RAĐA SE NOVI SVIJET: Dobrodošli u pakao, nasilje i krv
Ako nekome još nije jasno, svijet se mijenja. Već odavno i to pred našim očima. Rusija se pod suverenim vodstvom autokrata vratila na svjetsku pozornicu u velikom stilu, predstavljajući se zaštitnikom čovječanstva od suludih pohoda ISIL-ovih psihopata, ali ujedno provodeći i dalje svoju politiku istrebljivanja nepoćudnih. Dolaskom Donalda Trumpa na predsjedničku poziciju najmoćnije svjetske velesile, Vladimir Putin našao je dostojnog protivnika-na trenutke saveznika, potom neprijatelja.
Sukobi između prosvjednika i snaga reda koji bacaju sjenu na summit skupine G20 koji se u petak i subotu održava u Hamburgu najnoviji su u nizu masovnih i često nasilnih prosvjeda koji gotovo redovito prate takve velike međunarodne skupove a počeli su 1999. u Seattleu.
Hamburg je pretvoren u ratnu zonu u pravom smislu riječi. Gotovo cijela Njemačka digla se na noge, ali eskalacija nasilja prisutna je i u drugim dijelovima Europe koja doslovce grca u financijskim, vjerskim, kulturološkim razlikama, nikada većim u povijesti.
Prosvjedima se pridružio i gradonačelnik New Yorka Bill De Blasio, gorljivi kritičar predsjednika Donalda Trumpa, objavio je na Twitteru gradonačelnikov glasnogovornik. Prema najavama glasnogovornika Erica Phillipsa, De Blasio će posjetiti ne samo Hamburg, već i Berlin. “Gradonačelnik New Yorka odlazi na G20 prosvjedovati protiv kapitalizma dok obrazovanje, infrastruktura i sve ostalo truli pod njegovom ‘naprednom’ upravom”, uzvratio je na Twitteru Trumpov sin, Donald Trump Jr.
Stoga nije čudno da je u Hamburgu krenuo kaos u pravom smislu riječi, jer, doista, od osnutka foruma G20 2008., među njegovim članicama nikad nisu bila veća razilaženja.
Pa, rezimirajmo
Razlike u pitanju borbe protiv klimatskih promjena, razlike u stajalištima o slobodnom tržištu, prvi susret američkog i ruskog predsjednika u teškom ozračju, napetosti između Amerike i Kine, iskre u odnosima između Njemačke i Turske… rijetko su dosad sporna pitanja bila tako brojna na nekom od međunarodnih sastanaka na ovoj razini.
G20, zapravo ima 19 zemalja, jer je dvadeseta članica Europska unija, predstavlja dvije trećine svjetskog stanovništva i četiri petine svjetske trgovine. Članice su Sjedinjene Države, Kina, Japan, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Indija, Brazil, Italija, Kanada, Južna Koreja, Rusija, Australija, Meksiko, Indonezija, Turska, Saudijska Arabija, Argentina i Južna Afrika.
Nakon za mnoge mlakog predsjednika Baracka Obame, tvrdoglavi i neustrašivi Donald Trump zaokrenuo je američku politiku u namjeri da postane i opstane kao ”prvi svjetski policajac”. Odmah je povukao mnoge radikalne poteze ne samo na unutarnjem tlu, već i u vanjskoj politici. Stoga Sjedinjene Države idu protiv struje i protiv ostalih velikih zemalja, dovodeći u pitanje Pariške sporazume o klimatskim promjenama ili prijeteći protekcionističkim mjerama. Vrlo je čvrsto i njihovo stajalište u pogledu pitanja izbjeglica i migranata.
Osim u pogledu borbe protiv terorizma, teme koja ima svjetski konsenzus, u većini drugih prevažnih pitanja razlike su gotovo nepremostive.
Njemačko predsjedništvo pitanje klimatskih promjena smatra prioritetnim te vjeruje da se mora usvojiti predviđeni “akcijski plan” kojim će se Pariški sporazum i konkretno primijeniti na razini članica G20. Ali teško da će se to dogoditi. “Poznato nam je stajalište američke vlade i ne očekujemo da ono odjedanput nestane tijekom summita u Hamburugu”, rekla je njemačka kancelarka.
Analitičari s oksfordske Katedre za ekonomiju izražavaju zabrinutost ukoliko “summit završi polarizacijom između Sjedinjenih Država i ostatka svijeta u borbi protiv klimatskih promjena”.
Kada je posrijedi pitanje trgovine, Sjedinjene Države već su prijetile carinskim sankcijama Kini zbog uvoza jeftinog čelika iz te zemlje te sankcijama Njemačkoj, kada je posrijedi automobilska industrija. Svojedobno je Trump zaprijetio da će zaustaviti “prodaju milijuna njemačkih automobila u SAD-u”.
