Slika 1. Naslovnica tjednika Telegram iz 1967.  “Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezikaˮ objavljena na prvoj stranici zagrebačkog tjednika “Telegram – Jugoslavenske novine za društvena i kulturna pitanjaˮ, godina 8., broj 359., 17. ožujka 1967. godine. Tekst “Deklaracije” sastavljen je u prostorijama Matice hrvatske tjedan dana prije objave. Sastavili su ga znanstvenici, književnici…

Slika 1. Dr. Drago Štambuk (Croatia.org)   Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što sažima i predočava na jednostavan i razumljiv način poput oznaka (eng. brand) bit hrvatskoga jezika kao trojstvenoga ili tropletnoga jezika, sastavljenoga od triju dionica (stilizacija ili idioma/narječja) – čakavske, kajkavske i štokavske. Zlatna formula ča-kaj-što proistječe iz svega što jest hrvatski jezik i…

Slika 1. Naslovnica Hrvatskog školskog pravopisa, 2005. Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) skupni je naziv za nacionalni standardni jezik Hrvata te za skup narječja i govora kojima govore ili su nekada govorili Hrvati. Standardni i književni jezik u hrvatskom jeziku nisu sinonimi jer književni jezik osim standardnog jezika rabi i dijalekte, žargone i slično. Znanost…

Slika 1. Kopija Baščanske ploče -Jurandvor (MJ) Cijelu povijest hrvatskoga književnoga jezika od Baščanske ploče do naših dana Dalibor Brozović podijelio je u šest razdoblja: tri predstandardna i tri razdoblja razvoja jezičnoga standarda. a) predstandardna razdoblja: razdoblje: od početka pismenosti (9./10. st.) do konca 15. stoljeća: prevlast čakavštine, jak utjecaj hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika, glagoljica, sukcesivno javljanje…

Slika 1. Višeslavova krstionica (MJ)  Hrvatska pisana srednjovjekovna kultura je tropismena: glagoljica, ćirilica, latinica te trojezična (latinski, staroslavenski, hrvatski). Ovdje je riječ o korištenju latiničnoga pisma kod Hrvata. Latinica je povijesno hrvatsko pismo, prvo pismo s kojim su se Hrvati susreli pri naseljavanju prostora na kojima danas žive. Tijekom povijesti latinica je istisnula ćirilicu i…

Slika 1. Usporedni prikaz glagoljice i ćirilice (Bratulić, Damjanović) Hrvatsku kulturnu baštinu čine tri pisma (glagoljica, ćirilica i latinica) te trojezična kultura hrvatskog srednjovjekovlja (latinski, staroslavenski i hrvatski). Ovdje je riječ o hrvatskoj ćirilici koja se dugo zapostavljala iz političkih razloga. “Ćirilica je istočnokršćansko ili grčko pismo prilagođeno slavenskim jezicima. Premda u većini njime pišu…

Slika 1. Glagoljično slovo (Krk) (MJ) Hrvatsku jezičnu baštinu čine tri pisma: glagoljica, ćirilica i latinica te trojezičnost: latinski, staroslavenski, hrvatski. Ovdje je riječ o hrvatskoj glagoljici. Slika 2. Spomenik glagoljici (slovo az) na vidikovcu Treskavac blizu Baške, rad Ljube De Karine Glagoljica je staroslavensko pismo kojeg su Hrvati koristili od IX. do XIX. stoljeća.…

Slika 1. Arheološki lokalitet Bribirska glavica (MJ) Bribirska glavica (uz Biskupiju, Nin i Solin) spada u najvažnije arheološke lokalitete Hrvatske i spomenik je kulture najviše kategorije. Otac hrvatske arheologije fra Lujo Marun vršio je istraživanja 1908. godine i lokalitet nazvao „Hrvatskom Trojom“.  Arheološki lokalitet Bribirska glavica obuhvaća površinu od 7 hektara. Nalazi se iznad Bribira…

