno je da postoji diktatura euro-birokrata (EU ima 70 000 službenika) koji nameću svoje zakone, da euro-birokrati nameću svoj pogled na svijet, da euro-birokrati pljačkaju narod po zakonima koje su izglasali.
EU i Hrvatska
Hrvatska je uspostavila odnose s Europskom unijom (EU) 15. siječnja 1992., na dan kada je većina zemalja članica EU priznala Hrvatsku kao neovisnu državu. Zahtjev za punopravno članstvo u EU Hrvatska je podnijela 21. veljače 2003. godine, a primljena je u „punopravno“ članstvo 1. srpnja 2013. godine.
Ponižavanje euro-birokrata je trajalo više od 10 godina i sve to u ime slobode, jednakosti i demokracije. Tražila se potpuna suradnja s Haškim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Tim traženjima se osporavalo pravo Hrvatske na obranu od agresije. U Hagu se nije dokazivala krivnja već su hrvatski generali morali dokazivati nevinost i to u ime EU ljudskih prava! Međunarodni sud za pravdu se pretvorio u politički sud i to sve u ime slobode, demokracije i ljudskih prava EU.
EU je primila Sloveniju u članstvo bez rješavanja bilateralnih pitanja sa susjedima (razgraničenja na kopnu i moru). Za Hrvatsku su vrijedila druga, stroža, pravila i nametalo se rješavanje granice sa susjedima. Tim činom je EU negirala nalaz Badinterove komisije o razgraničenju bivših jugoslavenskih republika. Sramota! Treba spomenuti da je Slovenija blokirala čak 7 pregovaračkih poglavlja! Sve s blagoslovom EU komisije, euro-birokrata.
Hrvatski pravosudni sustav je rak rana hrvatskog društva, („neučinkovitost pravosudnog sustava i puno vremena potrebnog za donošenje i provođenje presuda, kao i slabosti glede odabira i obuke sudaca. Povrh toga, pred sudove se izlazilo s previše slučajeva koji bi se u načelu mogli riješiti i drugim sredstvima“), pa je bio poseban predmet pregovora. Nažalost, Hrvatska je ušla u EU a situacija u pravosuđu je ostala ista! O korupciji je suvišno trošiti riječi.
Pitanje nacionalnih manjina? U kojoj zemlji EU nacionalne manjine imaju toliko prava kao u Hrvatskoj. EU ne traži da današnje zemlje kandidati poštuju prava hrvatske manjine u zemljama kandidatima. EU se nikada nije zapitala zašto se Hrvati ne mogu vratiti u BiH na svoja ognjišta. To je jednakost po euro-birokratima. Povjerenica EU dolazi u zemlju koja je postala kandidat za prijam u EU. U toj zemlji gleda četnički igrokaz, doživljava poniženje i vrijeđanje a ona hvali zemlju kandidata i govori o napretku. O tempora o mores!
Hrvatska kao „punopravna“ članica EU ne može proglasiti ZERP! To je jednakost u EU.
Arbitražni sud o granici na moru (Savudrijska vala) je još jedan primjer ponižavajućeg odnosa EU prema Hrvatskoj. Još jedan primjer sramotnog ponašanja euro-birokrata!
Danas imamo šikaniranje na međudržavnoj granici, koje je propisala EU komisija.
Do kada ćemo trpjeti ponižavajuće ponašanje EU komisije? Zašto naša Vlada i druge institucije ne brane interese Republike Hrvatske?
Vladu i ministarstva treba zapitati je li znaju koliko je pala proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj od kada smo ušli u EU, koliko je povećan uvoz mesa, povrća, koliko je izgubljeno radnih mjesta, koliko se ljudi iselilo iz Hrvatske zbog socijalnih prilika (nemogućnosti rada i života od svog rada). Koji je smisao „punopravnog“ članstva Hrvatske u EU?
EU mora odustati od „diktature relativizma“, mora se vratiti kršćanskim vrijednostima i poštivanju naravnog zakona ako želi opstati. Za EU stvarne slobode, demokracije i vladavine prava koja poštuje pojedinca i narode. Za EU bez diktature euro-birokrata i njihovih zakona.
Dr. Marko Jukić
