Stepinčev život kao uzor za kanonizaciju?
Foto Reuters
Papa Frane objavio je apostolsko pismo ‘Veće ljubavi od ove’ kojim je unio novi kriterij u procese beatifikacije i kanonizacije, nazvavši ga ‘polaganje života – vitae oblatio’. Tako je uz dosadašnje norme; mučeništvo (super martyrio) i herojsko življenje kreposti (super heroicitatem virtutum) uveden i pojam polaganja života, a Papa ističe kako su dostojni posebne pažnje i posebne časti oni kršćani koji su slijedeći izbliza stope i nauk Gospodina Isusa položili svoj život, svojevoljno i slobodno za druge, te su do smrti ustrajali u toj nakani.
Kršćanska krepost
– Herojsko polaganje vlastitog života, utemeljeno u ljubavi, izriče istinsko, puno i primjerno nasljedovanje Krista, te je stoga dostojno divljenja zajednice vjernika, divljenja kakvo se gaji prema mučenicima ili onima koji su herojski živjeli kršćanske kreposti – navodi papa Frane.
U apostolskom pismu definiraju se kriteriji po kojima je polaganje života valjano i učinkovito u postupku beatifikacije Sluge Božjeg (kandidata za čast oltara): to je slobodno i voljno polaganje života i hrabro prihvaćanje sigurne i neposredne smrti iz ljubavi, a u postupku se mora dokazati poveznica između polaganja života i prerane smrti; potrebno je dokazati i kako je kandidat barem na redovnoj razini živio kršćanske kreposti prije samog polaganja života, sve do smrti; Sluga Božji mora biti na glasu svetosti, što mora biti popraćeno i znakovima, barem nakon smrti; i konačno, za beatifikaciju je potrebno i čudo po njegovu zagovoru nakon smrti kandidata.
Biskup Enrico dal Covolo, rektor Lateranskog sveučilišta, pojasnio je kako se ovime uvodi veća jasnoća u sam postupak beatifikacije, jer se događalo da određeni procesi započnu kao beatifikacija zbog mučeništva, a budu dovršeni temeljem herojskog življenja kreposti, ili obrnuto. Primjerice, sv. Maksimilijan Kolbe (umoren u Auschwitzu) beatificiran je zbog herojskog življenja kreposti, a kanoniziran kao mučenik.
– Ovaj će novi ‘treći put’ pomoći da se osvijetle mnogi slučajevi jer neće biti potrebno dokazivati profil progonitelja, mržnju prema vjeri ili prolijevanje krvi, kako je bio slučaj kod mučeništva. Bit će potrebno dokazati duboku poveznicu između polaganja vlastitog života i prerane smrti koju vjernik prihvaća zbog ljubavi prema Bogu i prema braći. Kriterij ‘polaganja života’ mogao bi se primijeniti na neke slučajeve voljnog prihvaćanja smrti zbog pomoći oboljelima, primjerice, od kuge, gdje se vlastiti život ugrožava zbog dobrobiti drugoga – zaključio je biskup Dal Covolo.
Premda je kriterij ‘polaganja života’ tek ustanovljen, pa se ne može govoriti o praksi ni primjerima, ali moguće je da bude primijenjen pri kanonizaciji hrvatskog kardinala bl. Alojzija Stepinca. On je, naime, beatificiran kao mučenik koji je patio ‘iz mržnje prema vjeri’, te je preminuo nakon dugogodišnjeg uzništva koje je pogoršavalo njegovu tešku bolest (policitemija, rijetko krvno oboljenje), te nije imao mogućnosti kvalitetnog liječenja, a prepostavlja se i da je trovan u zatvoru u Lepoglavi.
Do smrti s narodom
Stepinac je odbijao liječenje u inozemstvu jer bi mu bio zabranjen povratak u domovinu, iz istog razloga nije išao ni na kardinalsko ustoličenje u Rim, želeći do smrti ostati sa svojim narodom. Njegov život odgovara i drugim kriterijima novog Papina propisa; odupirao se nacističkoj, ustaškoj i rasnoj, te boljševičkoj i komunističkoj ideologiji, spašavao je živote ugroženih bez obzira na vjeru i naciju, zbog svojih je načela progonjen, a već za života katolici iz cijelog svijeta su ga smatrali svetim čovjekom, dok su po njegovu zagovoru potvrđena i čudesna izlječenja.
Pet razloga u korist Stepinca
– beatificiran je kao mučenik koji je patio ‘iz mržnje prema vjeri’
– preminuo je nakon dugogodišnjeg uzništva
– odupirao se nacističkoj, ustaškoj i rasnoj, te boljševičkoj ideologiji
– spašavao je živote ugroženih bez obzira na vjeru i naciju
– zbog svojih je načela progonjen
Autor: Damir Šarac/slobodnadalmacija.hr
