TwitterFacebookPinterestGoogle+

U susret sv. Vlahu, parcu Dubrovnika

  • Written by:

“Kako se može oko koje je već ugledalo svjetlo, opet zaljubiti u tminu? Kako se može čovjek, koji je upoznao živoga i istinitoga Boga, pokloniti kumirima? Svih tjelesnih muka se ne bojim jer je Gospodin Krist rekao: ‘I ne bojte se onih, koji ubijaju tijelo, a duše ne mogu ubiti, negoli se bojte onoga, koji može i tijelo i dušu baciti u pakao'”        Sv. Vlaho

Patron grada Dubrovnika, sveti Vlaho/Blaž, za kojeg se drži da je bio liječnik, štuje se kao zaštitnik bolesti grla, a iz ovog je izveden običaj ‘grličanja’.

Sveti mučenik i biskup Vlaho ili Blaž (Blais, Blasius) se rodio koncem 3. početkom 4. st. u Sebasti/Sebastiji u ondanjoj Maloj Armeniji (grad Sivas je sada u Turskoj) kojom je vladao tada Rim. Ime Blaž dolazi od prilagodbe inačice Blasius, a Dubrovčani ga zovu parac Vlaho (u dubrovačkomu govoru znači zagovornik). 

Ime Vlaho je nastalo od grcke rijeci Vlasios. U Rusiji npr. ga zovu Vlasij (spomendan 11. veljače po straom crkv. kalendaru), a u Armeniji Barseg. Spmendan sv. Vlaha Armenska apostolska crkva slavi tijekom mjeseca siječnja. Nadnevak blagdana sv. Vlahu ovisi o tome kada Armenska crkva slavi Uskrs. Dakle, njegov je blagdan pomičan, ali uvijek je u siječnju. 

Katolička, Armenska apostolska pa i Pravoslavna crkva štuju svetoga mučenika diljem svijeta: u Armeniji, Belgiji, Engelskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Njemačkoj, Rusiji, Ukrajini, Španjolskoj pa naravno i u hrvatskim krajevima. Osobito se svečano slavi parac Vlaho u Dubrovniku. Relikvije sv. Vlahe raznesene su po cijelom kršćanskom svijetu.

U Napulju, u samostanu sv. Grgura Prosvjetitelja, čuva se komadić svečeve glave u dragocjenom svečevom kipu od srebra. Isto se tako njegove relikvije čuvaju u srebrnoj ruci u knjižari sv. Blaža i crkvama u Napulju, a također u crkvi Notre Dame u Parizu, u Bruxellesu, u Bologni, u Lisabonu, na Malti, u Bernu , u Mlecima, u Campostelli , u Veroni, u Kölnu i drugdje. Po navodima povjesničara V. Lupisa i J. Belamarića, najpoznatija zlatarska umjetnina, relikvijar u Dubrovniku, jest glava sv. Vlahe – nastala je u carskoj carigradskoj radioni. Prema tvrdnji hrvatskoga kroničara Nikole Ranjina, Dubrovčani su izabrali sv.Vlahe za svojega patrona godine 971., a odmah su nakon toga čina nabavili  i njegove relikvije.U mnogobrojnim crkvama hrvatskih krajeva nalaze se oltari sv. Vlahe: u Cavtatu, selu Janjina na Pelješcu,  Luci na Šipanu,  Konavlima, Orebiću, selu Pridvorju, Slanome i drugim mjestima. U Zagrebu, također postoji župa sv. Blaža.

Legenda o ukazanju sv. Vlaha 

Preživjeli (nakon napada Avara i Slavena), a prestrašeni stanovnici početkom 6. stoljeća potresom porušenog slavnoga grada Epidauruma, prebjegli su na pustu hrid Laus, Raus, Rausium, Rhagusium, da tu nastave živjeti i raditi. Trebalo je puno odvažnosti, samopouzdanja i snage tu stati i ostati, jer su životni uvjeti bili krajnje nepovoljni s jedne strane brdo, šuma (dubrava), a s druge široko i uzburkano more. Puni samopouzdanja oni su se dali na posao i uskoro stvorili podnošljive uvjete za život. Uskoro se i na kopnu (prijeko) stvorila i malena hrvatska zajednica i one su se uskoro zasipanjem morskog rukavca spojile i ojačale.

