Papa: Opća audijencija srijedom – Značenje korizme
U katehezi na jučerašnjoj općoj audijenciji Sveti je Otac govorio o Korizmi koja upravo započinje. Riječ je – kako je rekao – o razdoblju od četrdeset dana koje nas vodi prema Uskrsnom trodnevlju, spomenu muke, smrti i uskrsnuća Isusova. To je razdoblje prvim stoljećima Crkve bilo određeno za katekumene koji su se pripremali za krštenje, da postanu kršćani i udovi Kristova tijela, odnosno Crkve – objasnio je Sveti Otac.
Korizma je tijekom vremena postala razdoblje duhovne obnove za sve kršćane, dakle za svekoliku kršćansku zajednicu, da svoj život sve više suobličuje s Kristovim životom, korizmeni je, dakle, hod postao važna sastavnica kršćanske duhovnosti. Svima je jasno da je korizmeno razdoblje prigoda za obraćenje, duhovnu obnovu i pokoru, da to razdoblje poima naš ljudski život i cijelu povijest kao pokret koji sada započinje da bismo se na svršetku vremena susreli s Gospodinom – objasnio je Benedikt XVI.
Govoreći o nazivu i trajanju korizmenog razdoblja, rekao je da traje četrdeset dana i da nas razvidna biblijska tradicija uvodi u određeni duhovni kontekst. Broj četrdeset je simboličan broj kojim Stari i Novi zavjet predstavljaju važnije vjerske događaje Božjega naroda. Broj četrdeset znači iščekivanje, čišćenje, povrat Gospodinu i posviješćivanje da je Bog vjeran svojim obećanjima – kazao je Sveti Otac podsjećajući na trajanje općeg potopa, na četrdeset dnevni Mojsijev boravak na Sinaju, na četrdeset godišnje putovanje izraelskog naroda u obećanu zemlju…
U Novom zavjetu – nastavio je Sveti Otac – Isus se, prije javnog djelovanja, četrdeset dana povukao u pustinju, bez jela i bez pića, a hranio se Božjom riječju koja mu je bila oružje u pobjedi nad đavlom. Napastovanje Isusa podsjeća na teškoće židovskog naroda u pustinji, koje nije mogao svladati. Isus je četrdeset dana nakon uskrsnuća i prije uzašašća na nebo i slanja Duha Svetoga poučavao svoje učenike. Ponavljanje toga broja obilježava duhovni kontekst, i danas aktualan i valjan, a Crkva korizmom kani očuvati njegovu trajnu vrijednost i učinkovitost – kazao je Benedikt XVI. i dodao.
Svrha je kršćanske korizmene liturgije poticati duhovnu obnovu, u svjetlu duge biblijske tradicije, i nasljedovanje Isusa, koji je četrdeset dnevnim boravkom u pustinji pokazao kako Božjom riječju pobijediti đavla – rekao je Sveti Otac, a potom se osvrnuo na dvojakost četrdeset godišnjeg boravka židovskog naroda u pustinji: Božja ljubav prema odabranom narodu te lutanje naroda pustinjom, napasti i velike opasnosti, narodna pobuna protiv skrivenog Boga jer želi blizinu Božju – podsjetio je Benedikt XVI.
Tu dvojakost – dodao je Papa – susrećemo i u Isusovu zemaljskom životu. Nakon krštenju u rijeci Jordanu, kad je na sebe uzeo teret ljudskog grijeha, Isus 40 dana boravi u pustinju da bude s Ocem. U Isusovu se životu neprestano smjenjuju razdoblja samoće da se moli Ocu i da bude s Njim sjedinjen i razdoblja djelovanja među narodom. Dok je u pustinji i s Ocem, Isus je izložen opasnosti i opsjednut je napastima i zavođenjima zloga, koji mu nudi mesijanski put moći, uspjeha i vladanja, a ne sebedarje na križu. A inačica mesijanske moći i uspjeha jest mesijanska ljubav, odnosno sebedarje – kazao je Papa.
Ta je dvojakost – nastavio je Papa – i crkveno obilježje na putu u pustinji svijeta i povijesti. U ovoj pustinji kao vjernici možemo osjetiti Boga koji snaži duh, učvršćuje vjeru, hrani nadu i jača ljubav. Kroz to iskustvo sudjelujemo u Kristovoj pobjedi nad grijehom i smrću. A pustinja je i negativni vidik stvarnosti koja nas okružuje: ravnodušnost, siromaštvo života i vrijednosti, sekularizam i materijalistička kultura, jer osobu ucjepljuje u svjetovno ozračje postojanja koje niječe svaki odnos s nadnaravnim – primijetio je Benedikt XVI. dodajući:
Nad tim je ozračjem tamno nebo, jer ga zastiru oblaci egoizma, nerazumijevanja i varanja. Unatoč tome, vrijeme se pustinje i u današnjoj Crkvi može pretvoriti u milosno vrijeme, jer smo sigurni da Bog može učiniti da iz najtvrđe stijene poteče živa voda okrjepe – ohrabrio je Sveti Otac
Zaključujući katehezu Papa je vjernicima rekao da u korizmi mogu steći novu hrabrost za prihvaćanje teškoća, nedaća i kušnji, svjesni da će Gospodin učiniti da dan obuzme tamu. A ako smo bili vjerni Gospodinu slijedeći ga na križnom putu, svanut će nam svijetli Božji svijet, svijet svjetla, istine i radosti; Bog će stvoriti novu zoru – zaključio je Benedikt XVI. a potom je na raznim jezicima pozdravio vjernike nazočne u dvorani Pavao VI.
Hrvatske je hodočasnike pozdravio riječima: Srdačno pozdravljam hodočasnike hrvatskoga jezika. Danas, obredom pepeljenja, ulazimo u Korizmu, dragocjeno vrijeme molitve i pokore. Pozivam vas da dubokom vjerom živite to vrijeme milosti! Radosno vas sve blagoslivljam. Hvaljen Isus i Marija!
rv/benedikt
