Je li Mađarska europski problem zbog kršćanstva?
U ovom preglednom tekstu Goran Andrijanić propituje što se krije u pozadini međunarodne osude politike mađarske vlade te analizira koja su svjetonazorska i vrijednosna izvorišta mađarskog premijera Viktora Orbana. Tekst je vrlo poučan i za hrvatsku političku scenu, posebice u kontekstu ulaska u Europsku uniju i istodobnog očuvanja nacionalnog identiteta i baštinjenih vrijednosti.
U čemu je zapravo problem s Mađarskom i njezinim konzervativnim premijerom Viktorom Orbanom? Postoji li uopće taj “problem” ili je jednostavno riječ o tome, kako tvrde neki, da Orban vodi politiku koja je ugrozila financijske i ideološke interese određenih krugova i tako mu stvorila mnogobrojne i moćne neprijatelje?
Njegovi protivnici u Mađarskoj prigovaraju mu autoritarnost, da ne razumije temeljna načela demokracije, da je arogantan i da zahtijeva od svojih suradnika da ustanu kada uđe u prostoriju. Europska birokracija tvrdi kako je novim mađarskim Ustavom koji je na snagu stupio 1. siječnja ugrozio neovisnost institucije središnje banke i sudstva, te mu prijeti oštrim kaznama. Tvrdi se kako se nestručno i neučinkovito bori protiv gospodarske krize koja trese Mađarsku. O našim sjevernim susjedima u čijoj domovini dvotrećinskom većinom u parlamentu vlada Orbanova stranka Fidesz danas se olako i tendenciozno piše kao o državi “diktature”, a takvim kvalifikacijama pridružili su se i hrvatski mediji. Dakle, napadi sa svih strana.
Poljski katolički publicist Grzegorz Gorny, stručnjak za mađarsku političku i društvenu scenu i veliki pristaša Orbanove politike ovako je odgovorio na novinarsko pitanje o tome zašto toliko napadaju mađarskog premijera:
“Orbana napadaju iz međunarodnih središta financijske moći jer su nezadovoljni kriznim porezima koje je uveo za korporacije u Mađarskoj. Napadaju ga iz središta europske ljevice, kako postkomunisti jer je kritizirao stari sustav, tako i “nova ljevica” jer gradi Mađarsku na kršćanskim temeljima. Napadaju ga iz Rusije jer želi energetsku neovisnost za Mađarsku. Neprijateljem ga smatra i europska birokracija jer mu je na pameti provođenje prave državne politike, a ne slijepo izvršavanje direktiva iz Bruxellesa.”
O napadima na njegovu vladu koja unatoč svemu još uvijek ima potporu većine biračkog tijela u Mađarskoj (skupovi potpore Fideszu redovito okupe na stotine tisuća ljudi), progovorio je i sam Orban u jednom od svojih rijetkih razgovora za medije. U razgovoru s novinarom poljske državne televiziju TVP Janom Pospieszalskim mađarski je premijer rekao kako napadi na njega imaju moralnu pozadinu.
“Napravili smo Ustav u kojemu se govori kako naša država ne bi preživjela bez kršćanstva i kako je to vrijednost o kojoj se mora voditi računa. Ustav govori i kako je vrijednost poštovanje vlastite države i naroda, te kako se i o tome mora voditi računa. U Ustavu smo također napisali da je temelj našeg društva obitelj isključivo kao zajednica muškarca i žene, zbog čega se homoseksualnim parovima ne dopušta usvajanje djece. Ukazali smo i na važnost zaštite života od začeća. Ali, činjenica da imamo takva stajališta ne znači da smo izvan Europe. Takva stajališta imaju milijuni ljudi u svim europskim zemljama. Ali, mi smo ih stavili u Ustav i zato nas napadaju”, pojasnio je Orban.
Drugi važan povod jest onaj financijske prirode, objasnio je premijer, i dodao kako je kada je preuzeo vlast 2010. država bila u dugovima, a korupcija je vladala mađarskim društvom.
“Sve što je nešto vrijedilo bilo je ili ukradeno ili prodano. Nisam imao drugog izbora nego posegnuti za mjerama nepopularnim u Europi – oporezivanjem banaka i korporacija kako bi pomogao zaduženim građanima. Bio je to veliki gubitak za korporacije, zato su se i okrenuli Bruxellesu kako bi vratili izgubljene novce”, rekao je mađarski političar.
Premijer, koji je rođen u kalvinističkoj protestantskoj obitelji, ali je nakon smrti djeda izgubio kontakt s vjerom, kršćanstvu se vratio na poticaj supruge katolkinje Aniko Levai s kojom ima petoro djece. Sredinom prošloga desetljeća javno je progovorio o svom obraćenju.
“Od toga trenutka posvetio sam život Božjoj slavi i dobru ljudi. Preneseno u jezik svakodnevne politike to bi značilo ovo – izgradnja domovine s malim ”d”, dakle države mađarskog naroda na ovoj zemlji, ali i domovine s velikim “D”, dakle one nebeske, Kraljevstva Božjeg. To je smisao svega što radim i taj smisao nadilazi svaku političku kalkulaciju”, govorio je sredinom prošlog desetljeća Orban.
U nedavnom razgovoru za TVP premijer je pričao i o važnosti molitve za njega:
“Dobro se sjećam priča o tome kako je u drugoj polovici 1950-ih u Austriji postojao molitveni pokret koji se molio za miran odlazak sovjetskih postrojbi iz države i naposljetku je u tome uspio. Tradicija pokreta molitve na nakanu naroda ima dugu tradiciju u Srednjoj Europi i to za mene puno znači. Prije teških odluka puno ljudi se moli za mene i to je pomoć bez koje ne bih mogao.”
Zapadni liberalni mediji nastavit će analizirati “slučaj Orban”, ali premijerove pristaše i dalje će ga smatrati za političara kakvih je u EU sve manje – onih koji se bore za istinsku političku i duhovnu suverenost svoje države.
Goran Andrijanić | Bitno.net
