Hrvatska će 2011. završiti s dosad najvećim suficitom platne bilance
REKORD: Podaci HNB-a
Na godišnjoj razini suficit je porastao za 36,9 posto, a posljedica je to ponajprije rasta prihoda od turizma te manjeg uvoza. U prvih devet mjeseci zabilježen je suficit od 1,15 milijardi eura, što je porast
od 136 posto u odnosu na isto razdoblje 2010.
Od srpnja do rujna 2011. Hrvatska je ostvarila rekordni suficit platne bilance od 2,6 milijardi eura, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke.
To je najveći suficit od kada se bilježi statistika tekućeg računa platne bilance, a riječ je o razlici između izvoza i uvoza roba i usluga, što znači da smo tijekom sezone ostvarili veći izvoz nego uvoz u tim kategorijama. Na godišnjoj razini suficit je porastao za 36,9 posto, a posljedica je to ponajprije rasta prihoda od turizma te manjeg uvoza. U prvih devet mjeseci zabilježen je suficit od 1,15 milijardi eura, što je porast od 136 posto u odnosu na isto razdoblje 2010.
Kao što smo napomenuli, najveći doprinos dobrom rezultatu dala je dobra turistička sezona, koja je prošle godine donijela oko 4,17 milijardi eura prihoda, što je za osam posto više nego u prethodnoj sezoni, a ta se brojka odnosi na prihode od putovanja i ne uključuje ukupnu turističku potrošnju. Rast prihoda od putovanja, napominju analitičari Raiffeisen banke, mogao se očekivati s obzirom na to da su ga najavljivali fizički pokazatelji, odnosno rast turističkih dolazaka od sedam posto te noćenja za 5,8 posto na godišnjoj razini.
Prihod od putovanja, odnosno od turizma u prvih devet mjeseci iznosio je 6,05 milijardi eura, što je za 386,5 milijuna eura ili za 6,8 posto više nego u istom razdoblju 2010. Unatoč rastu ipak je riječ o podbačaju u odnosu na 2007. i 2008. kada je prihod premašivao 6,2, odnosno 6,8 milijardi eura.
Dobrom rezultatu kumovao je i rast izvoza roba od 3,1 posto uz istodobni pad uvoza za više od pet posto. Na računu dohotka u trećem je tromjesečju zabilježen deficit od 405,9 milijuna eura, što je pad za 19 posto, dok je višak na računu tekućih transfera porastao za 3,3 posto, na 268,9 milijuna eura. Analitičari očekuju da ćemo se ponovo vratiti u kategoriju deficita već u zadnjim mjesecima 2011. Naime, iako niži no prethodnih godina, uobičajeni deficit tekućeg računa ostvarit će se i zbog pogoršanja trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
»Prvi put u povijesti Hrvatska bi 2011. mogla zaključiti uz uravnotežen tekući račun«, optimistični su analitičari koji u 2012. očekuju blagi suficit, čemu će pridonijeti niska domaća potražnja. Rast dohodaka se ne očekuje, ali rast troškova života vrlo je izgledan, pa uz visoku zaduženost stanovništva i pad realnih dohodaka ne treba očekivati značajniji rast kreditiranja, što će izazvati vrlo racionalno ponašanje građana. »Pri sadašnjoj strukturi i razini konkurentnosti, izvoz roba je blizu svog maksimuma, pa bez poboljšanja konkurentnosti i strukturnih promjena ne očekujemo ni bitne promjene na strani izvoza«, kažu analitičari.
Važno je napomenuti da se i u trećem tromjesečju povećavala ukupna svota izravnih stranih ulaganja, koja su iznosila 373,3 milijuna eura, odnosno 6,1 posto više nego u 2010. Od početka godine tako je u Hrvatsku plasirano oko milijardu eura, što je znatno niže od brojki u razdoblju prije krize, ali osjetno više od 2010. kada je u cijeloj godini ostvareno manje od 300 milijuna eura izravnih stranih ulaganja. »U godini pred nama još uvijek ne očekujemo oporavak inozemnog investiranja uslijed nepovoljne situacije na stranim tržištima, posebno u eurozoni pogođenoj fiskalnom krizom, no očekujemo ipak blagi rast FDI-ja«, najavljuju analitičari koji veći priljev FDI-ja očekuju u 2013. kada bi se inozemno okruženje trebalo popraviti i smanjiti averzija prema riziku, a Hrvatska ući u EU.
Marina Šunjerga
