Zoran Šprajc u Dnevniku omalovažio 20. obljetnicu akcije Maslenica
Zoran Šprajc je iskoristio još jednu 20. obljetnicu iz Domovinskog rata da ga omalovaži, ako ga već ne može kao što je to bilo s obljetnicom Vukovara falsificirati. Za Zorana Šprajca 20. obljetnica oslobađanja Maslenice koje je nakon višegodišnje velikosrpske okupacije kopneno povezalo hrvatski sjever i jug je događaj od sporednog značaja, premda budući da je HRT javna televizija to nikako ne može i ne smije biti.
{jathumbnail off}Nakon prošlogodišnjeg incidenta s montiranjem priloga o Vukovaru na samo 20. obljetnicu njegove okupacije Zoran Šprajc je bio smijenjen s mjesta voditelja središnjeg Dnevnika Hrvatske televizije. Tu smjenu on je čak iskoristio da s malog ekrana, kao da je sam vlasnik vodeće medijske kuće u državi, obračuna s tadašnjim Programskim vijeće HRT-a. Poslije tog incidenta Zoran Šprajc ne bi smio raditi u bilo kakvom Informativnom programu javne televizije, a pitanje je bi li zbog takvog neoprostivog prijestupa uopće mogao biti namještenik na javnoj televiziji.
Međutim, kako je u međuvremenu, zahvaljujući većini koju u Saboru ima neoboljševički SDP na čelu Kukuriku koalicije, na čelo Hrvatske radiotelevizije došao Titov omladinac i posljednji komunistički direktor tadašnje TV Zagreb Goran Radman, Zoran Šprajc je ekspresno vraćen u središnji Dnevnik. U njemu je prije tri dana u utorak 22. siječnja pokazao kako ne namjerava odstupiti od svojih političkih i ideoloških kriterija u vođenju Dnevnika, koji su uz to suprotni novinarskim standardima na kojima zakonski počiva Informativni program javne televizije.
Zoran Šprajc je iskoristio još jednu 20. obljetnicu iz Domovinskog rata da ga omalovaži, ako ga već ne može kao što je to bilo s obljetnicom Vukovara falsificirati. Za Zorana Šprajca 20. obljetnica oslobađanja Maslenice koje je nakon višegodišnje velikosrpske okupacije kopneno povezalo hrvatski sjever i jug je događaj od sporednog značaja, premda budući da je HRT javna televizija to nikako ne može i ne smije biti. Uostalom komercijalna Nova TV taj događaj stavila je odmah na čelo svojeg Dnevnika. Iako je u najavi Dnevnika taj događaj Zoran Šprajc stavio na četvrto mjesto, što je također urednički profesionalni propust, informacija o proslavi u Zadru objavljena je tek u 25. minuti kao pretposljednja vijest u Dnevniku. Za Zorana Šprajca veću važnost po redoslijedu imali su novi zakon o prodaji javnih dobara, poplave, slučaj Čačić, suđenje za Varivode, stanogradnja, izbori u Izraelu, razmještaj raketa u Turskoj, Sirija, njemačko-francuski susret, susret Pape s vijetnamskim dužnosnikom, sudar u Grčkoj, princ Hary, a tek onda informacija iz Zadra. Uistinu, ako je od Zorana Šprajca, to je ipak previše. Ne samo što je omalovažio značaj oslobađanja Maslenice, nego je ponizio i kompletni državni vrh koji je nazočio proslavi u Zadru. Ako je po svojoj već dovoljno prepoznatljivoj uređivačkoj politici omalovažavanja Domovinskog rata i praktički propagatora velikosrpske politike izjednačavanja krivnje za taj rat Zoran Šprajc smjestio proslavu 20. obljetnice oslobađanja Maslenice u 25. minutu Dnevnika, onda to nikako nije smio upravo zbog činjenice da su i predsjednik Republike i predsjednik Sabora i premijer bili nazočni tom događaju. To je vrijeđanje njihovih funkcija i naravno vrijeđanje same države Hrvatske.
Kad je prošlog mjeseca smijenjena urednica emisije „Slika Hrvatske“ Karolina Vidović Krišto i sama emisija ukinuta, iako je cijeli njezin grijeh bio u tome što je u njoj prikazala drugu stranu uvođenja seksualnog odgoja u škole, što je u interesu objektivnog informiranja javnosti profesionalno korektno, digla se velika graja. Čak je Programsko vijeće bez i jednog glasa protiv podržalo smjenu Karoline Vidović Krišto i ukidanje emisije, što je klasičan oblik cenzure. U tom smislu povrijeđen je i Ustav i Zakon o HRT-u. I u slučaju Šprajcove manipulacije, osobito ako se ima u vidu da mu to nije prvi put, također je povrijeđen Zakon o HRT-u, jer je on neobjektivno informirao javnost. Sada o tome šute svi koji bi trebali biti odgovorni za takav neoprostivi propust Zorana Šprajca. To je prije svega v.d. urednika Informativnog programa HTV-a Dean Šoša, koji je na to mjesto bez ikakvog iskustva u političkom novinarstvu postavljen s mjesta jednog od urednika Filmskog programa HTV-a. Odgovorno je i novo Programsko vijeće na čelu s Ninom Obiljen koja je došla na to mjesto iz Ministarstva kulture, a članovi su Ivica Maštruko, Bruno Kragić, Josip Jelić, Arsen Oremović, Sanja Ravlić, Zoran Šangut, Neda Ritz i Marina Mučalo. U širem smislu odgovoran je i Nadzorni odbor HRT-a na čelu s profesorom na Pravnom fakultetu doc. dr. sc. Viktorom Gotovcem, te članovima Goranom Krmpotićem, Draženom Rajkovićem i Vesnom Kusin, Trebao bi biti odgovoran i novi glavni ravnatelj Goran Radman, ali on kao bivši Titov omladinac i posljednji direktor komunističke TV Zagreb svoju neodgovornost je već pokazao vraćajući nakon incidenta s Vukovarom Zorana Šprajca na mali ekran.
Vjekoslav Krsnik/dnevno.hr
