TwitterFacebookPinterestGoogle+

(FOTO) VIDIK fest započeo okruglim stolom o medijima u prepunoj dvorani hotela Park

U ponedjeljak, 16. travnja dvorana hotela Park u Splitu bila je mala za sve posjetitelje koji su došli na otvorenje Hrvatskog aktivističkog festivala VIDIK festa, očekujući znatiželjno susret s uglednim hrvatskim novinarskim dvojcem Višnjom Starešinom i Tihomirom Dujmovićem kao i odabranom temom večeri „Uloga medija u izgradnji društva“. Ovaj, već šesti po redu Hrvatski aktivistički festival organizira i vodi Hrvatska udruga Benedikt.

Mediji03

Predsjednik HUB-a dr. Vide Popović pozdravio je sve prisutne u dvorani, zahvalio im na dolasku i iskazanom interesu i naglasio važnost i ulogu VIDIK festa u izgradnji kvalitetnijih odnosa u društvu. Aktualne i zanimljive teme i meritorni predavači ovog šestodnevnog kulturnog događaja privlače sve veću pažnju naših sugrađana, jer osim što  ukazuju na goruće nacionalne ili lokalne probleme nude smjernice i mogućnost njihovih rješenja. „Cilj različitih sadržaja koji promoviraju kulturni aktivizam i novih inicijativa je težiti pluralizmu, zdravoj demokraciji, ali i društvenoj odgovornosti u izgradnji boljeg društva na našu sreću i još veći ponos“, zaključio je Vide Popović.

Članica Upravnog vijeća HUB-a i voditeljica programa večeri Silvana Dragun uvodno je predstavila cjeloviti pogram ovogodišnjeg VIDIK festa naglasivši važnost pojedinih tema i predavača. Posebna pažnja u izboru tema posvećena je mladima u našem društvu i njihovim problemima. Srijeda, 18. travnja donosi im susret  u Klubu mladih u Splitu i razgovor o problemima ovisnosti, a 21. travnja u hotelu Park o iseljavanju mladih iz Hrvatske. Vjera i znanost je pomno odabrana tema u tjednu aktualnog Festivala znanosti 2018. u Splitu. Prof. dr. sc. don Tonći Matulić i prof. dr. sc. Ivica Grković govorit će o ovoj temi na tribini 19. travnja u Nadbiskupskom sjemeništu.

Mediji02

Umjesto da mediji javno i nepristrano prenose informacije i da budu jedan od glavnih korektiva u demokratskom društvu, oni generiraju krizu, stvaraju paniku i provode medijsko zavođenje spektakla i manipulacije. Kako ocijeniti stanje u medijima bilo je prvo pitanje voditeljice uvaženim novinarima. „Od 1990. godine nije bilo ovako loše razine medijskog informiranja“, odgovorio je Dujmović. Kako bismo bolje shvatili medijsku sliku Hrvatske pružio nam je poražavajuće statističke podatke o sječi novinara od 8. svibnja 1945. do 1990. Jasno i argumentirano je objasnio zastrašujući podatak o pet stotina novinara koji su, na različite načine, stradali u komunizmu. Neki su ubijeni, neki su dobili doživotnu zabranu rada u novinarstvu, brojni novinari su nastavili svoj život u iseljeništvu, a mnogi su promijenili zanimanje pod pristiskom. Dakle, ovakve sudbinu u novinarstvu bile su presudne za njegov razvoj i djelovanje u vremenu nakon 1990. godine.  

Na postavljeno pitanje o slobodnom novinarstvu, Starešina je iskazala žaljenje zbog kontinuirano prisutne cenzuru u novinarstvu i dodala: „Na snazi je i dalje neugasli stari konstrukt agitpropa, a centar kontrole se vratio u zonu struktura i sve kontrolira. Profesionalno, slobodno istraživačko novinarstvo je potpuno zanemareno već  punih 30 godina“, s tugom je zaključila.

Da je potrebno mijenjati izborni sustav suglasan je Dujmović. Jedino se tako mogu promijeniti odnosi na ljevici i desnici. Naglasio je potrebu većeg broja preferencijalnih glasova, uvođenjem dopisnog glasovanja i biranjem kandidata na listama po ključu „odozdo prema gore“.

Mediji01

Na pitanje o medijskim spinovima u novinarstvu, naša ugledna publicistkinja, analitičarka i scenaristkinja jasno je konstatirala da su spinovi „ubili“ novinarstvo kao kompetentno informiranje i pretvorili ga u grotesku. Profesionalna razina novinarstva izgubila je rat s politikom, koja iz pozadine budno sve kontrolira. Loša politika potpuno je zanemarila odgojiti novinare koji će biti objektivni glasnogovornici svoje zemlje, promotori baštinskih i svih drugih vrijednosti koje naša Hrvatska nudi.

U medijskom prostoru primjećuje se naglašeni govor mržnje (izražen na društvenim mrežama) i etiketiranje u javnom diskursu, što ukazuje na nedostatak profesionalnih standarda, nepoštivanje ili nepoznavanje etičkih kriterija. Vode se stručne rasprave o doradi zakona o elektroničkim medijima. Naši gosti smatraju da bi govor mržnje trebao biti uključen u Kazneni zakon.

Mediji07

„Javni mediji, od kojih se sukladno njihovom imenu očekuje neovisnost i služenje društvu i narodu podvrgnuti su političkoj volji što je vidljivo u slučaju HRT-a, koja odražava stanje u državi. Etička odgovornost medija je važan čimbenik u stvaranju zdravog društva promicanjem kulture dijaloga istinom te moralnih i ljudskih vrijednosti“, zaključili su naši cijenjeni novinari. Radoznala publika željna istine uputila im je  brojna pitanja, a naš iskusni novinarski dvojac je  profesionalno i bez zadrške na njih odgovarao.

Hrvatska udruga Benedikt/Margita Vučetić

Komentiraj