MLADI NISU DOVOLJNO ANGAŽIRANI U POLITICI I DRUŠTVU

Gospodine Popoviću, zamolio bih Vas da se za početak razgovora ukratko predstavite našim čitateljima.

Rođen sam 1985. godine u Splitu, u obitelji četvero djece. Maturirao sam u Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji „don Frane Bulić”, a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Splitu. Tijekom studentskih dana bio sam više godina studentski predstavnik te sam obnašao dužnost predsjednika Studentskog zbora i člana Senata Sveučilišta u Splitu.

U tim danima sam organizirao brojne studentske društvene, sportske i humanitarne aktivnosti. Predsjednik sam Društva Crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije i član Upravnog vijeća Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije. Od osnutka Hrvatske udruge Benedikt sam njezin predsjednik. Specijalizant sam u Kliničkom bolničkom centru Split.

Smatram kako je zadaća svakog društveno odgovornog pojedinca, u skladu s njegovim mogućnostima, biti volonterski angažiran te nastojati mijenjati sredinu u kojoj živi i djeluje u bolju i za život prihvatljiviju.

Aktivnosti Hrvatske udruge Benedikt

Na nedavno održanoj III. redovitoj godišnjoj sjednici Skupštine Hrvatske udruge Benedikt ponovno ste izabrani za predsjednika udruge. Možete li nas malo detaljnije upoznati s udrugom Benedikt: kako je došlo do njezina osnivanja i koji su njezini ciljevi?

Inicijativa za osnivanje Hrvatske udruge Benedikt rodila se početkom 2011. godine u jednom krugu vjernika laika. Inicijatori osnivanja su bili ljudi koji su se svojim profesionalnim radom i načinom života dokazali kao odgovorni, savjesni te domoljubno i rodoljubno osvješćeni. Jedan dio ljudi nije bio do tada društveno angažiran i jednostavno su osjetili poziv da se kroz nešto novo, Hrvatsku udrugu Benedikt, angažiraju u očuvanju temeljnih vrijednosti našega naroda i domovine te doprinesu napretku cijelog društva.

Osjetili smo kako je trenutak da se osnuje udruga koja će se temeljiti na volontarizmu i koja će svojim radom doprinijeti promicanju domoljubnih, rodoljubnih i kršćanskih vrijednosti na pragu ulaska naše domovine u Europsku uniju. Cilj udruge je kroz aktivnosti informirati svoje članove i sve druge zainteresirane o pitanjima povijesti, s naglaskom na Domovinski rat i najnoviju povijest, kulture i duhovnosti hrvatskog naroda kako bi se na temelju istoga formirali kao bolji vjernici, domoljubi i rodoljubi.

U svom radu veliki naglasak dajemo na svim aktualnim društvenim problemima i pitanjima tako da smo kroz javne reakcije, tribine i okrugle stolove progovorili o mnogima od istih (nezaposlenost, gospodarska situacija, zaštita okoliša, legalizacija nelegalne gradnje i sl.).

Koje su bile dosadašnje aktivnosti udruge?

Hrvatska udruga Benedikt je bila organizator ili suorganizator oko 130 različitih događanja, a uz to smo uputili veći broj javnih priopćenja ili prijedloga na prijedloge različitih zakona ili izmjena postojećih zakona. Udruga ima svoj portal na adresi www.hu-benedikt.hr te je isti postao jedan od najposjećenijih i najčitanijih portala na splitskom području koji ima čitatelje iz čitave Hrvatske, ali i iz svih krajeva svijeta. Posebno ističemo dvije manifestacije koje organizira Hrvatska udruga Benedikt i to: Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju i VIDIK fest.

Bitno je napomenuti kako Hrvatska udruga Benedikt, iako je jedna od nekoliko najaktivnijih udruga na području grada Splita, još ne posjeduje vlastite prostorije za rad, a sav rad se temelji na volonterstvu članova. Na događanjima Hrvatske udruge Benedikt gostovao je veliki broj ljudi, a među poznatijima su: blagopokojni fra Zvjezdan Linić, prof. dr. sc. Davor Pavuna, doc. dr. sc. Nino Raspudić, dr. sc. fra Ante Vučković, dr. sc. Ante Nazor, dr. sc. don Mladen Parlov, akademik Ivan Aralica, prof. dr. sc. Slaven Letica, Zvonimir Hodak, Zoran Šangut, Marija Slišković, Ante Nadomir Tadić Šutra.