Uz tradicionalne teme koje obilježavaju summit G20, njegov radni dio mogle bi još više otežati brojne krize u svijetu: rat u Siriji, napetosti u Zaljevu i na Kineskom moru, sjevernokorejska kriza i kao vrhunac – prvi susret između Donalda Trumpa i Vladimira Putina.
Washington ističe da bi želio “konstruktivniji” odnos s Moskvom. No odnosi između dviju zemalja na najnižoj su razini od pooštrenja sankcija Moskvi zbog uloge Rusije u ukrajinskoj krizi i zbog napetosti u pogledu pitanja Sirije. Sastanak je održan i u sjeni američke istrage o ruskom utjecaju na Trumpove bliske suradnike.
Nadalje, analitičari strahuju da je svijet na rubu novog nuklearnog rata. Američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley izjavila je da je testiranje rakete Sjeverne Koreje “jasna i oštra vojna eskalacija” te upozorila da su SAD spremne “upotrijebiti veliku vojnu silu ako bude potrebno”.
Vijeće sigurnosti UN-a sastalo se prije nekoliko dana kako bi raspravljalo o lansiranju prve sjevernokorejske interkontinentalne balističke nuklearne rakete (ICBM), čiji je domet, oko 5500 kilometara, bio dovoljan za gađanje Aljaske. Haley je dodala da je “svijet na oprezu” te upozorila: “Neke države dopuštaju i čak ohrabruju trgovinu sa Sjevernom Korejom te time krše rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. Iste države htjele bi u isto vrijeme nastaviti trgovinu s SAD-om. To se neće dogoditi”. Haley je također upozorila Kinu i ostale države koje podupiru Sjevernu Koreju da bi SAD mogle prekinuti trgovinu s njima ako ne prestanu pomagati režimu Pjongjanga.
Posebno je prozvala Kinu jer se 90 posto trgovine Sjeverne Koreje odvija s tom državom: “Veliki teret provođenja sankcija UN-a je na Kini. Surađivat ćemo s njima, ali nećemo ponavljati pogreške iz prošlosti koje su nas dovele do ovog mračnog dana”. Predsjednik Donald Trump na Twitteru je objavio: “Trgovina između Kine i Sjeverne Koreje porasla je za skoro 40 posto u prvom kvartalu. Toliko o našoj suradnji s Kinom – ali morali smo pokušati!”.
Kina i Rusija su pozvale na “zamrzavanje” vojnih vježbi i testova s obje strane kako bi moglo doći do pregovora sa Sjevernom Korejom. Kineski veleposlanik i predsjednik Vijeća sigurnosti UN-a Liu Jieyi kritizirao je lansiranje rakete Sjeverne Koreje, ali i dovođenje američkog proturaketnog sustava THAAD u Južnu Koreju.
Sjevernokorejska novinska agencija KCNA objavila je da “strategija snage SAD-a u kombinaciji s pritiskom nikada neće biti učinkovita”. Upozorili su da “ako SAD ne prekinu neprijateljsku politiku, Sjeverna Koreja nikada neće pregovarati o razvoju raketa”. Kim Jong-un izjavio je da je lansiranje bilo “poklon” Amerikancima za Dan nezavisnosti te je naredio službenicima da “redovitu šalju velike i male poklone Jenkijima”.
I to je samo djelić, ako ne i najopasniji, trenutačne geostrateške slike svijeta u plamenu.
Dobrodošli u pakao
Pod sloganom “Dobrodošli u pakao”, deseci tisuća prosvjednika sudionicima sastanka na vrhu priredili su strašne probleme, pretvorivši Hamburg u grad nasilja, sukoba s policijom, napada na građane, međusobnih obračuna, čak u tolikoj mjeri da je hamburška policija bila prisiljena zatražiti pomoć svojih kolega iz drugih njemačkih gradova.
Procjene su da će se u Hamburgu tijekom održavanja summita okupiti više od 100.000 prosvjednika. Policija očekuje i između 7000 i 8000 ljevičarskih ekstremista, vrlo nasilnih, a podršku im je dao i dio pristigao iz inozemstva.
Hamburg je povijesna kolijevka prosvjeda, a policija je mobilizirala više od 20.000 svojih pripadnika, čini se, ipak nedovoljno. ”Dobrodošli u pakao”- obećanje je to i osuda nedjela čelnika grupe G20, poručili su njegovi organizatori.
Istodobno, izolirani od gomile, savjetnici šefova država po tko zna koji puta pokušat će ”iskemijati” nacrt završne izjave te sačuvati obraz svojim pretpostavljenima.
A konačni rezultat mogao bi biti prilično šupalj.
Ali, ništa novo-od kada je svijeta i vijeka, promjena svjetskog poretka započinjala je krvlju, jer, povijest ništa ne voli toliko kao ljudsko meso.
Autor: Andrea Latinović/direktno.hr
