U općini Sanski Most je 1991. godine živjelo 3.227 osoba hrvatske nacionalnosti, a 2013. godine samo 722 osobe. Broj Hrvata u općini Sanski Most smanjio se za 77,63%. Ratni zločin u općini Sanski Most izvršen je nad 96 osoba hrvatske nacionalnosti. U knjizi Davora Marijana i suradnika navedena su imena 85 žrtava ratnog zločina u…

U peratovičkom podrumu mučeni su i ubijeni civili: Božidar Jakopec, Petar Kramar, Mato Petek, Željko Seleši i Franjo Šokec. Ubili su ih 31. listopada 1991. godine Bogdan i Boro Trbojević (pripadnici samozvanog “Bilogorskog odreda”). Županijski sud u Bjelovaru je 1993. godine osudio Trbojevića, u odsutnosti, na 20 godina zatvora. Naknadno je temeljem Sporazuma o suradnji…

Slika 1. Karta operacije Orkan ’91. (Wikipedija) Operacija Orkan ’91., operacija oslobađanja Zapadne Slavonije, odvijala se od 29. listopada 1991. do 3. siječnja 1992. prekinuta je 3. siječnja 1992. godine jer je potpisan Sarajevski sporazum kojim je nastupilo primirje. Operacija je jako značajna jer je onemogućila plan agresora da odvoji Istočnu Slavoniju od Hrvatske. Operacija…

Lipovača, malo pitomo selo od sedamdesetak kuća i 267 stanovnika, smješteno je ispod istoimenoga brdašca u Karlovačkoj županiji. Tijekom Domovinskoga rata selo je bilo okupirano. Od 1. siječnja 1992. godine do oslobođenja nitko od Hrvata nije više živio u Lipovači jer su ih Srbi protjerali, ubili ili zatočili u srpskim koncentracijskim logorima. Uništene su i…

Slika 1. Tordinci – spomen obilježje (Foto: Glas koncila Dana 25. listopada 1991. godine okupirani su Tordinci, hrvatsko mjesto sjeverno od Vinkovaca u blizini srpskih sela koja su bila žarišta velikosrpske pobune u istočnoj Slavoniji: Markušica, Bobota, Trpinja i Karadžićevo. Prvi napad na Tordince bio je 6. rujna 1991. godine. Selo je u posebno težak…

Novotravnička općina je na popisu stanovništva 1991. godine imala 30.713 stanovnika. Hrvata je bilo 12.162 ili 39,59%, Bošnjaka/Muslimana 11.625 ili 37,85%, Srba 4.097 ili 13,33%, a ostalih 2.829 ili 9,21%. Popis stanovništva iz 2013. godine pokazuje da se broj Hrvata u općini Novi Travnik smanjio za 9,54% (1.160 žitelja). Općina Novi Travnik imala je prije…

Vlaštica je 915 metara visoka i dominantna kota u dubrovačkome zaleđu koju su zauzeli četnici i s koje su navodili topničku vatru po odabranim ciljevima u Dubrovniku i okolici. Osvajanje kota i odbacivanje neprijatelja što dalje od Dubrovnika bila je vrlo važna operacija na Južnome bojištu. Zbog konfiguracije terena pristup kotama bio je jako težak.…

Armija BiH napala je 18. listopada 1993. općinu Vareš, zauzela selo Kopijari i ubila 6 zarobljenih hrvatskih civila. Radi se o ratnom zločinu. Armija BiH napala je općinu Vareš iz pravca Breze, Visokoga, Kaknja i Zenice. Kopijari su bili pod nadzorom brigade HVO-a Bobovac Vareš. Zbog geostrateškog položaja sela Kopijari vođene su teške borbe između…

Od 21.do 24. listopada 1992. provedena je operacija Konavle kojom je oslobođeno šire područje Konavala. Operacija je započela iskrcavanjem Tigrova u Cavtatu. Izvršen je pomorski desant i oslobođen Cavtat. “Nakon iskrcavanja na cavtatskoj rivi u 3,15 sati ove snage predvođene vodičima Selakom I Martinovićem, brzim hodom izlaze na Obod te preko u potpunosti spaljene Zvekovice…