Iz kojeg je razloga izabrano ime Benedikt?

Budući smo udrugu osnivali u trenutku kada je bio aktualan

ulazak Hrvatske u Europsku uniju odlučili smo kako će udruga nositi naziv po svetom Benediktu, jednom od zaštitnika Europe i svojedobno obnovitelju zapadno-kršćanske Europe.

Na taj način smo stavili naglasak na ono što nam je cilj, a to je promicanje i zaštita temeljnih vrijednosti naše domovine u kontekstu članstva u Europskoj uniji.

U svom radu nastojimo slijediti temeljno geslo svetog Benedikta „Moli i radi” te smo možda jedina udruga koja većinu svojih aktivnosti započinje molitvenim okupljanjem.

Uloga kršćanskih intelektualaca

Na web stranici udruge stoji da „promiče konzervativno-kršćanske i nacionalne vrijednosti integralnog hrvatstva”. Kako gledate na ulogu kršćanskih intelektualaca u hrvatskom društvu? Smatrate li da bi njihov angažman trebao biti veći?

Smatram kako je zadaća svakog odgovornog i dosljednog kršćanina, u skladu s mogućnostima, djelovati i zalagati se za pomake na bolje u sredini u kojoj živi, a pritom vodeći računa da se nikada ne dovedu u pitanje temelji kršćanstva.

Kršćanski intelektualci imaju još veću odgovornost te bi se trebali više društveno angažirati i s pozicije u kojoj jesu mijenjati stvari na bolje te se javno zalagati za promicanje kršćanskih vrijednosti. Nažalost, rijetki su kršćanski intelektualci koji su na pravi način shvatili svoju ulogu vjernika u današnjem svijetu i koji su se spremni žrtvovati za dobro domovine i šire društvene zajednice.

Zbog toga se često s pravom zapitamo gdje su ti ljudi od kojih se očekuje da reagiraju kada je potrebno reagirati na zbivanja u društvu te se razočaramo kada vidimo da neke inicijative ne kreću od ljudi koji se deklariraju kao kršćani, a zauzimaju značajne uloge u društvu. Jednostavno na djelu je kod većine, među ostalima i intelektualaca, zatvorenost u osobno i briga za sebe i svoje obitelji ne mareći o nekim višim zadaćama koje se od nas kršćana u ovim turbulentnim vremenima očekuju.

VIDIK fest

Udruga Benedikt prošle je godine organizirala prvi Hrvatski aktivistički festival pod nazivom VIDIK fest. Koji je cilj te manifestacije?

Svjesni da izlazak iz krize nije moguć u ispraznim političkim raspravama i prosvjedima, nego u korjenitoj duhovnoj, ekonomskoj, gospodarskoj i kulturnoj obnovi Hrvatska udruga Benedikt pokrenula je manifestaciju čiji je cilj promicanje kulturnog aktivizma i cjelovitog društvenog razvoja. Prvi put manifestacija je održana u travnju prošle godine. Festival je otvoren svim aktivistima koji žele kritički upozoriti na konkretne probleme ili predstaviti razvojne projekte u cilju postizanja strukturnih promjena.

Sam naziv VIDIK fest dolazi od skraćenice V-I-D-I-K koja označava proces promjene društvene svijesti, a odnosi se na pet razvojnih etapa: vjeru, ideju, društvenu perspektivu, inicijativu i kulturnu revoluciju.

Sve dok mislimo da će netko drugi riješiti naše probleme ili mislimo da se ništa ne može učiniti, ne možemo očekivati izlazak iz krize. Bez kulture optimizma i rada nema pozitivnih društvenih i kulturnih promjena.

Stoga je jedna od temeljnih programskih zadaća ove manifestacije informiranje, buđenje svijesti i ohrabrivanje građana koji su pod dugotrajnim teretom krize pali u stanje beznađa i besperspektivnosti. Kroz edukativne tribine i okrugle stolove građanima su se pružile potrebne informacije kako bi se naučili koristiti instrumentima demokracije za ostvarivanje svojih prava i što uspješnije nošenje s različitim izazovima koji nam slijede nakon ulaska u Europsku uniju.

