‘Ugroženo je zdravlje vaše djece, svi na ulice!’
Holy je u nacrtu zakona dopustila suspaljivanje otpada i u postrojenjima koja nisu tome namijenjena. ‘Posljedice spaljivanja otpada koje svakako treba očekivati su porast teških endokrinih poremećaja, smanjenje i poremećaji imuniteta, porast karcinoma’, kaže za Danas.hr profesor Uršić.
(Na glavnoj fotografiji vidi se Cementara “Sv. Juraj, Kaštel Sućurac, 8. kolovoza 2005., dvije godine nakon ulaganja 19 milijuna eura u ‘najsuvremenije vrećaste filtre i zatvoreni sustav za pretovar’)
“Zbog ekstra profita Cemex ne odustaje od pretvaranja cementare u spalionice otpada”, stoji na letku kojim se stanovnike Splita, Solina, Kaštela i Trogira poziva na mirni prosvjed protiv spalionice smeća u subotu, 16. lipnja, u 11 sati na splitskoj rivi. Protiv spalionica već dugo se bori Građanska inicijativa za zaštitu okoliša Kaštelanskog zaljeva (Gizzo), kojoj Cemex prijeti tužbom.
U dramatičnom letku naslovljenom “Posljednji ispraćaj Splita, Solina, Kaštela i Trogira” poziva se na prosvjed s ciljem sprječavanja da se u trima spalionicama na širem splitskom području spaljuje otpad.
‘Spaljivanje otpada je – pozitivno za okoliš’
Iz Cemexa pak tvrde kako će spaljivanje otpada zapravo pozitivno djelovati na okoliš jer u svom tehnološkom procesu proizvodnje cementa umjesto fosilnih namjeravaju koristiti zamjenska goriva, pa tako i goriva iz otpada, a sve s ciljem smanjenja emisije CO2 u okoliš.
“O tome ovisi opstanak naših tvornica”, navode za Danas.hr iz Cemexa, danas meksičke korporacije nekad u vlasništvu Dalmacijacementa.
Ističu kako su njihove namjere odgovorne i poštene, kako su pokrenuli postupak procjene utjecaja na okoliš za korištenje goriva iz otpada u dvije njihove tvornice napominjući kako su to napravili na “skoro jedinstven način u Hrvatskoj”.
Prije izrade same studije uključili smo zainteresiranu javnost u preciznije određivanje okvira, odnosno sadržaja studije. Na to nas ne obvezuju propisi, ali mi smo to htjeli napraviti kako bismo od početka razgovarali s lokalnom zajednicom, udrugama, strukom, političarima i svima drugima koji se zanimaju za naš projekt”.
“Na izradi studije okupili su se deseci najkvalitetnijih hrvatskih i međunarodnih stručnjaka iz relevantnih područja. Nakon što studija bude predstavljena javnosti o njoj treba odlučivati povjerenstvo ministarstva. Članove povjerenstva odabire ministarstvo iz redova eminentnih stručnjaka i predstavnika lokalne zajednice. To povjerenstvo provjerava cjelovitost i sveobuhvatnost studije. Inače, ova studija, kažu iz Cemexa, ne obuhvaća nikakvo ‘spaljivanje opasnog otpada’ kako se uporno pogrešno ističe u javnosti, već ‘goriva iz otpada’ koje nije klasificirano kao ‘opasni otpad’.
No, je li to sve baš tako?
‘Bezopasno? Upravo suprotno!’
Fizikalni kemičar s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu i član više državnih komisija za procjenu utjecaja na okoliš Stanko Uršić ustvrdio je za Danas.hr: “Cemex obmanjuje kada tvrdi da je spaljivanje opasnog otpada bezopasno. Refuse-derived fuel – RDF (i tomu slično) dobiva se iz smeća iz kojega nije izdvojen opasni komunalni otpad! Uostalom, namjere su očite i iz činjenice da su htjeli spaljivati i istrošene željezničke pragove koji jesu opasni otpad. Građani nemaju nikada uvid, niti će ga ikada imati, što se stvarno spaljuje. To bi samo po sebi, trebao biti dovoljan razlog za zabranu”, istaknuo nam je u pisanom odgovoru Uršić.
Profesor posebno napominje kako “sva ta zamjenska goriva, svako na način određen sastavom, dovode do povećanih ispuštanja kancerogenih tvari, ponajprije putem emisija nevjerojatno velikog broja submikronskih čestica (milijarde čestica u kubnom metru dima). One su opterećene dioksinima i teškim (kancerogenim) metalima. Dodatno, ispuštanjem žive i talija, a nikakvi ih filtri cementare, dizajnirani samo za cementnu prašinu, ne zaustavljaju, pogotovo ne oni za cementnu prašinu”, upozorava profesor.
Tipična je dezinformacija, nastavlja Uršić, “da se teški metali posve ugrađuju u klinker – živa i talij uopće se ne ugrađuju, a drugi dijelom također izlaze napolje”. “Taj dio može biti relativno malen, ali je količina dimnih plinova i prašine enormna tako da se učinak kroma, kadmija, arsena i drugih nikako ne može zanemarivati. Jedna je Cemexova cementara u Kaliforniji zatvorena upravo zbog kroma pronađenog u okolišu tvornice – na krovu dječjeg vrtića. Te su emisije osobito povezane s neizbježnim čestim prekidima / nehomogenostima u radu peći”, kaže nam Uršić.
