Skandalozno: Narod u besparici, a udruge plivaju u novcu
Zašto Hrvati iz svoga džepa plaćaju 1.650,000,000 kuna godišnje udrugama od kojih neke sustavno politički kleveću narod i državu?
{jathumbnail off}Uvid javnosti u djelovanje građanskih udruga u RH poprilično je maglovit, ponajprije u načine kako se i otkuda financiraju. Registriranih je više od 40 tisuća. Koaliraju i posluju i međusobno kao i s tijelima i institucijama države. One poslovno najrazvijenije imaju i međunarodne partnere i financijere. Na primjer, udruge okupljene u tzv. ‘Kući ljudskih prava’ u Zagrebu imaju milijunske proračune i na desetke zaposlenika.
Zastupljene su svojim predstavnicima u nizu tijela i institucija u RH, a također i u tijelima i odborima EU u tzv. hrvatskoj kvoti. Kolika je poslovna sposobnost mnogih udruga, kakav je njihov značaj i prinos hrvatskome društvu, kako ih se vrjednuje i nadzire?
Odakle pristiže novac?
Ostvarenje ciljeva utvrđenih statutima udruge financiraju na raznovrsne načine: prihodima iz članarina, dobrovoljnim prihodima, donacijama i darovima, kao i obavljanjem prihodovnih djelatnosti i prihodima od imovine. Za postizanje ciljeva od općega dobra udruge se mogu financirati i iz javnih izvora – dotacija iz državnoga proračuna i proračuna županija, gradova i općina, kao i iz fondova EU i međunarodnih natječaja.
Otkuda proizlazi potreba da se različite udruge financiraju iz javnih izvora? Stoga što neke udruge pružaju usluge koje država ili lokalna zajednica nisu razvijale i to najčešće uz manje troškove, jednaku kvalitetu, uključivanje volontera ili zapošljavanje stručnjaka.
Sredstva iz javnih izvora udruge mogu dobiti prijavom na javne pozive i natječaje za financiranje općekorisnih programa i projekata udruga iz državnoga ili lokalnih proračuna ili fondova EU ili međunarodnih fondacija i agencija. Također, prijavom na javne pozive i natječaje za institucionalnu podršku radu udruga, kao i obavljanjem djelatnosti koje su posebnim zakonima definirane kao javne potrebe u određenome području (sportu, kulturi, tehničkoj kulturi, humanitarnome djelovanju i sl.).
No u kojoj mjeri provedeni odobreni projekti i programi (svih i pojedinih) udruga doprinose općem dobru i uzdizanju kvalitete života građanstva? Kako stoji stvar s javnim i nacionalnim dobrom? Tko sve i na koji način valorizira obavljen posao projekata udruga i kako vrjednuje doprinos ostvarenih rezultata u razvoju društvenog poduzetništva i društvenog kapitala?
Jesu li odobrena financijska sredstva doista upravljena na prioritetna društvena pitanja i općekorisne potrebe ili se neke djelatnosti (određenih udruga i organizacija) privilegiraju a neke zapostavljaju? Ukratko – kako je raspodijeljena društvena moć u tom javnom prostoru djelovanja koji nazivamo civilnim društvom?
U 2012. godini prihodi udruga u RH bili su preko četiri i pol milijarde kuna. Iste je godine npr. proračun MORH-a bio 4,2 milijarde kuna. Jesu li takve proračunske stavke prirodne i konstruktivne i kakva nam je perspektiva?
Koliko hrvatske građane stoji civilno društvo
Transparentnost – riječ izgovarana stalno i od svih. Bilo kao ‘transparentnost’ pri donošenju odluka, tako da postupci budu razumljivi za promatrače, bilo kao ‘dostupnost informacija’ ili njihova ‘propustljivost’, riječ se rabi u raznovrsnim kontekstima. Po svojoj definiciji, transparentnost je izraz koji u društvenome, odnosno političkome kontekstu označava javno djelovanje pojedinaca, društvenih skupina, organizacija, institucija i državne vlasti koje karakterizira otvorenost, odnosno spremnost da se podatci o njemu što je više moguće učine dostupnim javnosti i na taj način odgovornim prema široj zajednici.
