Neljudskost i nesnošljivost borbenoga ateizma
Crkva je promicateljica istinske modernosti, u kojoj je budućnost čovjeka u otvaranju Bogu, za sve je moguća nada – ustvrdio je nadbiskup Gerhard Ludwig Müller, pročelnik Zbora za nauk vjere, govoreći u subotu, 10. listopada, na Međunarodnom kongresu o metafizici, upriličenom u Rimu pod pokroviteljstvom Zaklade Idente.
I danas je vjera više no ikad moderna i otvara nadi nasuprot pesimizmu onih koji niječu „da se Bog može spoznati preko Objave“. Predsjednik je Zbora za nauk vjere jasno rekao da se optimizam kršćanskog viđenja svijeta i čovjeka suprotstavlja pseudo-znanstvenom svjetonazoru novoga ateizma, koji se u naše doba promiče kao misaoni program za cijelo čovječanstvo. Odatle neljudskost i nesnošljivost toga nihilističkog viđenja skrivanog iza filantropije i humanitarnog morala, jer ako netko vjeruje u opstojnost osobnoga Boga, nema pravo na očitovanje mišljenja jer je zaražen božanskim virusom koji valja izolirati, pa ni na fizičku opstojnost, stoga ga se ima smatrati nametnikom – objasnio je nadbiskup Müller.
Unatoč tomu – primijetio je nadbiskup – sve su brojniji oni koji novom oštroumnošću postavljaju najosnovnije upite: što je čovjek? Koji je smisao boli, smrti; ti upiti ustraju unatoč svakom napretku. Koliko vrijede vrlo skupo plaćena postignuća? Što čovjek pridonosi društvu, i što ima očekivati od društva? Što će biti nakon ovozemnog života? Ti upiti ne napuštaju čovjeka – ustvrdio je nadbiskup.
Činjenica je da je ljudski vijek kratak, a što više prolaze njegovi dani, sve se više kratkoća života zamjećuje kao životni izazov. Stoga valja iskoristi dragocjeno vrijeme da se osoba trgne iz sna ideologije o samoostvarenju, da čovjek može sebe usrećiti – ustvrdio je pročelnik Zbora.
Zaista – nastavio je nadbiskup – čovjek se samo u svjetlu Božjem prepoznaje kao osoba: u svojem traženju istine, u svojoj težnji prema dobru samo u Bogu nalazi mir. Jedino u Bogu „u obliku ljubavi“ ostvaruje svoju punu slobodu. Oblik se ljudske slobode ne ostvaruje dakle u opiranju Bogu, kao što tvrdi borbeni ateizam, nego na temelju savršene duhovne slobode Božje. Veličajući Boga veliča se i čovjeka, čovjeku može doći spas jedino od Boga, koji slobodno nudi svoju milost – zaključio je pročelnik Zbora za nauk vjere.
rv/benedikt
