(4. korizmena nedjelja A) U misnom evanđelju ove nedjelje čitamo kako je Isus ozdravio slijepca od rođenja te reakciju farizeja i Židova, koji tvrdokorno odbijaju prihvatiti Isusa kao božanskog Spasitelja. Cijeli događaj prava je drama koja govori o Božjem pohodu slijepom ljudskom rodu te o spremnosti i nespremnosti nas ljudi da se obratimo i prihvatimo […]
Nastavi čitati
Slika1. Gliptoteka HAZU u Zagrebu (MJ) Pojam gliptoteka (grčki: glyptos – skulptura i theke – spremnica) označava spremnicu (zbirku) izrezbarenih predmeta, spomenika od kamena, zbirku kipova, skulptura i drugih umjetničkih predmeta. Riječ Gliptoteka skovao je knjižničar bavarskog kralja Ludviga I. Najpoznatiji muzeji koji nose ime gliptoteke su: Glyptothek u Munchenu Ny Carlsberg Glyptotek u Kopenhagenu […]
Nastavi čitati
Trajni plamen ljubavi u stihu i prozi srednjoškolci i osnovci naše županije šalju gradu heroju na Vuki i ravnokotarskoj heroini SJEĆANJE NA VUKOVAR U Domovinskom ratu bitka za Vukovar bila je najkrvavija i najveća bitka.Trajala je od 25. kolovoza do 18. studenog 1991. Tijekom borbe u Vukovaru umrlo je devetsto branitelja grada, a nakon zarobljavanja […]
Nastavi čitati
Slika 1. Kaštelanska maslina (MJ) Kaštelaska maslina Kaštelanska maslina u Kaštel Štafiliću stara je preko 1700 godina te je 1990. zaštićena kao spomenik kulturne baštine. Zovu je kaštelanka, perišićevka (prema kaštelanskoj obitelji Perišić), mastrinka i kaštelanska mastrinka. Stablo je visoko preko 10 metara, a osnovne grane rastu pod kutom od oko 40 stupnjeva. Slika […]
Nastavi čitati
Trajni plamen ljubavi u stihu i prozi srednjoškolci i osnovci naše županije šalju gradu heroju na Vuki i ravnokotarskoj heroini VUKOVAR Vukovar, grad heroja, grad s devet stotina branitelja koji su dali svoj život za obranu grada. Bitka za Vukovar bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu. Osamdeset i sedam dana opsade tog […]
Nastavi čitati
Slika 1. Karta SFRJ (croatia.ch) Stajalište Europske zajednice od 20. ožujka 1991. godine: Unutarnje i vanjske granice Jugoslavije su nepromjenjive. U složenim političkim okolnostima (pad „željezne zavjese“, raspad Sovjetskoga Saveza, prestanak hladnoga rata) Europska zajednica je prvi put 20. ožujka 1991. zauzela stajalište da su unutarnje i vanjske granice Jugoslavije nepromjenjive (princip Završnog akta iz […]
Nastavi čitati
Slika 1. Potpisivanje Washingtonskog sporazuma (Wikipedia) Budući da je Europska zajednica bila nesposobna zaustaviti rat u bivšoj Jugoslaviji, u rješavanje takozvane „jugoslavenske krize“ uključile su se Sjedinjene Američke Države (SAD). Washingtonski sporazum bio je prvi ozbiljni korak u zaustavljanju rata, prekinut je oružani sukob između Hrvata (HVO) i Bošnjaka (Armija BiH). Washingtonski sporazum mirovni je […]
Nastavi čitati