17. ožujka 1914., dan sjećanja na zlatno pero hrvatske književnosti, Antuna Gustava Matoša

Današnji dan, 17.ožujka nije baš običan dan i od 2014. prestao je i biti običan dan mjeseca ožujka. Ne prolazi nezapažen u našim srcima, sjećanju i razmišljanju. Dan tuge za našu kulturnu i književnu scenu, za sve grabancijaše i glazbenike, odlazak u vječnost zaljubljenika i zatočenika ljubavi prema svojoj domovini i narodu, nezamjenjivog i neponovljivog […]

Nastavi čitati

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Slika 1. Naslovnica tjednika Telegram iz 1967.  “Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezikaˮ objavljena na prvoj stranici zagrebačkog tjednika “Telegram – Jugoslavenske novine za društvena i kulturna pitanjaˮ, godina 8., broj 359., 17. ožujka 1967. godine. Tekst “Deklaracije” sastavljen je u prostorijama Matice hrvatske tjedan dana prije objave. Sastavili su ga znanstvenici, književnici […]

Nastavi čitati

Muslimanski zločini nad Hrvatima u općini Sarajevo 1992. – 1995.

Foto: Sarajevo (MJ) Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u općini Sarajevo živjelo je 34.873 (6,6% ukupnog stanovništva općine) pripadnika hrvatske nacionalnosti, a 2013. godine bilo ih je 17.934 (3,9%). Nakon rata, prema popisu iz 2013. godine u općini Sarajevo je bilo 16.939 (48,57%) Hrvata manje nego 1991. godine.  Prema Istraživačko dokumentacijskom centru (Sarajevo) u […]

Nastavi čitati

Latinično pismo kod Hrvata

Slika 1. Višeslavova krstionica (MJ)   Hrvatska pisana srednjovjekovna kultura je tropismena: glagoljica, ćirilica, latinica te trojezična (latinski, staroslavenski, hrvatski). Ovdje je riječ o korištenju latiničnoga pisma kod Hrvata. Latinica je povijesno hrvatsko pismo, prvo pismo s kojim su se Hrvati susreli pri naseljavanju prostora na kojima danas žive. Tijekom povijesti latinica je istisnula ćirilicu […]

Nastavi čitati

Hrvatska ćirilica

Hrvatsku kulturnu baštinu čine tri pisma (glagoljica, ćirilica i latinica) te trojezična kultura hrvatskog srednjovjekovlja (latinski, staroslavenski i hrvatski). Ovdje je riječ o hrvatskoj ćirilici koja se dugo zapostavljala iz političkih razloga.   “Ćirilica je istočnokršćansko ili grčko pismo prilagođeno slavenskim jezicima. Premda u većini njime pišu pravoslavni slavenski narodi, ćirilicu je vrlo rano prihvatio […]

Nastavi čitati