REFERENDUM – ima ga, nema ga: Evo koja su tri moguća scenarija!

HDSSB-u najvažnije da podjela Hrvatske na regije uđe u Ustav, ali i da se odmah definira razlika regija i županija te da se uvede nezastarijevanje za kaznena djela teških ubojstava

{jathumbnail off}Kako će se završiti višemjesečna trakavica s promjenom Ustava, zasad nije poznato, ali je sigurno da će se ona nastaviti nakon 15. siječnja kada se zastupnici vrate u saborske klupe. Sabor je, naime, jučer iznenada završio izvanrednu sjednicu, koja je bila sazvana upravo zbog izmjena Ustava, nakon što je HDSSB poručio da u petak neće dići ruke za promjene. S obzirom na to da bez njihovih sedam glasova nema potrebne dvotrećinske većine, izmjene Ustava nisu uvrštene na dnevni red, kratko je raspravljen preostali dio financijskih zakona s dnevnog reda i zastupnici su već jučer, umjesto tek sutra, otišli na odmor.

Podržavaju promjene, ali…

HDSSB-ovci su i jučer tvrdili da u načelu podržavaju predložene izmjene i naglašavali da ne treba širiti postojeći okvir, ali ga treba doraditi. Najvažnije im je da podjela Hrvatske na regije uđe u Ustav, ali i da se odmah definira razlika između regija i županija te da se uvede nezastarijevanje za kaznena djela teških ubojstava a da se ta ubojstva ne definiraju posebnim zakonom. Žele drukčije urediti i referendumsku regulativu. HDSSB-ovci očekuju da će nakon 15. siječnja ponovno biti sazvana javna rasprava u koju će biti uključeni kaznenopravni i ustavnopravni stručnjaci kako bi se iskristalizirala stajališta i uklonile sve dvojbe o formulaciji ustavnih promjena. Kažu, tek kad se struka i politika slože, oni će podržati ustavne promjene. Oštro odbacuju špekulacije predsjednika Josipovića da je njihov potez motiviran nekakvom trgovinom. – Političke trgovine nema jer mislim da u ovom slučaju postoji uvjerenje i nekakav politički program – objasnio je čelnik HDSSB-a Vladimir Šišljagić, koji također odbacuje priče o “nalogu iz Mostara”, gdje kaznu služi Branimir Glavaš, ali i o popuštanju pod pritiscima HDZ-ove kampanje protiv njih u Osijeku.Kako bilo, očekuje se da će do početka zasjedanja u siječnju predstavnici SDP-a i HDSSB-a razgovarati o tome kako riješiti krizu ustavnih promjena, a SDP-ov predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin već je poručio da su, bez obzira na iznenadni potez HDSSB-ovaca, i dalje spremni s njima razgovarati. Jedan od tri moguća scenarija jest da nakon provedene procedure sljedeće godine SDP skupi potreban 101 glas i da uspije izglasati izmjene Ustava, ali uz napomenu da sigurno neće biti identične sadašnjim prijedlozima.

HDSSB-ovci procjenjuju da bi cijela procedura, uključujući i javnu raspravu, mogla trajati između 30 i 60 dana, što znači da bi se izglasavanju u Saboru moglo pristupiti vjerojatno potkraj veljače ili početkom ožujka. To je, prema dosadašnjim informacijama svih političkih aktera u trakavici, ujedno i nevjerojatniji razvoj situacije s obzirom na to da svaka stranka uključena u pregovore dobiva nešto na što može staviti naglasak u nekoj budućoj izbornoj kampanji. HDSSB dobiva regije, laburisti pravila za referendum, a SDP promijenjeni Ustav, što je ideja koju je prvi javno iznio predsjednik stranke i premijer Zoran Milanović.

Drugi scenarij jest da HDSSB ne podrži izmjene Ustava ni sljedeće godine, iz čega bi se dalo zaključiti da su ili cijelo vrijeme vukli SDP-ovce za nos ili da im SDP nije želio izaći ususret modificiranjem prijedloga promjena. Kako bilo, to bi bio najgori rasplet situacije jer bi to značilo da se više od pola godine i država i politička scena tresla ni zbog čega, ali i da referendumska regulativa ostaje nesređena, iako se pojavom niza referendumskih inicijativa pokazalo da je to područje nužno što prije urediti. No, to bi ujedno pokazalo SDP-u da mu se pokušaj promjene Ustava iz pogrešnih pobuda, da se spriječi izručenje Perkovića, obio o glavu. Treći scenarij jest da SDP u silnoj želji da ipak osigura dovoljan broj ruku za ustavne promjene pristane na sve uvjete HDSSB-a, ali da se to ne svidi Hrvatskim laburistima, koji u konačnici odbiju dati svojih šest ruku za podršku takvim izmjenama pa se zbog toga ponovno izgubi dvotrećinska većina.

 

Različita viđenja

Potencijalni sukob laburista i HDSSB-a mogao bi nastati oko različitih viđenja referendumske regulative. U svakom slučaju, ni početak nove 2014. godine neće se politički razlikovati od posljednjih nekoliko mjeseci ove godine, osim što možda dobijemo kvalitetniji Ustav.

Tri moguća scenarija raspletanja ustavne trakavice
1. Pronađe se zajednički jezik i Ustav se promijeni, moguće u veljači ili ožujku

2. Nema dogovora, HDSSB i daljene želi podržati promjene – ništaod promjene Ustava

3. SDP popusti HDSSB-u oko referenduma,no s time se ne slože laburisti, uskratepodršku pa ništa od promjene Ustava

Je li se HDSSB uplašio optužbi za izdaju ili vezanja uz ljevicu
Slavonci su tako dobro skuhali najnoviji politički čobanac da ni najveći eksperti ne mogu odgonetnuti kakve su sve mirodije stavili u njega. Još je velika nepoznanica tko je utjecao na zastupnike HDSSB-a da prolongiraju ustavne promjene te tako otvore vrata za Perkovićevo izručenje. Od Nove godine pa do izglasavanja ustavnih promjena o Perkovićevu će izručenju odlučivati suci, a ne Milanović i državni odvjetnik Bajić. Zastupnici HDSSB-a napadno ne žele razgovarati o svome manevru. Tek je zastupnik Salapić govorio o nekim proceduralnim pitanjima. A kada nema pouzdanih informacija, onda je to pogodno tlo za razne teorije. Prema jednoj, HDSSB je shvatio da se previše vezao uz ljevičarsku vladu koja sve slabije stoji kod birača. Problem mu je bila i priča da podržavanjem ustavnih promjena Šišljagić vraća uslugu Milanoviću koji ga je navodno spasio od Bajićeva kaznenog progona. Na odluku HDSSB-a mogli su utjecati i grafiti u Osijeku koji su optuživali glavaševce za „izdaju“. Moguće je da je i Karamarko ponudio Glavašu suradnju u nekoj budućoj koaliciji desnih stranaka. Ne treba zanemariti ni interese Njemačke, koja je nezadovoljna petljanjem Milanovićeve vlade i koja je na sve moguće načine pritiskala hrvatsku politiku (Vladu i oporbu) da izruči Perkovića. Možda je vidjela šansu u tome da se Ustav ne donese do Nove godine i tu pronašla najslabiju kariku. Moguće je i da je netko iz međunarodne zajednice preko posrednika kontaktirao s Glavašem. A kada Glavaš nešto obeća, onda HDSSB jedva čeka da ispuni želje svoga vođe.

AUTORI:
Vanja Moskaljov/VLM,
Ivana Barišić/VLM,
Tea Romić/VLM

Odgovori

Skip to content