Dana 4. svibnja 1980. javili su da je umro zločinac Tito, i to baš za vrijeme održavanja utakmice Hajduk – Crvena Zvezda u Splitu. Umro je barem mjesec dana prije objave. Vojska, policija i državne službe (UDBA i KOS) vršile su višemjesečne pripreme, razmještaj jedinica te vršenje pojačanog nadzora, prije objave smrti pa je čin […]
Nastavi čitati
Slika 1. Spomenik Srpanjskim žrtvama na Mirogoju (MJ) U Hrvatskoj je 1841. osnovana Horvatsko-vugerska stranka (Hrvatsko-ugarska stranka) koju su pogrdno zvali Mađaroni. Bili su pobornici tješnjih veza Hrvatske s Ugarskom, očuvanja feudalnoga društvenog uređenja, zalagali su se da mađarski jezik bude službeni. Bili su za kajkavsko narječje, a protiv ilirskoga (štokavskog) narječja. Apsolutistička politika Bečkoga […]
Nastavi čitati
Slika 1. Raketiranje Zagreba (Foto Mišo Lišanin – MRF Zagreb) Pobunjeni Srbi su za odmazdu za vojni poraz u Operaciji „Bljesak“ izveli raketiranje Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. Bila su dva raketna napada kasetnim bombama (sustav Orkan) na civilne ciljeve. Slika 2. Raketiranje Zagreba (Foto Mišo Lišanin – MRF Zagreb) Projektili iz raketnog sustava […]
Nastavi čitati
Slika 1. Spomenik ubijenim policajcima u Borovu Selu (MJ) Na ulazu u Borovo Selo bila je postavljena jugoslavenska zastava što su četiri patrolna policajca osječke Policijske uprave primijetila te su 1. svibnja 1991. pokušala zamijeniti jugoslavensku zastavu hrvatskom. Nakon skidanja jugoslavenske zastave i pri postavljanju hrvatske nepoznati napadači su na njih pucali i dvojicu ranili, […]
Nastavi čitati
Slika 1. Spomenik hrvatskim braniteljima u Okučanima (mj) Vojno-redarstvenom operacijom „Bljesak“ oslobođena je zapadna Slavonija i Posavina – UN sektor Zapad (oko 600 km2). Svi sporazumi s pobunjenim Srbima bili su neučinkoviti; ili su stalno kršeni ili se uopće nisu primjenjivali. Zagrebačkim sporazumom (prosinac 1994.) otvorena je autocesta Zagreb – Okučani – Lipovac, ali zbog […]
Nastavi čitati
Slika 1. Spomen-ploča u Maksimiru (MJ) Maksimilijan Vrhovac (1752. – 1827.) zagrebački biskup, kulturni mecena i preteča ilirskog pokreta. Bio je profesor dogmatike na zagrebačkoj Akademiji te vicerektor i rektor sjemeništa u Zagrebu (1785.) te rektor sjemeništa u Pešti (1786.). Uključio se u Masonsku ložu Ugarske te je svoja iskustva nastojao prenijeti u Hrvatsku. Car […]
Nastavi čitati