Slika 1. Spomen soba u Baćinu (www.kamenjar) Masovna grobnica kod sela Baćin druga je po veličini iza Ovčare. U njoj su nađena izmrcvarena tijela 56 ubijenih Hrvata. Zločine na Banovini izvršile su postrojbe JNA, Teritorijalne obrane i tzv. „Milicije RSK“. Nakon što je agresor okupirao Hrvatsku Kostajnicu u okolnim selima (oko Hrvatske Dubice, Cerovljanima i…

U Varešu je prema popisu stanovništva iz 1991. živjelo 9.016 (40,6%) Hrvata (većinsko stanovništvo u općini), a prema popisu 2013. godine broj Hrvata bio je 2.820 (31,70%). Broj Hrvata u općini smanjio se za 6.196 osoba ili 68,72%. Ratni zločin u općini Vareš počinile su muslimanske postrojbe nad 56 Hrvata (Davor Marijan i sur.). U…

Od 17. do 19. listopada 1991. godine vodila se bitka za Novi Farkašić. Bila je to bitka za Zagreb. Nakon zauzimanja Petrinje i Viduševca velikosrpski agresor, početkom listopada 1991. godine, napredovao je prema Kupi iz pravca Gline s ciljem prelaska Kupe. Plan JNA bio je preći Kupu kod Farkašića te pravcem Petrinja – Lekenik napasti…

Jedinice JNA su u kolovozu 1991. okupirale sela Rajić i Borovac, sela općine Novska. JNA je s dva vojna zrakoplova 4. listopada 1991. izvršila zračni napad na Novsku. Ubila je 10 osoba, a ranila njih 18. Među ranjenima bilo je i sedam pripadnika jedinice za posebne namjene Policijske uprave Kutina, koji su tog jutra stigli…

Dana 17. listopada 1991. godine kolona od 8.000 civila (staraca, žena i djece) morala je napustiti grad Ilok. Hrvati kojima je bilo teško napustiti svoj dom (njih 1200) uhićivani su, odvođeni u logore i ubijani. Morali su na rukavu nositi bijele rupce, kuće su im označene bijelim krpama, imovina im je opljačkana. Sve to uz…

Pokolj Hrvata kod Volinje ratni je zločin kojega su počinili Srbi za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku. Pokolj su počinili sredinom listopada 1991. godine. Ubili su 7 Hrvata, petero zarobljenih policajaca i dvoje civila. Pokolj je napravila srpska pobunjenička paravojna postrojba Kaline kojom je zapovijedao Stevo Borojević Gadafi. Radilo se o istoj postrojbi koja je…

Srbi su okupirali baranjsko mjesto Karanac i 17. listopada 1991. godine počinili ratni zločin. Bez razloga i povoda ubili su civile Vinka Čička (50 godina) i njegova tri sina: Matu (23 g.), Antu (25. g.) i Ivana (27. g.). Žrtve su nakon mučenja u policijskoj postaji odveli na farmu Sudaraš, blizu Belog Manastira, i tamo…

U Novom Selu Glinskom, u listopadu 1991., dogodio se drugi po veličini pokolj Hrvata na prostoru Banovine. Selo je to koje je u Domovinskome ratu doživjelo sudbinu sličnu brojnim drugim glinskim selima, razrušeno je i spaljeno, a njegovi stanovnici protjerani. Teritorijalci su 3. listopada 1991. ubili devet civila, a 16. listopada iste godine vratili se,…

Heroj Domovinskoga rata general bojnik Blago Zadro (1944. – 1991.) poginuo je 16. listopada 1991. godine na prvoj crti obrane Vukovara. Obitelj Zadro doselila se u Vukovar iz Hercegovine. Blago Zadro se nakon školovanja zaposlio u tvornici Borovo, osnovao obitelj i bio radnički tribun. U komunističkoj Jugoslaviji, u neprijateljskom srpskom okruženju, Blago Zadro je svjedočio…