Tko stoji iza hrvatskog i američkog savezništva!?
Samit u Varšavi u sklopu inicijative Tri mora te bilateralni razgovori hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarević i predsjednika SAD –a Donalda Trumpa, pokazatelj su da u ovom trenutku hrvatsku vanjsku politiku vodi predsjednica države, te da je vlada napokon usaglasila tu politiku i postigla apsolutno suglasje u tom segmentu.
Do toga nije došlo iznenada već je prekretnica nastala prilikom iznenadnog i za neke tajanstvenog puta predsjednice u SAD, u trenutku kad su izbori za američkog predsjednika završili, i kad je postalo jasno da pobjeda Donalda Trumpa donosi bitne promjene u politici američke administracije i uspostavi novih geopolitičkih odnosa, odnosno vraćanje na davno uspostavljene interesne zone. Iako su je lijevo liberalni mediji razapinjali, sprdali se, a neki tražili i nekakav sukob interesa, predsjednica tamo nije išla nepozvana.
Kontroverzno slikanje predsjednice kod kapije Bijele kuće, s kojim su se naslađivali njeni politički protivnici, nije ništa drugo nego njihova politička nepismenost i opsjednutost poraženim snagama na američkim predsjedničkim izborima. Osnovno političko pravilo glasi- ne idi kod odlazeće administracije ali ni kod dolazeće jer je odlazak kod odlazeće uvreda za dolazeću i obrnuto. Tom prilikom, predsjednica je vješto hrvatskoj javnosti servirala susrete sa benignim američkim političkim akterima, a susret sa ključnom osobom za daljni razvoj hrvatsko-američkih odnosa uspješno zatajila.
Iz tog tajanstvonog susreta razvijala se i razvija i dalje na hrvatsku korist diplomatska suradnja, koja je rezultirala dolaskom Donalda Trumpa na samit u Varšavi i održavanje bilateralnog sastanka sa američkim izaslanstvom. Treba li posebno naglašavati da je američki predsjednik došao na poziv Kolinde Grabar Kitarović i da je jedino sa njom i domaćinom – poljskim predsjednikom, održao bilateralni sastanak.
U politici, pogotovo u diplomaciji, ništa se ne događa slučajno, a dobrom poznavatelji geopolitičke situacije i diplomatskih promišljanja, jasno je da LNG terminal nije jedina spona odnosa na relaciji Zagreb Washingtona. Nije slučajan ni dolazak pomoćnika državnog sekretara za jugoistočnu europu baš na dan izricanja arbitražne odluke kao i priopćenje veleposlanstva SAD.
Operacija traženja posmrtnih ostataka američkih pilota nastradalih 1944 godine, koja je na nekim medijima prošla nezapaženo, te druženje ministra Krstičevića sa američkim kolegom, uvod su u nešto što će se događati u danima koji dolaze, a vezani su uz hrvatske oružane snage. Hrvatska do kraja ove godine, treba donjeti odluku o nabavci novih borbenih zrakoplova i po prvi puta se spominju SAD kao zemlja od koje je moguća kupovina novih ili polovnih ratnih zrakoplova. Do sada su se spominjale Švedska, Koreja i Izrael. Sjetimo se na koji način i čijom inicijativom su nabavljeni vojni helikopteri tako da je ta opcija u ovom trenutnu ne izgledna već vjerojatno i dogovorena.
E sada tu dolazimo do ključne osobe, vjerojatno one tajanstvene osobe s kojom je Kolinda Grabar Kitarević obavila sastanke o kojima niti je htijela nii je smijela izvjestiti ne samo hrvatsku javnost. U tom trenutku ta je osoba bila dio Trumpove prelazne administracije, bila savjetnica za nacionalnu sigurnost te figurirala ka savjetnica u budućoj administraciji, neko vrijeme bila u Bijeloj kući i slovila kao najmoćnija žena, a danas je ključna osoba za prodaju američkog naoružanja i vojne opreme. Bez njenog odobrenja ne smije se nikome prodati niti jedan metak, znači ona je ta ključna osoba koja će odlučivati o prodaji ili čak donaciji Hrvatskoj američkih ratnih zrakoplova, vjerojatno ne samo njih.
Ta žena, zove se Mira Radielović Ricardel rođena u Pasadeni od oca Petra i majke Brigitte, hrvatskih emigranata. Mira je odgojena u hrvatskom katoličkom duhu u kući gdje se govorilo hrvatski i nikada nije zaboravila svoje korijene.
Ante Rašić/kamenjar.com
1 comment
Čestitke…