Predavanje: Ćirilica na hrvatskom prostoru – baština, politika, trauma
U utorak, 20. lipnja 2023. s početkom u 19 sati u dvorani Dominikanskog samostana u Splitu, Hrvojeva 2, u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, dr. sc. Ivan Botica održati će predavanje Ćirilica na hrvatskom prostoru – baština, politika, trauma.
Znanstveni skup o hrvatskoj ćiriličnoj baštini, koji je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti krajem 2012. godine, otvorio je novu Pandorinu kutiju u hrvatsko-srpskim odnosima. Ćirilica je odmah nakon skupa postala političkim instrumentom koji je dodatno pogoršao međunacionalne i društvene odnose između Hrvata i Srba u Hrvatskoj i Srbiji. Za jedne je simbol velikosrpske ideologije i traumatično prisjećanje na prošle ratne sukobe, dok za druge predstavlja multikulturalizam i pravo jedne nacionalne zajednice na korištenje vlastitoga jezika i pisma u javnom prostoru. Te su refleksije, uz više ili manje intenziteta, prisutne i danas. Važno je naglasiti da ovo nije prvi put da je ćirilica na hrvatskom prostoru postala predmetom političke manipulacije. U izlaganju se provodi analiza takvih trenutaka u povijesti. Također se ističe da je dio hrvatske pisane baštine pisan ćirilicom i da je taj kulturni fenomen mnogo stariji od hrvatsko-srpskih odnosa. Stoga se ide dublje u prošlost da bi se istražila pojava i ukorjenjivanje ćirilice u hrvatskoj jezičnoj praksi. Cilj je izlaganja objasniti kako je i zašto ćirilica stigla na hrvatski kulturni prostor te utvrditi okolnosti koje su doprinijele njezinoj upotrebi. Utvrđuje se vremenski i prostorni kontekst same upotrebe te istražuje u kolikoj je mjeri njome oblikovan hrvatski kulturni identitet. Važno je, konačno, razumjeti kad je ćirilica dijelom hrvatske kulturne baštine, a kad je predmetom politike.
Ivan Botica je rođen 1978. u Splitu, ali je podrijetlom iz Otoka u Cetinskoj krajini. Osnovnu školu završio je u Otoku, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je kroatistiku i povijest. Na istom je fakultetu 2011. završio poslijediplomski doktorski studij medievistike, doktoriravši temom Krbavski knezovi u srednjem vijeku. Od 2004. do 2012. radio je kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 2012. zaposlen je na Staroslavenskom institutu u Zagrebu. Zvanjem je viši znanstveni suradnik i izvanredni profesor. Godinama se isticao kao predavač različitih kolegija iz hrvatske i svjetske srednjovjekovne povijesti, povijesti glagoljaštva te povijesti pisama na hrvatskom prostoru na različitim fakultetima, a radom na Staroslavenskom institutu profilirao se u znanstvenika koji se bavi poviješću glagoljaštva te čitanjem i izdavanjem hrvatskih povijesnih izvora pisanih kurzivnom glagoljicom i ćirilicom. Do sada je objavio šest knjiga povijesnog gradiva, dvije uredničke knjige te pedesetak znanstvenih i stručnih članaka.
