Slika 1. Premužićeva staza (MJ) Premužićeva staza je pješački, planinarski put koji prolazi vršnim dijelovima sjevernoga i srednjega Velebita. Staza je dugačka 57 km, a prvih 16 km prolazi područjem NP Sjeverni Velebit. Uobičajeni smjer kretanja je sa sjevera, od Planinarskog doma Zavižan (1594 m), preko prijevoja Veliki Alan (1412 m) do Oštarijskih vrata (927 […]
Nastavi čitati
Slika 1. Tvrđava u Stonu (MJ) Zidine u Stonu čine obrambeni zid i jedan od najvećih srednjovjekovnih fortifikacijsko – urbanističkih pothvata u ukupnoj dužini od 5,5 km. Povezuju Ston i Mali Ston. Nakon Kineskoga zida, najdulji su sačuvani fortifikacijski sustav na svijetu. Sastoje se od tri tvrđave (Veliki Kaštio, Koruna i Podzvizd), 41 kule (10 […]
Nastavi čitati
Slika 1. Dragutin Lerman Najpoznatiji hrvatski pustolovi, istraživači nepoznatoga, dalekoga i opasnoga! Ovdje će biti riječi samo o nekoliko pustolova: Dragutinu Lermanu, Braći Seljan, Mati Šimunoviću (Mati Svjetskom), Stipi Božiću i Davoru Rostuharu. DragutinLerman Dragutin Lerman (1863. – 1918.), hrvatski istraživač i putopisac, jedan od najpoznatijih hrvatskih istraživača Afrike. S 15 godina je pješice […]
Nastavi čitati
Slika 1. Maketa Dioklecijanove palače (MJ) Dioklecijanova palača Dioklecijanova palača, carska rezidencija u Splitu, jedan je od najbolje sačuvanih spomenika rimskoga graditeljstva na svijetu. Sagrađena je oko 300-te godine. Palača je bila sagrađena kao spoj luksuzne vile-ljetnikovca i rimskoga vojničkog logora (castruma), podijeljenoga na četiri dijela dvjema glavnim ulicama. Dioklecijan se sklonio u novoizgrađenu palaču […]
Nastavi čitati
Slika 1. Spomenik Ljudevitu Gaju u Krapini (MJ) Prva hrvatska politička stranka utemeljena je 1841. Djelovala je od 1841. do 1906. Prvo se zvala Ilirska stranka koja postaje Narodna stranka, 11. siječnja 1843., nakon zabrane ilirskoga imena u političkom životu. Jedan dio hrvatskoga plemstva nije prihvaćao ilirske ideje već je bio za stvaranje jačih veza […]
Nastavi čitati
Slika 1. Spomenik Srpanjskim žrtvama na Mirogoju (MJ) U Hrvatskoj je 1841. osnovana Horvatsko-vugerska stranka (Hrvatsko-ugarska stranka) koju su pogrdno zvali Mađaroni. Bili su pobornici tješnjih veza Hrvatske s Ugarskom, očuvanja feudalnoga društvenog uređenja, zalagali su se da mađarski jezik bude službeni. Bili su za kajkavsko narječje, a protiv ilirskoga (štokavskog) narječja. Apsolutistička politika Bečkoga […]
Nastavi čitati
Slika 1. Spomen-ploča u Maksimiru (MJ) Maksimilijan Vrhovac (1752. – 1827.) zagrebački biskup, kulturni mecena i preteča ilirskog pokreta. Bio je profesor dogmatike na zagrebačkoj Akademiji te vicerektor i rektor sjemeništa u Zagrebu (1785.) te rektor sjemeništa u Pešti (1786.). Uključio se u Masonsku ložu Ugarske te je svoja iskustva nastojao prenijeti u Hrvatsku. Car […]
Nastavi čitati