Pobunjeni Srbi su 1. travnja 1991. godine proglasili odvajanje od Republike Hrvatske i pripajanje Srbiji. Dana 23. srpnja 1990. godine sastali su se predsjednik dr. Franjo Tuđman i vođa srpske pobune predsjednik Srpska demokratske stranke (SDS-a) psihijatar Jovan Rašković. Rašković je „izjavio (je) da se može govoriti o ustanku srpskog naroda, koji još nije oružani, […]
Nastavi čitati
1. travnja 1991. godine, Takozvano izvršno vijeće “SAO Krajine” u Korenici je donijelo odluku o ujedinjenju s Republikom Srbijom. Prema velikosrpskim planovima u tzv. SAO Krajinu trebale su ući općine Knin, Benkovac, Obrovac, Gračac, Donji Lapac, Korenica, Vojnić, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja i Pakrac te sva srpska naselja koja su se pripojila […]
Nastavi čitati
Pobunjeni Srbi su 25. ožujka 1991. godine organizirali takozvani „miting istine“ na Plitvicama. Pobunjenici su tražili da Nacionalni park „Plitvička jezera“ bude u sastavu takozvane SAO Krajina. Slijedećeg dana je Skupština općine Titova Korenica donijela odluku o smjeni vodstva nacionalnog parka koje nije podržavalo pripajanje SAO Krajini. 28. ožujka 1991. godine kninski šerif Milan Martić […]
Nastavi čitati
U Veleposlanstvu Rusije u Zagrebu je 29. ožujka 1994. godine (30. ožujka rano ujutro) potpisan Zagrebački sporazum o prekidu vatre između Republike Hrvatske i predstavnika pobunjenih Srba. U ime RH sporazum je potpisao Hrvoje Šarinić a u ime pobunjenika admiral Dušan Rakić. Zagrebačkim sporazumom je trebalo razdvojiti zaraćene strane, povući teško naoružanje 10 do 20 […]
Nastavi čitati
Sastanak hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, 25. ožujka 1991. godine, u Karađorđevu poslužio je za klevetanje, blaćenje predsjednika RH kao i Hrvatske. Neprijatelji su prvo tvrdili da je sastanak bio tajni što nije točno jer je istog dana Tanjug izvjestio o sastanku. O čemu su predsjednici republika razgovarali to oni […]
Nastavi čitati
Stajalište Europska zajednica od 20. ožujka 1991. godine: Unutarnje i vanjske granice Jugoslavije su nepromjenjive. U složenim političkim okolnostima (pad „željezne zavjese“, raspad Sovjetskoga Saveza, prestanak hladnoga rata) Europska zajednica je po prvi put 20. III. 1991. godine zauzela stajalište da su unutarnje i vanjske granice Jugoslavije nepromjenjive (princip Završnog akta iz Helsinkija, 1975.). Od […]
Nastavi čitati
Budući da je Europska zajednica bila nesposobna zaustaviti rat u bivšoj Jugoslaviji u rješavanje takozvane „jugoslavenske krize“ uključile su se Sjedinjene Američke Države (SAD). Washingtonski sporazum je bio prvi ozbiljni korak u zaustavljanju rata, prekinut je oružani sukob između Hrvata (HVO) i Bošnjaka (Armija BiH). Washingtonski sporazum je mirovni sporazum između bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka, […]
Nastavi čitati