Mladi hrvatski znanstvenik bori se za lijek koji bi spasio milijune ljudskih života
U virus, koji bi mogao spasiti milijune života, nitko ne želi ulagati jer nema profita.{jathumbnail off} Međutim, i unatoč takvoj situaciji mladi hrvatski znanstvenik Matko Čančer bori se da projekt opstane.
Istraživanje virusa koji doslovce topi stanice rijetke vrste raka, od kojeg je umro Steve Jobs, upitno je zbog nedostatka novca, pa traže donacije kako bi dovršili projekt. Istraživanje je objavljeno i lijek se ne može patentirati, pa farmaceutskim kompanijama nije zanimljiv jer, iako bi mogao spasiti milijune života, za njih nema zarade. Ako ne skupe potrebnih milijun funti (oko 10 milijuna kuna) ipak će, koliko im financije dopuste, raditi na projektu. Sigurni su da će uspjeti, javlja 24. sata.
– Istraživanja na kojima radimo obećavaju i rezultati su impresivni te vjerujemo kako ćemo ga moći dovršiti. Treba se nadati najboljem. To je jedino ispravno – optimističan je student, koji ne gubi nadu da će novac za projekt ipak doći.
Posljednjih par mjeseci Matko radi i svoje istraživanje.
– Projekt na kojem radim jest virus koji je korišten u cijepljenju protiv vodenih kozica. Želimo ga promijeniti i koristiti kao onkolitički virus koji uništava tumorske, a pritom ne šteti normalnim stanicama – rekao je Zagrepčanin u Švedskoj.
Orijentirali su se, dodaje, na liječenje neuroblastoma, raka od kojeg najčešće obolijevaju djeca. Svi virusi na kojima rade sigurni su za čovjeka te nema nikakvog rizika od bolesti koje ti virusi prirodno uzrokuju.
– S Matkom surađujem osam mjeseci i on radi na jako važnom istraživanju. Iako je u početnoj fazi, odlično napreduje – govori Essand i hvali radišnost mladog hrvatskog znanstvenika.
Matko u Švedskoj želi doktorirati, a o povratku u Hrvatsku ne razmišlja.
– Još od gimnazije me privlačila ideja o radu u znanosti. Spojio sam ljubav prema medicini sa znanošću, a sve kako bi se pomoglo bolesnicima – kaže Matko.
Matko je na PMF-u završio preddiplomski studij molekularne biologije, a na Sveučilištu u Uppsali upisao je molekularnu medicinu. Planira i doktorirati.
– Najveća prednost studiranja u Švedskoj jest praktična nastava. Postoji dovoljno novca i opreme, pa vježbe u laboratoriju mogu biti raznolike – govori Matko u izjavi za 24 sata.
