Slika 1. Dr. Drago Štambuk (Croatia.org) Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što sažima i predočava na jednostavan i razumljiv način poput oznaka (eng. brand) bit hrvatskoga jezika kao trojstvenoga ili tropletnoga jezika, sastavljenoga od triju dionica (stilizacija ili idioma/narječja) – čakavske, kajkavske i štokavske. Zlatna formula ča-kaj-što proistječe iz svega što jest hrvatski jezik i upućuje […]
Nastavi čitati
Slika 1. Naslovnica Hrvatskog školskog pravopisa, 2005. Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) skupni je naziv za nacionalni standardni jezik Hrvata te za skup narječja i govora kojima govore ili su nekada govorili Hrvati. Standardni i književni jezik u hrvatskom jeziku nisu sinonimi jer književni jezik osim standardnog jezika rabi i dijalekte, žargone i slično. Znanost […]
Nastavi čitati
Slika 1. Kopija Baščanske ploče -Jurandvor (MJ) Cijelu povijest hrvatskoga književnoga jezika od Baščanske ploče do naših dana Dalibor Brozović podijelio je u šest razdoblja: tri predstandardna i tri razdoblja razvoja jezičnoga standarda. a) predstandardna razdoblja: razdoblje: od početka pismenosti (9./10. st.) do konca 15. stoljeća: prevlast čakavštine, jak utjecaj hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika, glagoljica, sukcesivno javljanje […]
Nastavi čitati
Slika 1. Naslovnica tjednika Telegram iz 1967. “Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezikaˮ objavljena na prvoj stranici zagrebačkog tjednika “Telegram – Jugoslavenske novine za društvena i kulturna pitanjaˮ, godina 8., broj 359., 17. ožujka 1967. godine. Tekst “Deklaracije” sastavljen je u prostorijama Matice hrvatske tjedan dana prije objave. Sastavili su ga znanstvenici, književnici […]
Nastavi čitati
Slika 1. Višeslavova krstionica (MJ) Hrvatska pisana srednjovjekovna kultura je tropismena: glagoljica, ćirilica, latinica te trojezična (latinski, staroslavenski, hrvatski). Ovdje je riječ o korištenju latiničnoga pisma kod Hrvata. Latinica je povijesno hrvatsko pismo, prvo pismo s kojim su se Hrvati susreli pri naseljavanju prostora na kojima danas žive. Tijekom povijesti latinica je istisnula ćirilicu […]
Nastavi čitati
Hrvatsku kulturnu baštinu čine tri pisma (glagoljica, ćirilica i latinica) te trojezična kultura hrvatskog srednjovjekovlja (latinski, staroslavenski i hrvatski). Ovdje je riječ o hrvatskoj ćirilici koja se dugo zapostavljala iz političkih razloga. “Ćirilica je istočnokršćansko ili grčko pismo prilagođeno slavenskim jezicima. Premda u većini njime pišu pravoslavni slavenski narodi, ćirilicu je vrlo rano prihvatio […]
Nastavi čitati
Slika 1. Glagoljično slovo (Krk) (MJ) Hrvatsku jezičnu baštinu čine tri pisma: glagoljica, ćirilica i latinica te trojezičnost: latinski, staroslavenski, hrvatski. Ovdje je riječ o hrvatskoj glagoljici. Slika 2. Spomenik glagoljici (slovo az) na vidikovcu Treskavac blizu Baške, rad Ljube De Karine Glagoljica je staroslavensko pismo kojeg su Hrvati koristili od IX. do XIX. stoljeća. […]
Nastavi čitati