Raznolikim sadržajem koji uključuje tribine, okrugle stolove, filmove, izložbu, javne akcije i humanitarni koncert festival promovira umjetnički, ekološki i pro-life aktivizam, društveno poduzetništvo, ekonomiju solidarnosti, te se zalaže za konstruktivni aktivizam i kulturu dijaloga. Ovogodišnji VIDIK fest održat će se od 22. do 30. travnja 2014., a teme su: nezaposlenost, ekonomska kriza, radnička prava, „bolesti” hrvatskog društva i politike, cjepljenje, prevencija krvnog tlaka i šećerne bolesti, zaštita okoliša, splitski problemi.

Referendum o braku

Inicijativa „U ime obitelji” dala je naslutiti da nas očekuje razbijanje mopola ljevice u tzv. civilnom sektoru i da zastupanje konzervativnih vrijednosti polako ulazi u civilni sektor kao nešto posve legitimno. Kako komentirate sva događanja vezana uz prošlogodišnji referendum, a kako važnost referenduma za hrvatsko društvo?

Vjernike u Hrvatskoj možda je i žalostila činjenica što su neke temeljne vrijednosti naše religije, tradicije i kulture, kao što je pitanje braka i obitelji, dovedene u pitanje te što se morala angažirati inicijativa „U ime obitelji” kako bi stala u obranu istih. Već i samo prikupljanje onolikog broja potpisa potpore za raspisivanje referenduma pokazalo je kako ipak većina građana u našoj domovini, neovisno o vjeroispovijesti kojoj pripadaju, zastupa ista stajališta i promiče isti način življenja i vrijednosti u životu kada su u pitanju brak i obitelj.

Loše je za pluralno društvo kao što je naše da se vladajuća politička garnitura kod referenduma svrstava na jednu stranu i ne libi se bilo što učiniti kako bi ta strana na referendumu pobijedila, a sve uz potporu većine neobjektivnih i pristranih medija. Vladajući su svjesno ušli u svjetonazorski sukob s većinom građana Hrvatske pritom ne vodeći računa o životnim vrijednostima te većine i ponižavajući tu istu većinu i njezin način življenja.

Rezultati referenduma su pokazatelj kako ipak vjernici i ljudi koji promiču istinske i temeljne životne vrijednosti savjesno i odgovorno reagiraju kada je potrebno, a s druge strane su pokazatelj vladajućima kako nemaju mandat da mjenjaju svjetonazor svome narodu i s njime ulaze u ideološki rat.

Nadam se kako će se na temeljima ovog referenduma i ove inicijative izroditi i još neke nove inicijative koje će imati za cilj mjenjati neke stvari i navike u našem društvu na bolje, a sve s ciljem kako bismo svi zajedno imali lagodniji i sigurniji život u Hrvatskoj. Sve pohvale ljudima koji su bili najviše angažirani u aktivnostima inicijative „U ime obitelji”, a posebne zahvale brojnim volonterima među kojima je bio veliki broj mladih ljudi.

Mladi u politici i društvu

Pripadate mlađoj generaciji društvenih aktivista. Smatrate li da su mladi danas premalo aktivni na područjima politike i društva?

Mladi ljudi zasigurno nisu u dovoljnoj mjeri angažirani u društvu i politici ili pak ako se i angažiraju nisu na mjestima gdje mogu značajnije odlučivati. Položaj mladih danas je u mnogim društvima, pa i u Hrvatskoj, jako loš te im je neizvjesna budućnost jer ne mogu osigurati egzistenciju, a to podrazumijeva zaposlenje i stambeno pitanje kako bi mogli na zdravim temeljima izgrađivati svoju obitelj.

Iz tog razloga mladi su u većini slučajeva zatvoreni u svoj svijet i svoju borbu za boljitak te ne stignu razmišljati o širim društvenim i državnim potrebama te svom angažmanu u društvu i politici kako bi dali obola u promjena i inicijativama za bolje. Mladi su veliki potencijal naše domovine te je upravo zdrava mlada populacija ono što će nam odrediti budućnost.

Mnogo je loših društvenih fenomena posebno u politici koji stvaraju kod mladih nezadovoljstvo i ljutnju te ih dodatno odmiču od odluke da se aktivnije uključe u kreiranje društvenih procesa. Nadam se kako ćemo u društvu i politici, na značajnim mjestima, kroz iduće godine imati veliki broj odgovornih, sposobnih i neopterećenih mladi ljudi koji su spremni žrtvovati svoje osobno za dobrobit šire društvene zajednice i napredak države nam Hrvatske.

