800. obljetnica dolaska sv. Franje
Središnja proslava 800. obljetnice dolaska svetoga Franje Asiškoga na hrvatsko tlo održana je na splitskom Sustipanu gdje je na morskoj obali nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić predvodio svetu misu, u nazočnosti više tisuća vjernika iz Hrvatske i BiH.
Misnom slavlju prethodila je procesija s kipom sv. Franje od samostana sv. Frane na Obali, duž zapadne obale.
Nadbiskup Barišić je u propovijedi istaknuo kako je sjeme Franjine karizme našlo plodno tlo posvuda u zemlji Hrvata. Red što ga je Franjo utemeljio 1209. vrlo se brzo proširio Europom, a potom i svijetom, dok je na području Hrvatske još za Franjina života utemeljena franjevačka provincija.
Mons. Barišić u propovijedi je više puta istaknuo Franjinu poniznost i bliskost siromašnima i malenima. Također je naglasio kako svetoga Franju Asiškoga treba sagledavati cjelovito u njegovou izvornom odnosu s Bogom, jer u protivnom možemo pasti u zamku da degradiramo i sekulariziramo Franju.
Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivan Sesar je u obraćanju na kraju mise istaknuo kako je sv. Franjo izvan Italije pohodio zamo dvije zemlje – Hrvatsku i Svetu zemlju. Hrvatska je zemlja franjevačkog apostolata, istaknuo je.
Proslavu 800. obljetnice dolaska sv. Franje na hrvatsko tlo organiziralo je Vijeće franjevačkih zajednica iz Hrvatske i BiH, a današnjem središnjem slavlju u Splitu nazočili su provincijali svih franjevačkih provincija iz Hrvatske i BiH.
Središnja proslava 800. obljetnice dolaska svetoga Franje Asiškoga na hrvatsko tlo, održana je danas na splitskom Sustipanu gdje je na morskoj obali nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić predvodio svetu misu, u nazočnosti više tisuća vjernika iz Hrvatske i BiH.
Misnom slavlju prethodila je procesija od samostana sv. Frane na Obali, duž zapadne obale u kojoj je nošen kip sv. Franje.
Nadbiskup Barišić je u propovijedi istaknuo kako je “sjeme Franjine karizme” našlo plodno tlo posvuda u zemlji Hrvata. Red što ga je Franjo utemeljio 1209. vrlo se brzo proširio Europom, a potom i svijetom, dok je na području Hrvatske još za Franjina života utemeljena franjevačka provincija.
“Hrvatska je druga duhovna domovina svetoga Franje, jer prvi samostani franjevačke karizme izvan Italije još su za njegova života niknuli na hrvatskoj obali”, istaknuo je nadbiskup Barišić.
Podsjetio je kako su Franjini duhovni sinovi i kćeri u Hrvatskoj i BiH stoljećima bili uz svoj narod, i zaslužni su za očuvanje kulture, kršćanske svijesti i hrvatskoga nacionalnog identiteta.
“Franjo iz Asiza (1181.-1226.) ostavio je dubok trag u povijesti Crkve i svijeta”, kazao je nadbiskup Barišić.
Pri tomu je posebice podsjetio na Franjino preobraćenje, odnosno njegovo iskustvo pred križem gdje mu Krist s križa kaže: Franjo, idi i obnovi moju Crkvu, kako vidiš urušava se, a Franjo počinje popravljati tu ruševnu Crkvu.
“Nismo li ga i mi, njegova braća i sestre u Crkvi koju bismo trebali obnavljati, ponekad pokušali prilagođavati, ravodnjavati te logikom svijeta vidjeti Franju i učiniti ga polovičnim i deformiranim Franjom”, rekao je nadbiskup Barišić.
Mons. Barišić u propovijedi je više puta istaknuo Franjinu poniznost i bliskost siromašnima i malenima. Također je naglasio kako svetoga Franju Asiškoga treba sagledavati cjelovito u njegovom izvornom odnosu s Bogom, jer u protivnom možemo pasti u zamku da “degradiramo i sekulariziramo Franju”.
Splitsko-makarski nadbiskup kazao je i kako se danas često govori o promociji čovjeka, njegovim pravima, ravnopravnosti spolova, a činjenice i stvarnost govore suprotno – čovjeka se svodi na broj, stroj, potrošača, sredstvo, konkurenta, protivnika i neprijatelja.
Čini se, dodao je, kako je lakše biti brat i sestra zvijezdama, cvijeću, pticama, svim vrstama životinja, nego biti bližnji bratu čovjeku.
“Ne može nam i ne smije nam nikada biti bliži pas, mačka, životinja od našega bližnjega. Bog čovjekom posta i samo je Bog najjveća i trajna zaštita svakog ljudskog života”, zaključio je u propovijedi mons. Barišić.