Ako se dosljedno primjenjuje, transparentnost predstavlja jedno od najboljih sredstava za prevenciju korupcije i raznih drugih oblika zlouporabe.
Tijekom prošlih mjeseci u hrvatskim medijima polako je narasla polemika o sredstvima koja se koriste i troše u ‘trećem sektoru’ u RH. Zapravo se više radi o ‘prozivanju’ određenoga broja nevladinih organizacija glede količine novca koji imaju na raspolaganju i koji troše, no što bi se radilo o pravoj polemici ili, štoviše, dijalogu. Moglo bi se reći da je nekolicina javnih osoba (ljudi koji jesu protagonisti medijske scene) potaknulo to pitanje i ‘bacilo rukavicu’ izazova, no zasad se u medijima nije mogao uočiti odgovor ‘prozvanih’.
Ipak, pravo bi pitanje bilo: koliko su naša javnost i građanstvo (porezni obveznici, koji pune državni proračun) doista upućeni u uzuse kojima se raspolaže proračunskim sredstvima, ponajprije u ‘trećem sektoru’? Odnosno: koliko odgovorni čimbenici čine da bi odgovor na to pitanje bio doista transparentnim?
Podsjetimo: demokratska društva karakterizira supostojanje triju takozvanih sektora. Prvi je profitno tržišno poduzetništvo, drugi je javni (država), a treći građanski. Ako ‘treći sektor’ ispunjava svoju svrhu i smisao – da se građani aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja i čine konstruktivnu interakciju sa ostalim ‘sektorima’ – možemo ga zvati i ‘civilnim društvom’.
U svibnju 2013. g. u Registru udruga bilo je više od 49.000 udruga. Registrirane udruge moraju se upisati i u Registar neprofitnih organizacija, koji je ustrojen 2009. g. i vodi ga Ministarstvo financija, a u njemu je u svibnju 2013. bilo 21.318 udruga.
Djelovanje stranih udruga
Nadalje, u RH mogu djelovati i strane udruge, osnovane na temelju pravnoga poretka strane države. U Registru stranih udruga u svibnju 2013. bilo je 134 strane udruge.
Udruge svoje financijsko poslovanje vode sukladno propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija. Osim udruga i njihovih saveza i stranih udruga, neprofitne pravne osobe su zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikati i udruge poslodavaca, vjerske zajednice, turističke zajednice, umjetničke organizacije i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti i za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije.
Financijska izvješća obvezne su predavati one udruge čiji su prihodi ili imovina posljednje tri godine bili jednaki ili veći od 100 tisuća kuna, a novoosnovane udruge najmanje prve tri godine svoga djelovanja.
U svibnju 2013. u Registru neprofitnih organizacija bilo je 12.300 udruga koje su obveznice predaje financijskih izvješća.
Pet udruga s prihodima većim od 100 milijuna kuna
Broj udruga koje su u razdoblju 2010. od 2012. predale godišnja financijska izvješća – prema visini prihoda
Visina prihoda 2010. 2011. 2012.
do 100.000 kuna 3.573 4.604. 5.670
od 100 do 500 tisuća kuna 3.276 3.408 3.515
od 500 tisuća do milijun 734 760 757
od 1 do 5 milijuna kuna 569 600 587
od 5 do 10 milijuna kuna 48 51 44
od 10 do 50 milijuna kuna 42 39 44
od 50 do 100 milijuna kuna 2 2 2
od 100 do 200 milijuna kuna 3 4 5
preko 200 milijuna kuna 1 0 0
Ukupno 8.248 9.468 10.624
(Izvor: Ministarstvo financija, FINA, svibanj 2013.)
Izvori Ministarstva financija i FINE iz svibnja 2013.god. navode da su ukupni prihodi udruga u 2012. g. bili 4.516.249, 844 kuna (dakle, preko četiri i pol milijarde kuna) a rashodi 4.441.223, 809 kuna. Od te svote nešto preko dvije milijarde kuna udruge su ostvarile od donacija, blizu milijarde od prodaje roba ili pružanja usluga, oko pola milijarde od članarina i članskih doprinosa, a prihodi ‘po posebnim propisima’ iznosili su preko 700 milijuna kuna.
