OESS odbio deklaraciju o gay pravima
Snažan udarac homoseksualnom lobiju zadale su članice OESS-a koje su u omjeru 24:3 odbile tekst deklaracije poznatije pod imenom „načela Yogyakarte“
{jathumbnail off}Ova odluka pokazuje da postoji izražen sukob između predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, a posebice se to očituje na primjeru SAD-a gdje Obamina administracija “gura” prava LGBT osoba kao glavni prioritet, a predstavnici zakonodavne vlasti upozoravaju na opasnosti takve politike. Slična situacija događa se i kod nas, gdje je zbog 70 parova koji žive u istospolnoj zajednici vlada odlučna pogaziti demokratsku volju naroda i građanima uskratiti pravo da se na referendumu izjasne o definiciji braka.
To samo govori u prilog tome da iza ovih težnji nikako ne stoji potreba homoseksualaca da zakonski urede svoje odnose (jer im nitko ne odriče to pravo) već se radi o težnji za dekonstrukcijom postojećih i instalacijom novih vrijednosti.
Parlamentarna skupština država članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) odbila deklaraciju o pravima homoseksualaca
ISTANBUL, 19. srpnja (C-FAM)
Krajem lipnja, homoseksualni je lobi doživio ponižavajući poraz pred jednom od najvažnijih međunarodnih organizacija za sigurnost.
S 24 glasa protiv i 3 glasa za, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) odbila je kontroverznu rezoluciju o homoseksualnosti. Čak i europske države koje su inače vrlo sklone homoseksualnim lobijima, ovaj ih puta nisu podržale.
Ta neobvezujuća deklaracija, poznatija pod imenom „načela Yogyakarte“ proglašava postojanje novih posebnih prava u korist pojedinaca koji se smatraju LGTB (lezbijke, homoseksualci, biseksualci i transrodni). Aktivisti, sveučilištarci i bivši međunarodni (neizabrani) funkcionari sročili su tih 29 načela još 2006. godine.
Promicatelji „načela Yogyakarte“ tvrde da su ona vjerodostojno tumačenje postojećeg međunarodnog prava i traže od međunarodnih organizacija da ih podupru. Naišli su na veću ili manju podršku. Podrška OESS-a bila bi velika pobjeda za udruge homoseksualaca i njihove međunarodne saveznike, budući da se na sastancima OESS-a okupljaju izabrani funkcionari.
Belgijski sponzori su bili uvjereni da će rezolucija proći. Vijeće Europske unije, koje okuplja uglavnom iste države-članice kao i OESS, neka od tih načela već je bilo prihvatilo u jednoj rezoluciji iz 2000-te, no inicijativa se pretvorila u noćnu moru kada su svoju podršku odbile čak i one države, koje inače bez zadrške podržavaju homoseksualni lobi. Poslije rasprave, samo tri od dvanaest zastupnika koji su predložili rezoluciju odlučili su dati svoju podršku. Na opće veliko iznenađenje, na čelu protivnika bili su predstavnici SAD-a.
Kada je rezolucija došla na raspravu, ozračje je postalo napeto.
Prvi je govorio član američkog Kongresa Chris Smith. Izjavio je su načela Yogyakarte „protivna“ angažmanima OESS-a koji jamče zaštitu vjerskih sloboda i slobode govora. Nabrojio je potencijalne sukobe između navedenih načela i naučavanja velikih religija ili važećeg međunarodnog prava i naglasio da za vlade država članica ta načela nikada nisu bila predmetom pregovaranja.
Izjava ovoga člana američkog Kongresa ukazuje na sukob između zakonodavne i političke grane vlasti u SAD-u. Dok Obamina administracija LGTB prava javno smatra jednim od prioriteta SAD-a i dok nedavne javne izjave američkog predsjednika u Africi potvrđuju tu politiku, parlamentarna skupština OESS-a okuplja zakonodavne predstavnike, a ne predstavnike izvršne vlasti.
Čini se da ovaj posljednji događaj ukazuje na promjenu smjera.
Smith nije bio jedini koji je kritizirao načela Yogyakarte. Poljska je zatražila da se ta rezolucija skine s dnevnog reda bez rasprave. Njezin je predstavnik izjavio da su ta načela neuskladiva s poljskim Ustavom i da nijedna međunarodna organizacija nikada nije usvojila izraze kao što su „seksualna orijentacija“ i rodni identitet“.
Rezoluciju su odbili i zakonodavci nekih država članica koje su već priznale postojanje novih prava u korist LGTB osoba. To je slučaj Italije, koja predviđa poseban pravni status za homoseksualne osobe u obliku registriranog partnerstva (građanske unije).
Za talijanskoj predstavnika, promicanje ovih pristranih prava moglo bi „umanjiti“ autoritet OESS-a. Primijetio je da bi bilo neprikladno da OESS raspravlja o načelima Yogyakarte, budući da organizacija već ionako priznaje pravo svakog pojedinca na nediskriminaciju, bez obzira na njegovu seksualnu orijentaciju ili rodni identitet.
Pozivajući se na pravnike koji tvrde da načela Yogyakarte nisu točan odraz važećeg međunarodnog prava, na kraju je izjavio da bi ta načela išla mnogo dalje od normativnog okvira ljudskih prava u obliku u kojem ih priznaju države članice OESS-a. (Vidi Yogyakarta Principles do not accurately reflect international law.)
I Rusija i Armenija su iznijele svoje primjedbe. Na kraju, nijedna država članica OSCE-a nije podržala tekst rezolucije, čak ni Belgija.
