U Splitu su hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović potpisali sporazum o zajedničkom djelovanju hrvatskih i muslimanskih snaga protiv agresora. Tim sporazumom je omogućeno legalno djelovanje Hrvatske vojske i Policije na teritoriju BiH u svrhu oslobađanja okupiranih područja. Puni je naziv potpisane deklaracije „Deklaracija o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, […]
Nastavi čitati
Crkva sv. Marije Snježne u Belcu jedan je od najljepših sakralnih interijera iz baroknog razdoblja u Hrvatskoj te je zaštitnica Krapinsko-zagorske županije. Bila je glavno proštenjarsko odretište u Zagorju uz svetište u Mariji Bistrici. Kao donatorica zaslužna za podizanje crkve navodi se grofica Elizabeta Keglević-Erdödy, koja je darovala zemljište. Ta prva kapela […]
Nastavi čitati
Operacija Zbrojovka bila je akcija hrvatskih snaga u Domovinskome ratu održana 22. i 23. srpnja 1991. Prigodom te akcije iz izvoznoga kontingenta u luci u Pločama oduzeto je 2000 pušaka te 126 tona streljiva. Oduzetim oružjem naoružane su 113. brigada ZNG-a (860 pušaka i 35 tona streljiva), 4. brigada ZNG-a (650 pušaka i 40 tona […]
Nastavi čitati
Prvi napad i zločin s teritorija Srbije Prvi napad i zločin s teritorija Srbije bio je napad na Centar za obuku u Erdutu, 25. srpnja 1991. godine. U ranu zoru, 25. srpnja 1991. godine, JNA je s teritorija Srbije i s raketne topovnjače na Dunavu VBR-ovima i minobacačima napala Centar za obuku u Erdutu. Nalazio […]
Nastavi čitati
Na kornatske se otoke povremeno dolazilo i odlazilo. Na otocima je oko 300 kuća. U cijelosti, Kornati su privatni posjed. Devedeset posto vlasnika žitelji su otoka Murtera. Ti su dalmatinski težaci krajem 19. stoljeća od vlastele otkupili otoke i posjede ogradili suhozidima. Suhozidi na kornatskim otocima nijemo i postojano svjedoče o mukotrpnosti ljudskog rada na […]
Nastavi čitati
Kornati ili Kornatsko otočje su otočje koje se nalazi u sjevernoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika i južno od Zadra. Otočje se sastoji od oko 150 otočića prostre se na površini od 320 km2 i najrazvedeniji je otočni ekosustav u Jadranskom moru. Veći dio Kornatskog otočja proglašen je 1980. godine nacionalnim parkom Kornati i tada je […]
Nastavi čitati
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Bugojnu su živjela 16.031 Hrvata, što je činilo 34,2% ukupnog stanovništva općine; 42,1% stanovništva bilo je bošnjačke, a 18,9% srpske nacionalnosti te 5,3% ostalih. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine broj Hrvata se smanjio za 10.264 (64,03%). Hrvati su u bugojanskoj općini, prije rata, posjedovali 65% najkvalitetnijeg zemljišta. […]
Nastavi čitati