Broj zaposlenih u ‘neprofitnom sektoru’ u 2012. g. iznosio je 20.138 od čega je u udrugama bilo zaposleno 9.757 a u ostalom neprofitnom sektoru 10.386.
Samo 1176 udruga Domovinskog rata
Broj udruga prema područjima djelovanja (broj registriranih udruga na dan 22.svibnja 2013.: 49.004 )
Područje djelovanja: Broj udruga: U postotku od 49.004 :
Sportsko 16.666 34.01 %
Kulturno 7.428 15.16 %
Ostale djelatnosti 4.550 9.28 %
Gospodarstveno 4.540 9.26 %
Tehničko 3.717 7.59 %
Socijalno 1.758 3.59 %
Zdravstveno 1.486 3.03 %
Okupljanje i zaštita djece i mladeži 1.243 2.54 %
Udruge Domovinskog rata 1.176 2.40 %
Humanitarno 893 1.82 %
Ekološko 876 1.79 %
Hobističko 813 1.66 %
Prosvjetno 721 1.47 %
Nacionalno 609 1.24 %
Zaštita prava 528 1.08 %
Znanstveno 490 1.00 %
Okupljanje i zaštita žena 484 0.99 %
Etničko 434 0.89 %
Duhovno 371 0.76 %
Informacijsko 173 0.35 %
(Izvor: Ministarstvo uprave, Registar udruga RH, 22.svibnja 3013.)
Samo za zagrebačke udruge gotovo 300 milijuna kuna
Valja znati da su raznovrsna izvješća i obrađeni podatci o poslovanju udruga i cijeloga trećeg (neprofitnog) sektora za razdoblja proteklih godina, često predstavljeni javnosti od strane nadležnih institucija na neusklađen način, odnosno da kombiniraju informacije iz različitih ‘poslovnih godina’.
Za 2011. g. obrađeni se podatci pojavljuju ove godine, pa se tako saznaje da je ukupan iznos financiranja iz javnih izvora RH za udruge u 2011. bio 1.648.496.569,76 kuna.
Broj udruga u RH po županijama i donacije iz proračuna županija, gradova i općina
Županija Broj registriranih udruga na dan 22.05.2013. Iznos financijskih sredstava izdvojen za udruge u 2011.
Grad Zagreb 11.474 292.422.144,56 kuna
Splitsko-dalmatinska 4.418 127.647.587,92 kuna
Primorsko-goranska 3.815 98.344.767,12 kuna
Osječko-baranjska 3.766 61.474.734,24 kuna
Zagrebačka 2.890 74.615.522,75 kuna
Istarska 2.671 79.803.610,38 kuna
Vukovarsko-srijemska 1.849 28.629.371,97 kuna
Dubrovačko-neretvanska 1.820 34.879.605,85 kuna
Sisačko-moslavačka 1.788 34.944.423,78 kuna
Varaždinska 1.732 24.003.653,44 kuna
Zadarska 1.475 50.568.490,44 kuna
Brodsko-posavska 1.468 20.900.640,58 kuna
Bjelovarsko-bilogorska 1.358 19.063.125,06 kuna
Karlovačka 1.348 28.081.696,21 kuna
Šibensko-kninska 1.239 19.145.270,08 kuna
Krapinsko-zagorska 1.205 21.016.038,45 kuna
Koprivničko-križevačka 1.194 28.551.983,61 kuna
Međimurska 1.168 14.460.447,52 kuna
Virovitičko-podravska 911 14.360.763,25 kuna
Požeško-slavonska 831 14.526.622,33 kuna
Ličko-senjska 584 11.076.469,06 kuna
Ukupno 49.004 1.098.516.968,60kuna
(Izvor: Ministarstvo uprave, Registar udruga RH, Ured Vlade RH za udruge, Izvještaj o financiranju programa i projekata udruga iz javnih izvora u 2011.god.)
