TwitterFacebookPinterestGoogle+

PAAR, PROSPEROV-NOVAK na tribini u Splitu: Marku Maruliću – deset stihova, a Bitci na Neretvi deset – stranica!

  • Written by:

Akademik Vladimir Paar i prof.dr.sc.Slobodan Prosperov Novak bili su gosti na tribini o cjelovitoj kurikularnoj reformi koja se u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i Matice hrvatske Ogranak Split održala 25.05.2016. u Gradskoj knjižnici Marko Marulić u Splitu.

Moderator tribine bio je doc.dr.sc. Mirko Ruščić koji je i sam sudjelovao kao recenzent za predmet biologije. Na samom početku dr. Ruščić je naglasio da se radi o konfuznom dokumentu kojemu nedostaju bitni sadržaji. Nije mu jasno čemu žurba i zašto se hitno želi implementirati kurikularna reforma u školski sustav ove jeseni.

Izvrsni rezultati i s lošijim kurikulom…

Akademik Vladimir Paar je istaknuo da nam je reforma školstva svakako nužna i potrebna. No, pravo je pitanje, kakva nam je reforma potrebna? U svijetu se sve više radi na cjeloživotnim obrazovanjem nastavnika. Naveo je primjer jednog znanstvenog istraživanja koje je pokazalo da se izvrsni rezultati mogu postići i s lošijim kurikulumom ukoliko je nastavnik motiviran i dobro obrazovan.

Važnije je osnažiti motivaciju nastavnika! Dokument nije prošao reviziju

Nama trebaju motivirani nastavnici koji trajno ulažu u svoje obrazovanje. Problem cjelovite kurikularne reforme nije političke naravi nego stručne naravi. Dokument nije prošao stručnu reviziju. Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pristiglo je stotinjak primjedbi recenzenata koji se slažu da prijedlog kurikularne reforme nije zreo za primjenu u školama, objašnjava akademik Vladimir Paar.

Ekspertna radna skupina nije imala nijednog međunarodnog stručnjaka. Problem je u metodologiji koja previše podsjeća ”šuvarovom” modelu. Nije se vodilo računa o integralnom pristupu. U nekim dijelovima kurikula za povijest, hrvatski i biologiju očituje se ideološka i svjetonazorska obojanost. Ovaj dokument treba revidirati, a kao dobar primjer akademik Paar je istaknuo njemački kurikulum.

IMG_0018

Jokić – leš iz Milanovićeva ormara’: Teror metodike

Još oštriji bio je prof.dr.sc. Slobodan Prosperov Novak koji je voditelja stručne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme Borisa Jokića nazvao ”lešem” iz Milanovićeva ormara. Jokić nije svjestan da drži u rukama ”tempiranu bombu” koju je 80-ih ostavio Stipe Šuvar. Radi se o teroru metodike.

U Europi nema nijedne države koja bi toliko potcjenjivala svoj identitet u jeziku i književnosti. Hrvatska književnost je ovim dokumentom potpuno ponižena, ocjenjuje dr. Novak i kaže: ”Postalo je stidno govoriti o nacionalnim sadržajima.” Udžbenici iz hrvatskog jezika i književnosti su posve reducirani.

Marku Maruliću – deset stihova, a Bitci na Neretvi deset – stranica!

Nesuvislo je ocu književnosti Marku Maruliću posvetiti, primjerice, deset stihova, a filmu Bitka na Neretvi deset stranica. Ne može nam Jutarnji list biti mjerodavan za sastavljanje kanona hrvatske književnosti, zaključuje dr. Slobodan Prosperov Novak i upozorava da Jokićeva ostavka ne znači kraj, nego tek početak nove bitke koja nas čeka.

Silvana Dragun

Komentari

2 comments

  1. Pingback: "Nesuvislo je Marku Maruliću posvetiti, deset stihova, a filmu Bitka na Neretvi deset stranica"

  2. Dalibor Medvedović

    Malo smo bliže…
    Reforma kreće od pitanja: što će ostati isto, jer reći da se nešto treba promijeniti znači odlutati od pozitivnog određenja… Time je Fashion week Jovićeva reforma i postala neki oblik analogije revolucije… od udarničke uranilovke do Che 2… nastavlja se.
    Gdje smo stali?
    Moderne znanosti – jedna su drugoj metoda i bilo bi fer prema klincima organizirati nastavu, primjerom: zašto vjeronauk nije praktikum iz glazbe, zborskog pjevanja? Pa koliki su kompozitori skladali za Crkvu? I kakva sve djela… Slikarstvo isto, filozofija homilije… mikro jedinica, na svakom školskom satu zadobit će putanju kao da je kolegij iz eseja.
    Marulića treba prevest… u kritičkom izdanju…Strašno je da od Naših Starih neposredno razumijemo samo latiniste.
    Naravno sad ide čitav problem s praćenjem uputstava za upotrebu – kakva crna fundamentalna znanost… osim kao obrazloženje.
    Cilj kurikuluma – pustimo kreativnosti njen put i osobnost
    1. kvalificirajmo za rad
    2.tek sad ide ova Prosperova-Novaka da se radi o reformi sveučilišta – a zapravo se sastoji od
    3. povezanosti različitih struka u društvu, adekvatno pripremama koje djeca stječu obrazovanjem…. I tek sada dolazi
    4. odgoj. Ljudi se formiraju kroz znanja i vještine i kultiviraju i očvršćuju duhom… BTW viđu pedagoga inicijalne skupine sa kojeg bi mjesta vodili promjene?
    5. za odličan iz reforme, ja bih uzeo zadaću da umjesto da od djece tražimo kreativnost, omogućimo fokusiranost, principjelnost… pa i kritičnost, recimo Matematka je mnogo uzbudljiviija ako se uči kao povijest matematike, baš kao što slikarstvo kroz povijesne promjene aktualizira teoretiziranje…
    Mislim da i djeca i učitelji imaju teškoća sa rasipanjem informacija – kao da ih ne mogu valorizirat. Kaotićne su…