‘Posljedice: porast oboljenja od karcinoma, pad imuniteta…’
Na pitanje, kakve bi posljedice to moglo ostaviti po zdravlje ljudi, te na okoliš, profesorov odgovor prilično je uznemirujuć: “Posljedice koje svakako treba očekivati su porast teških endokrinih poremećaja, smanjenje i poremećaji imuniteta, porast karcinoma i hormonalnih poremećaja i brojne druge teške štete na zdravlje ljudi koje uzrokuju dioksini, živa, talij, krom i ostali teški metali i otrovi”.
Članica našeg Stručnog tima i predsjednica Eko Zadra Atana Grbić na sličan način progovara o ovoj temi. Grbić nam kaže kako nema podataka da se neće narušiti kvaliteta zraka.
“Pitanje je zapravo do kada će to biti tako, jer zdravstveni pokazatelji pokazuju upravo nešto suprotno i ukoliko je ovoj Vladi u interesu da zaštiti svoje građane onda bi im pokazatelj o zdravstvenom stanju ljudi trebao biti dovoljan smjer. Nadam se da će uzeti u obzir vapaj lokalnog stanovništva protiv spaljivanja otpada”, kaže nam Grbić.
Podaci istaknuti na letku govore kako u Splitu čak 80 posto pregledane djece u dobi od 8 do 20 godine ima smanjen kapacitet pluća zbog oštećenja te da stručnjaci sumnjaju kako su tome zaslužne tvornice u splitskoj okolici. U zborniku radova Drugog hrvatskog znanstveno-stručnog skupa o zaštiti zraka iz 1999. stoji kako je “onečišćenje zraka taložnom tvari na području Splita i Kaštelanskog zaljeva najvećim dijelom posljedica emisija iz industrije cementa. Posljednjih godina uočen je lagani porast koncentracija UTT (ukupna taložna tvar) na svim područjima ispitivanja uslijed ponovnog oživljavanja proizvodnje cementa”. U istom zborniku dodaje se: “Potrebno je naglasiti da bi slika stanja vjerojatno bila drugačija u slučaju kada bi mjerenja emisija bila provođena bez najave i tempiranja, drugim riječima bez posebnih priprema ložišta, goriva i/ili sirovina od strane naručitelja mjerenja”.
‘Studije naručuju zagađivači’
Studija utjecaja na okoliš po ovom pitanju već je napravljena prije godinu dana, ali ju je bivša ministrica zaštite okoliša odbila i zatražila novu. No, u Hrvatskoj studije utjecaja na okoliš naručuju investitori, odnosno kako ih ponekad zove Grbić “zagađivači”.
“Studije uvijek plaćaju naručitelji pa bi bilo nevjerojatno za očekivati da bi u studijama pisalo nešto što naručitelju ne dogovara”. Predsjednik Eko Kvarnera Vjeran Piršić u intervjuu tjedna za Danas.hr ovako je to formulirao: “Studije utjecaja na okoliš ne ocjenjuju, nego opravdavaju predmetne zahvate. A ako imate situaciju da investitor bira izrađivače studije, onda će prije ili kasnije oni početi naštimavati studije da ne bi izgubili posao, jer tko će dati novi posao izrađivaču studije koje je dao negativnu ocjenu za neki projekt”.
I tako je Cemex na izradi studije angažirao tvrtku Interkonzalting čiji je predstavnik prisustvovao na Cemexovom predstavljanju u Kaštelima. Njegov direktor Hari Vladović Relja inače je javnosti poznat iz afere “Kupska”, te se i njemu i njegovom Interkonzaltingu sudi zbog sumnji u propuste u radu pri izgradnji HEP-ove poslovne građevine s podzemnom garažom. Podsjetimo, zbog radova na izgradnji te zgrade i pokretanja golemog klizišta neki su stanari Kupske ostali bez svojih domova.
Neobično je i to što se za izradu za studije utjecaja na okoliš angažira tvrtka koja, prema podacima iz sudskog registra, bavi građenjem, projektiranjem, nadzorom te se postavlja pitanje kako je moguće da se takva firma koja ima dozvolu za građenje može baviti izradama studija utjecaja na okoliš?
Antana Grbić nas također upozorava da je rad u takvim pogonima uopće teško kontrolirati. Naime, najveća zagađenja događaju se upravo vikendom, kada nema inspekcije. “Od petka poslijepodne do ponedjeljka ujutro dolazi do većine prijava o ispuštanju zagađivača. Dakle u vrijeme kada nema inspekcije”.