Nužno je ovoj tablici dodati sljedeći komentar: ukupni iznosi koje jedinice lokalne i područne samouprave dodjeljuju udrugama nisu ravnomjerno raspoređeni po svakoj udruzi, već to ovisi o kvaliteti i značaju ponuđenih projekata i programa na natječajima, kao i o metodama procjene i vrjednovanja tih ponuđenih projekata koju vrše za to nadležna tijela.
Posve je jasno da udruge koje su ulagale u svoj organizacijski razvoj i ovladale vještinama ‘projektnoga managementa’ te već niz godina djeluju i imaju povijest tzv.’poslovnih sposobnosti’ (u žargonu takva poslovanja to se naziva pojmom ‘accountability’ – uračunljivost) imaju bitnu prednost nad ostalima u zadobivanju financijskih potpora.
Iz stranih izvora čak 40 posto potpora
Da bi slika bila preglednija, svemu ovome valja dodati i uvid u dosadašnje ostvarivanje financijskih potpora iz fondova EU od strane udruga iz RH.
Financiranje udruga iz fondova EU (ukupan broj projekata udruga koji su zadobili financijsku potporu: 551 )
Programi EU iz kojih su financirani projekti udruga Broj projekata Iznos financijske potpore
CARDS 2002.-2004. 41 6.074.868, 53 eura
PHARE 2005.-2006. 48 3.222.741, 76 eura
IPA 2007.-2011. * 166 27.687.423,76 eura
Programi i inicijative Unije ** 296 31.668.002,69 eura
Ukupno iskorištena sredstva iz fondova EU 551 68.653.036,74 eura
(* Programi IPA I. II. i IV., IPA INFO i Višekorisnička IPA)
(** Programi i inicijative Unije obuhvaćeni analizom sufinanciranja projekata udruga: Europa za građane, Mladi na djelu, PROGRESS, Zdravstvo, FP7, Leonardo da Vinci, Kultura, ECHO, EIDHR, Program Trilaterala (Slovenija, Mađarska, Hrvatska), INTERREG IIIA-Adriatic.)
(Izvor: Ured Vlade RH za udruge)
Razmatrajući sve ove informacije i parametre o financiranju ‘trećeg sektora’ u RH razvidno je da se, između ostaloga, radi o pravoj poslovnoj i institucionalnoj strukturi, upravo o tom čuvenom (ili odioznom?) managementu kojega je zahtjevno obuhvatiti i spoznati. Bez razumijevanja te strukture tijela, institucija i tzv. ‘javnih politika’ gotovo je nemoguće postići razumijevanje kako distribucije sredstava tako i vrijednosnih i poslovnih kriterija koji u tome području postoje.
No kako je do toga cijeloga sustava i strukture došlo, kada se i kako započeo razvijati, s koliko se sredstava raspolagalo tijekom 90-ih godina, potom u godinama 21. stoljeća (prije i tijekom pregovaračkoga procesa pristupanja RH Europskoj uniji) i kako se cijeli taj proces odražavao na rast i razvoj građanskih udruga u RH?
Početak rada na sustavnome stvaranju pravnoga i institucionalnoga ‘okvira’ za razvoj civilnoga društva u RH bio je posve povezan s demokratskom emancipacijom i ostvarivanjem neovisnosti Republike Hrvatske, odnosno s ‘izlaskom’ iz SFRJ i napuštanjem jednopartijske ideologije i diktature, odnosno tranzicijom hrvatskoga društva k višestranačju i pluralističkome građanskom demokratskom društvu.
To su zapravo faze i ‘koraci’ nastajanja i razvoja ‘trećega sektora’ u RH kako bi inicirali i osnažili nastavak započete polemike u medijima glede izvora financiranja i količine sredstava kojima raspolažu poslovno najveće udruge i nevladine organizacije.
Time bi se javni uvid u značaj i vrjednovanje trećega sektora (civilnoga društva) učinio dodatno transparentnim, a moguće i uzdigla razina komunikacije od polemike k dijalogu, zapravo pravoj javnoj raspravi.
Autor: Gordan Podog/Hrvatski tjednik/hkv.hr
