Kako proizvesti više hrane a ne ubrzati globalno zatopljavanje?
John Beddington: “Jedna milijarda ljudi je gladna, oni žive u istinskom siromaštvu. Druga milijarda ne skapava od gladi, ali nema prikladnu prehranu. S druge strane, dosta ironično, oko milijarda ljudi pati od raznih kroničnih bolesti koje su posljedica prevelikog konzumiranja hrane” 
Jedan stručni međunarodni panel nedavno je objavio svoje prijedloge o globalnom rješavanju problema ishrane u kontekstu klimatskih promjena. Ovaj je dokument objavljen neposredno pred konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, krajem mjeseca u Durbanu u Južnoj Africi.
Prilog Joe De Capue.
U panelu su bili stručnjaci za poljoprivredu, meteorolozi, ekonomisti, nutricionisti i ekolozi iz 13 zemalja. Njihov je zaključak da će klimatske promjene dovesti do još dublje krize na planu ishrane svjetskog stanovništva. Primjer za to im je protekla godina, u kojoj su se smijenjivale i prirodne i humanitarne katastrofe i politička nestabilnost – a sve u sjeni rasta cijena hrane.
Radom panela rukovodio je John Beddington, glavni savjetnik za znanost britanske vlade. “Sadašnja stuacija jednostavno nije prihvatljiva. Veći dio svjetskog stanovništva ugrožen je kada je u pitanju redovita prehrana. Jedna milijarda ljudi je gladna, oni žive u istinskom siromaštvu. Druga milijarda ne skapava od gladi, ali nema prikladnu prehranu. S druge strane, dosta ironično, oko milijarda ljudi pati od raznih kroničnih bolesti koje su posljedica prevelikog konzumiranja hrane” – rekao je John Beddington.
On kaže da je u posljednje dvije tri godine hrana prilično poskupjela, nakon što je za nekoliko prošlih desetljeća – bila sve jeftinija. Posljedica je – sve veći broj siromašnih. Posljedice klimatskih promjena bit će u budućnosti sve ozbiljnije. “Ispušni plinovi koji su u atmosferi utjecat će na klimatske promjene u sljedeća dva ili tri desetlejća. Istrživanja pokazuju da će biti još više ‘ekstremnih vremenskih pojava’ – vrućina, suša i poplava. One su već sada učestale. To će imati društvene, ekonomske i ekološke posljedice” – rekao je britanski stručnjak.
Sada na svijetu ima oko sedam milijardi ljudi. Do 2050. bit će ih oko devet. Megan Clark, znanstvenica iz Australije koja je sudjelovala o radu ovog međunarodnog panela kaže da će sve te ljude biti teško prehraniti: “Do 2050. trebat će povećati proizvodnju hrane za između 30 do 80 posto, ali i prepoloviti emisiju stakleničkih plinova. To su oprečni, suprotstavljeni ciljevi – bit će ih vrlo teško postići.”
Adrian Fernandez iz Meksičkog instituta za ekologiju kaže da se u poljoprivredu mora početi ulagati više novca: “To će biti jedna od glavnih tema na skupu UN-a u Durbanu o klimatskim promjenama. Kako povećati financiranje proizvodnje hrane da bi se uhvatili u koštac s klimatskim promjenama.”
Među prijedlozima međunarodnog panela za ishranu i klimu je onaj koji traži da se ova problematika uključi u nacionalnu politiku svake zemlje. Također traže se veća ulaganja u agrar ali i smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Većina svjetskih znanstvenika smatra da su klimatske promjene posljedica ljudskog ponašanja – ovisnosti o nafti i industrijskog načina proizvodnje. Međutim, ima i znanstvenika koji tvrde da ‘ljudski faktor’ u klimatskim trendovima nije toliko značajn.
I o tom će se problemu razgovarati na sastanku Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Južnoj Africi krajem ovog mjeseca.
Joe De Capua/VoA