Teški propusti bivše ministrice
Zelena lista je bivšoj ministrici Mireli Holy predložila da se novim Zakonom o otpadu ne dozvoli spaljivanje otpada u postrojenjima koja nisu izgrađena i konstruirana u tu svrhu. “Ložišta u postojećim tvornicama su uglavnom napravljena za određenu vrstu goriva (nafta, ugljen ili plin) i shodno tome opremljena uređajima (filtrima) za ta goriva. Mislimo da bi se suspaljivanjem otpada u takvim postrojenjima bitno ugrozila kvaliteta zraka i okoliša općenito”. Zatraženo je i da se iz teksta izbriše da se takav otpad može polagati u zemlju. “Pa zemlja je živi organizam, to je još i gore rješenje”, kaže nam Grbić. U novom nacrtu Zakona čak se potpuno negira i uloga i utjecaj lokalne i regionalne samouprave u gospodarenju otpadom, a čemu se Zelena lista također protivi. Tako se spaljivanju otpada u cementarama protive i županija splitsko-dalmatinska i Gradsko vijeće Kaštela, ali prema novom nacrtu Zakona njihovo mišljenje uopće ne vrijedi.
Jedino što je od silnih prijedloga prihvaćeno jest da se zabrani uvoz smeća iz drugih zemalja, ali i to će vjerojatno pasti u vodu kada i ukoliko Hrvatska uđe u Europsku uniju zbog otvorenih granica, dok će se suspaljivanje otpada u pogonima koji za to nisu napravljeni nastaviti.
Italija će u tom slučaju rado korporacijama platiti da spaljuju njihovo smeće u Hrvatskoj. Na tome će samo rijetki dobro zaraditi, a generacije će ispaštati.
| ‘Čuvamo okoliš i zdravlje’
U popodnevnim satima iz Cemexa je stiglo priopćenje vezano za sutrašnji prosvjed. Priopćenje donosimo u cijelosti: “Uoči sutrašnjeg protesta građana CEMEX podsjeća da je u posljednjih deset godina uložio gotovo 900 milijuna kuna u očuvanje čistog okoliša. Građani imaju pravo na točne i stručno potkrijepljene informacije o svim pitanjima koja utječu na njihovo zdravlje i okoliš. Zato će studija o korištenju goriva iz otpada u tvornicama Sv. Juraj i Sv. Kajo detaljno razraditi okolišne, zdravstvene, gospodarske i društvene utjecaje na užu i širu zajednicu. Svjestan važnosti problematike zaštite okoliša i zdravlja građana u zajednici koja desetljećima živi u industrijskoj zoni Kaštelanskog zaljeva, CEMEX se u svojim komunikacijama rukovodi načelima Aarhuške konvencije koja daje pravo javnosti na pristup svim relevantnim informacijama o okolišnim pitanjima. U tu je svrhu poduzeo niz inicijativa, od informativno-edukacijskih aktivnosti do javnog predstavljanja projekta uvođenja goriva iz otpada u proces proizvodnje cementa i uključivanja zainteresirane javnosti u izradu sadržaja studije utjecaja na okoliš, što nije zakonom propisana obaveza, niti je uobičajena praksa u Hrvatskoj. S druge se strane CEMEX, nažalost, kontinuirano susreće s praksom određenih skupina koje koriste svaku priliku za iznošenje netočnih informacija koje imaju za cilj zastrašivanje građana. Te informacije nisu potkrijepljene nikakvim stručnim dokazima i njima se svjesno iskrivljuje činjenica da je korištenje zamjenskih goriva, a posebno goriva iz otpada, u cementnoj industriji, dio pozitivne europske i svjetske prakse koja nema negativnih učinaka na zdravlje građana i okoliš. U prilog tome govore i brojna istraživanja iz Njemačke koja su pokazala da korištenje goriva iz otpada u posljednjih 30 godina u cementarama nije opasno po zdravlje i okoliš a donijelo je brojne koristi u sustavu gospodarenja otpadom. CEMEX globalno je korištenjem zamjenskih goriva u posljednjih šest godina izbjegao korištenje gotovo 2 milijuna tona ugljena i petrol koksa te smanjio emisiju 1.8 milijuna tona CO2 u atmosferu čime je dao svoj aktivan doprinos borbi protiv klimatskih promjena. CEMEX poštuje sve hrvatske i europske zakone i tako će raditi i dalje. Uvođenje zamjenskih goriva nužno je za očuvanje naše konkurentnosti i u ovim kriznim vremenima borimo se za očuvanje radnih mjesta i održivost poslovanja. Jasno nam je da nije lako biti pionir u uvođenju novih praksi u sustavu koji još uvijek nije zaživio u Hrvatskoj, no vjerujemo da će nam se omogući jednaki uvjeti poslovanja na tržištu. Vrata naše tvornice uvijek su otvorena za sve koji žele saznati više, a građani će uskoro moći dobiti i cjelovite informacije o okolišnim, zdravstvenim, gospodarskim i društvenim utjecajima korištenja goriva iz otpada. Upravo su pitanja i komentari građana tijekom javnog uvida u sadržaj studije utjecaja na okoliš za uvođenje goriva iz otpada u tvornice Sv. Juraj i Sv. Kajo, omogućili da studija bude još kvalitetnija na čemu im i ovim putem zahvaljujemo”. |
Jelena Šimac/danas.hr
