Slika 1. Naslovnica Hrvatskog školskog pravopisa, 2005. Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) skupni je naziv za nacionalni standardni jezik Hrvata te za skup narječja i govora kojima govore ili su nekada govorili Hrvati. Standardni i književni jezik u hrvatskom jeziku nisu sinonimi jer književni jezik osim standardnog jezika rabi i dijalekte, žargone i slično. Znanost […]
Nastavi čitati
Pjesma za Valentinovo Naša lipa Ema pametna je jako, je li čudno ljudi što ju voli sva’ko. Ona uvijek puna savjeta je dobrih, jedino se boji roditelja svojih. Iako za sport ima dosta mota, brzo joj dosadila odbojkaška lopta. Vikend joj je sada sa ekipom draži dok nove životne radosti traži. Naša draga, lipa Ema, […]
Nastavi čitati
Slika 1. Kopija Baščanske ploče -Jurandvor (MJ) Cijelu povijest hrvatskoga književnoga jezika od Baščanske ploče do naših dana Dalibor Brozović podijelio je u šest razdoblja: tri predstandardna i tri razdoblja razvoja jezičnoga standarda. a) predstandardna razdoblja: razdoblje: od početka pismenosti (9./10. st.) do konca 15. stoljeća: prevlast čakavštine, jak utjecaj hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika, glagoljica, sukcesivno javljanje […]
Nastavi čitati
Slika 1. Višeslavova krstionica (MJ) Hrvatska pisana srednjovjekovna kultura je tropismena: glagoljica, ćirilica, latinica te trojezična (latinski, staroslavenski, hrvatski). Ovdje je riječ o korištenju latiničnoga pisma kod Hrvata. Latinica je povijesno hrvatsko pismo, prvo pismo s kojim su se Hrvati susreli pri naseljavanju prostora na kojima danas žive. Tijekom povijesti latinica je istisnula ćirilicu i […]
Nastavi čitati
Trajni plamen ljubavi u stihu i prozi srednjoškolci i osnovci naše županije šalju gradu heroju na Vuki i ravnokotarskoj heroini Djeca poginulih vukovarskih branitelja Vukovar je bio prvi veći europski grad potpuno uništen od Drugog svjetskog rata. 1991. godine od srpskog agresora branilo ga je 2.500 branitelja. Točan broj poginulih hrvatskih branitelja, u obrani Vukovara, […]
Nastavi čitati
Slika 1. Usporedni prikaz glagoljice i ćirilice (Bratulić, Damjanović) Hrvatsku kulturnu baštinu čine tri pisma (glagoljica, ćirilica i latinica) te trojezična kultura hrvatskog srednjovjekovlja (latinski, staroslavenski i hrvatski). Ovdje je riječ o hrvatskoj ćirilici koja se dugo zapostavljala iz političkih razloga. “Ćirilica je istočnokršćansko ili grčko pismo prilagođeno slavenskim jezicima. Premda u većini njime pišu […]
Nastavi čitati
Slika 1. Glagoljično slovo (Krk) (MJ) Hrvatsku jezičnu baštinu čine tri pisma: glagoljica, ćirilica i latinica te trojezičnost: latinski, staroslavenski, hrvatski. Ovdje je riječ o hrvatskoj glagoljici. Slika 2. Spomenik glagoljici (slovo az) na vidikovcu Treskavac blizu Baške, rad Ljube De Karine Glagoljica je staroslavensko pismo kojeg su Hrvati koristili od IX. do XIX. stoljeća. […]
Nastavi čitati