Odmah nakon što je novo naselje – prvotna communitas – počelo živjeti i razvijati se, pohlepni susjedi na nju su zavidno gledali kao na svog opasnog takmaca i htjeli su je svakako prisvojiti. Mlečani su se, prema legendi, na putu za Levant 972. godine ukotvili u Gružu i pod Lokrumom s izlikom opskrbe hranom, a s pravom namjerom zauzeti Grad. Pomoć je pak stigla otkuda se nisu nadali, s neba.

Sveti Vlaho, prema legendi, javio se plebanu Stojku, dok je ovaj noću molio u crkvi Svetoga Stjepana i naložio mu da obavijesti Senat o namjeri Mlečana i da se pripreme za obranu. Nakon što je namjera Mlečana bila osujećena, Dubrovčani su izabrali Svetoga Vlaha svojim glavnim zaštitnikom (prije su to bili Sv. Srđ – zato i brdo Srđ i Bak).

Proslava Feste sv. Vlaha Festa Svetog Vlaha

Štovanje Sv. Vlaha najbolje se očitovalo prigodom proslave njegovog Blagdana – 3. veljače – kada su ljudi masovno dolazili u Grad. To je bio blagdan svih stanovnika Republike. Da se omogući svim sudjelovati, uvedena je ‘Sloboština Sv. Vlaha’, dan kada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije blagdana slobodno doći u Grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana). Za blagdan je cijela Republika hrlila u Grad – tko nije mogao ići, slavio je kod kuće – sa svojim crkvenim barjacima i u narodnoj nošnji, da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. Tako je to i danas, pa se ljudi dugo i temeljito pripremaju za ovu svečanost, u kojoj sudjeluju osim domaćih i njihovi gosti.

A za one koji gradu nisu željeli dobro, na Pločama, istočnom ulazu u povijesnu jezgru Grada, uklesan je na kamenu natpis na latinskom jeziku: ,

’Daleko vam kuća divljaci! Nikoga se ne boji ova tvrđa, koju grije dah svetoga starca.’

Festa Sv. Vlaha se od 1. rujna 2009. godine nalazi na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine čovječanstva.

Sveti Vlaho, freska crkve sv. Nikole, Aton, Grčka, 1546.

Sveti Vlaho, freska crkve sv. Nikole, Aton, Grčka, 1546.

>>> Prigodni koncert u čast sv. Vlaha

Svim Dubrovčanima i

Moći svetoga Vlahe, bazilike sv.Nikole, Bari (Italija)

Moći svetoga Vlahe, bazilike sv.Nikole, Bari (Italija)


njihovim gostima, želimo blagoslovljen blagdan njihova nebeskog zaštitnika, dubrovačkog parca – sv. Vlaha!

Za vrijedne informacije te unikatne slike sv. Vlaha, s osobitom zahvalnošću prof. Arturu Bagdasarovu iz Moskve

Portal Hrvatske udruge Benedikt 

Sv. Vlaho, izlječenje djeteta, kojemu je ostala kost u grlu

Sv. Vlaho, izlječenje djeteta, kojemu je ostala kost u grlu

 
Sv. Vlaho, centralni muzej staroruske umjetnosti Andreja Rubljova, Moskva, Rusija

Sv. Vlaho, centralni muzej staroruske umjetnosti Andreja Rubljova, Moskva, Rusija

Muzej likovne umjetnosti, Petrozavodsk, Rusija

Muzej likovne umjetnosti, Petrozavodsk, Rusija

 

Sv. Vlaho, prva četvrtina 18. st.

Sv. Vlaho, prva četvrtina 18. st.

Sv. Vlaho, 19.st. drvo/ulje

Sv. Vlaho, 19.st. drvo/ulje

Slika - Sv. Vlaho liječi djecu

Slika – Sv. Vlaho liječi djecu

Povijesna Mala Armenija gdje je rodjen sv.Vlaho

Povijesna Mala Armenija gdje je rodjen sv.Vlaho

Armenski biskup Nareg Alemezian u Dubrovniku 2010. nosi zlatnu ruku s relikvijama sv. Vlaha, zaštitnika Grada.

Armenski biskup Nareg Alemezian u Dubrovniku 2010. nosi zlatnu ruku s relikvijama sv. Vlaha, zaštitnika Grada.

Komentari