Pogledajte pravi ‘Plan 21’, predizborni dokument koji su kukurikavci sakrili od javnosti
100 DANA VLASTI ILI KAKO SU NAM LAGALI Prodat ćemo i ono malo profitabilnih državnih tvrtki koje još postoje u Hrvatskoj.
Uprave javnih poduzeća napunit ćemo poslušnim stranačkim kadrovima. Nastavit ćemo se zaduživati. Poslodavci ne moraju isplaćivati plaće radnicima ako su u pitanju privatne tvrtke, to nije naš problem….
Krajem prvog tjedna u travnju isteći će prvih 100 dana vlade Zorana Milanovića. Očekivano, mediji su se već raspisali o (ne)provedenim reformama. Ocjenjuje se (ne)uspješnost Kukuriku koalicije i predviđa kako će zemlju voditi dalje. No, nakon tri mjeseca vladina ‘performansa’ , teško je ne zapitati se, koliko bi građana uistinu glasalo za Kukurikavce da su ono što rade danas najavljivali prije izbora, grublje rečeno, da nisu lagali?
Za razliku od predstavljenog, famozni Milanovićev predizborni ‘Plan 21’ izgledao bi po svoj prilici ovako:
Prodat ćemo i ono malo profitabilnih državnih tvrtki koje još postoje u Hrvatskoj.
Uprave javnih poduzeća napunit ćemo poslušnim stranačkim kadrovima.
Poslodavci ne moraju isplaćivati plaće radnicima ako su u pitanju privatne tvrtke, to neće biti naš problem.
Povećat ćemo PDV.
Nastavit ćemo zaduživati državu.
Posuđeni novac nećemo ulagati u proizvodnju već ponovno u građevinarstvo, to su naši dečki…
Lobiji vode projekte, dugoročne vizije nema
– Zapravo se uopće ne vidi koje su to reforme koje ova vlada provodi, a sva se dugoročna vizija iscrpljuje u državnim i od države sponzoriranim investicijama, uglavnom vezanima uz energetiku, što je dobro, i graditeljstvo, što nije tako dobro, upozorava Velimir Šonje, direktor savjetničke tvrtke Arhivanalitika.
Prema njemu, te projekte podržavaju snažni lobiji i oni vode u brz rast zaduženosti države uz mali doprinos dugoročnom rastu produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva.
A upravo su ‘produktivnost’ i ‘konkurentnost’ bila dva pojma koja su, između ostalih, kukurikavci ‘prodali’ građanima u svojim predizbornim nastupima predstavljajući tzv. Plan 21.
Zanimljivo je stoga, 100 dana nakon izbora, prisjetiti se što su u njemu napisali.
Nakon uvodnog ‘pljuvanja ‘ po bivšoj HDZ-ovoj vladi, u dijelu koji se odnosi na ekonomski program stoji ‘gospodarski oporavak i ponovno zapošljavanje ljudi koji su zbog krize izgubili radno mjesto prioritet je naše ekonomske politike’. Nadalje kažu, ‘u vremenu nezapamćene erozije i propadanja hrvatske industrije i gubitka desetaka tisuća radnih mjesta, opredijeli smo se za trenutačno zaustavljanje takvih trendova borbom za svako postojeće radno mjesto’.
Radnici Jadrankamena, Dalmacijavina, Diokija, Bilokalnika i drugih poduzeća koja su već, ili trenutno klize prema stečaju, zacijelo bi se dobro nasmijali kada bi u iščekivanju, tko zna već koje neisplaćene plaće, pročitali navedeno.
Prečac prema sinekurama
‘Sposobni umjesto podobnih u javnim tvrtkama’ bila je također predizborna krilatica Koalicije. Ministrica Pusić tri mjeseca poslije priča drugu priču.
– Natječaji su i ovako bili namješteni, a mi samo ubrzavamo postupke direktnim imenovanjima, kazala je nedavno. Drugim riječima ‘HDZ je indirektno postavljao podobne na čela javnih tvrtki, a mi to činimo direktno’. Ni na kraj joj pameti da bi tu trebalo postaviti neovisne stručnjake, menadžere koji će plaćom biti vezani za (ne)uspjeh kompanije koju vode, što je prije izbora najavljivao Čačić.
‘Neće biti novih poreza’, obećavao je njegov SDP-ovski kolega Linić. I nije lagao. PDV je ‘stari’ porez, a o njegovom povećanju ništa nije rekao.
Istovremeno se prije samo nekoliko dana njegovo Ministarstvo financija na aukcijama trezorskih zapisa zadužilo za više od 768 milijuna kuna. Sljedeća aukcija održat će se 3. travnja. A Linić je prije izbora grmio da se zaduživanje mora zaustaviti. O tome naravno piše i u Planu 21.
Cilj nam je zaustavljanje rasta zaduživanja i preokretanje trenda udjela javnoga duga, uvećanog za državna jamstva, u BDP-u na razinama manje od 60%.’ Očito je Koalicija na pravom putu da i to ispuni.
‘Utjecat ćemo na transparentno formiranje kamatnih stopa na domaćem financijskom tržištu i izbjegavanje špekulacija i stvaranja ekstraprofita banaka na račun građana i poduzetničkoga sektora’ , kaže nadalje Plan 21. Vlada to striktno provodi jedino ukoliko se pritom misli na državno subvencionirane kredite za kupnju prve nekretnine kojima banke ‘uvaljuju’ i ovako zaduženim građanima preskupe stanove čiju su izgradnju financirale prethodnih godina.
‘Reformirati, racionalizirati i učiniti učinkovitijim sustav javne uprave’ dali su si u zadatak. Od toga još ništa.
Malo daj pa malo uzmi
‘Osigurat ćemo za poduzetništvo stimulativniji porezni sustav’, pišu. Iz HUP-a izjavljuju da je točno kako su smanjena neka davanja na plaću, no s druge strane porasli su troškovi prijevoza zaposlenika koji tvrtke plaćaju radnicima. Zbog toga su poslodavci nakon prvih vladinih nazovi reformi opet na nuli.
I moglo bi se tako u nedogled: O Milanovićevoj ‘sigurnoj i dostojanstvenoj starosti za sve’, o Čačićevom ‘vraćanju dostojanstva radu i radnicima’, o Jovanovićevim ‘jednakim mogućnostima i pristupu obrazovanju’…
Očito su to bile samo predizborne bajke u koje, nakon 100 dana nove vlasti, više malo tko vjeruje.
Autor: Damir Grund|dnevno