Slika 1. Spomenik Petru Preradoviću u Zagrebu (MJ) Petar Preradović (1818. – 1872.), austrijski general, hrvatski književnik, pjesnik i prevoditelj, najznačajniji pjesnik hrvatskog romantizma. Preradović je svoj života proveo izvan domovine službujući u mnogim mjestima Austro  ̶ Ugarske Monarhije. Pod utjecajem Ivana Kukuljevića Sakcinskog Preradović je počeo pisati na hrvatskome jeziku (1840.). U svojim pjesmama…

Slika 1. Spomenik Antunu Gustavu Matošu u Sisku (MJ) Antun Gustav Matoš (1873. – 1914.), hrvatski pjesnik, novelist, esejist, feljtonist i putopisac. Matoš je za sebe znao reći: ,,Ja sam dakle Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem.“ Nakon što je dezertirao iz Austro-ugarske vojske pobjegao je u Srbiju i živio u Bogradu tri godine.…

Slika 1. Detalj sa spomenika hrvatskoj himni u u Zelenjaku (MJ) “Horvatska domovina” Na naslovnoj stranici književnoga lista Danica objavljena je 14. ožujka 1835. domoljubnu pjesmu Horvatska domovina. Pjesmu je napisao zagrebački pravnik i književnik  Antun Mihanović (1796. – 1861.), jedan od pjesnika hrvatskoga narodnoga preporoda. Dijelovi pjesme postali su osnova današnje himne Republike Hrvatske.…

Slika 1. Spomen-ploča gdje je bila bolnica u Zadru (MJ) Prvi je javno demonstrirao uporabu etera za narkozu William Thomas Green Morton u Massachusetts General Hospital u Bostonu 16. listopada 1846. Pet mjeseci nakon javne demonstracije eterske  narkoze u Bostonu, u Zadru su kirurzi Cezar Pellegrini-Danieli, Jerolim Definis i Toma Fumegallo uz pomoć Ivana Bettinia obavili…

Slika 1. Visovac (MJ) Na Visovačkom jezeru nalazi se otočić Visovac koji je pored Skradinskog buka najprepoznatljiviji i najpoznatiji dio Nacionalnog parka Krka. Nalazi se u mirnom toku rijeke Krke između Roškog Slapa i Skradinskog Buka. Franjevci su se sklonili na Visovac pred osmanlijskom navalom tijekom 15. st. Prije njih su otok nastanjivali pustinjaci sv.…

Slika 1. Tvrđava Klis (MJ) Na prijevoju između Kozjaka i Mosora, na strateški važnom položaju, podignuta je tvrđava Klis na nepristupačnoj strmoj hridi. Tvrđava spada među najistaknutije utvrde u Hrvatskoj, jedan je od najcjelovitijih primjera fortifikacijske arhitekture u Hrvatskoj. Utvrda je podignuta na stjenovitoj klisuri koja se pruža u smjeru sjeveroistok-jugozapad i izdaleka je gotovo…

Slika 1. Naslovnica knjige Povijest Hrvata (MJ) Ivan Kukuljević Sakcinski Ivan Kukuljević Sakcinski (1816. – 1889.) bio je povjesničar, književnik, arheolog, bibliograf i političar. Pokrenuo je prvi hrvatski povijesni časopis Arkiv za poviestnicu jugoslavensku te je bio prvi predsjednik Hrvatskog arheološkog društva. Bio je počasni član Jugoslavenske akademije, kojoj je oporučno ostavio ogromnu biblioteku i…

Slika 1. Kopija povelje kneza Trpimira (MJ) Između Solina i Trogira smjestila su se Kaštela: Sućurac, Gomilica, Kambelovac, Lukšić, Stari, Novi i Štafilić. Arheološkim istraživanjima otkriveni su nalazi koji ukazuju da su u Kaštelima bila naselja od prapovijesti (nalazišta na više lokaliteta Resnik – antički Sikuli,  Bijaći-Stombrate, Mujina pećina, Biranj i Donje Krtine). Istraživanjima su,…