Nedorasla vlast

Kako komentirate rad aktualne Hrvatske vlade i općenito stanje u državi?

Trenutno cjelokupno stanje u našoj državi posljedica je nasljeđenih društveno-političkih odnosa iz bivše države, agresije izvršene na našu državu kroz Domovinski rat i lošeg djelovanja vodećih hrvatskih političara kroz posljednjih 20 godina, djelovanja koje se svodilo na osiguravanje vlastite koristi i privilegija te naglo i protuzakonito bogaćenje. Ova posljednja skupina ljudi shvaćala je i shvaća politiku kao priliku za osobni uspjeh i stjecanje bogatstva pritom ne vodeći računa o nacionalnim intersima i služenju narodu koji im je poklonio povjerenje.

Trenutna politička vlast u Hrvatskoj očito nije dorasla rješavanju nagomilanih i naslijeđenih problema u hrvatskom društvu te se u svemu tome loše snalazi. Trenutna Vlada ne djeluje jedinstvena i često ostavlja dojam improvizacije, a loše je što je u više navrata bila spremna uložiti značajnu energiju i resurse ulazeći u otvorene ideološke i svjetonazorske sukobe s većinom građana.

U ovom trenutku očekuje se da imamo Vladu koja zna što i kako učiniti za izlazak iz sveopće krize i koja je spremna vizionarski odraditi mandat kako bismo se kao građani osjećali sigurnije kada je u pitanju naša budućnost. Danas se svi zajedno, a posebno mladi ljudi, osjećamo nesigurno i gledamo s neizvjesnošću na našu budućnost te nemamo puno nade da će nam u skoroj budućnosti biti bolje.

Problemi Splita

Živite i radite u Splitu. Kakva je prema Vašem mišljenju društveno-politička situacija u Splitu i koji su glavni problemi s kojima se Splićani suočavaju? Vaš komentar rada trenutnih lokalnih vlasti u Splitu?

Smatram kako je najveći problem Splita nezaposlenost, a tome prethodi svakodnevno zatvaranje sve većeg broja postojećih obiteljskih poduzeća i obrta. Jednostavno sveučilišni grad kao što je Split nema puno toga za ponuditi svojim mladim građanima nakon diplome. Mnogo mladih iz tog razloga nakon završenog obrazovanja planira napustiti Split i otići u neku razvijeniju zapadnu zemlju u nadi kako će im tamo biti bolje.

Veliko je beznađe i malodušje prisutno među građanima Splita, ali nije drukčije ni i u ostatku Hrvatske. Veliki je broj siromašnih građana te je sve veći jaz između s jedne strane dosta bogatih i većine onih koji jedva preživljavaju. Mnogo je infrastrukturnih problema u gradu koji se godinama nisu adekvatno ili nisu uopće rješavali. Među inima ću spomenuti Spaladium Arenu koja je trenutno ruglo grada, a u isti projekt su uložena jako velika sredstva poreznih obveznika.

Istočni dio grada nema osiguranu temeljnu komunalnu infrastrukturu, a u cijelom gradu jako je malo zelenih površina i adekvatnih sadržaja za djecu i mlade. Rekao bih kako je stanje u gradu Splitu velikim dijelom posljedica čestih improvizacija, neodgovornosti i neangažmana gradskih vlasti, a gotovo da nismo imali gradonačelnika koji je znao osluškivati potrebe građana i grada.

Za trenutnu vlast u gradu Splitu rekao bih kako ona još uvijek za sada obavlja samo protokolarne obveze, a ne vidimo da ima značajnijih inicijativa i prijedloga kojima bi se rješili problemi grada odnosno koji bi doprinijeli razvoju grada. Sigurno da tome dijelom doprinosi i ono što je naslijedila, ali smatram kako je prošlo već dovoljno vremena da se aktualna vlast ozbiljno uhvati posla i uhvati u koštac sa svim problemima u gradu kojih je svakog dana sve više.

Građani nemaju puno toga od pukih konferencija za medije i komentiranja određenih događanja od strane gradonačelnika već je vrijeme i očekuje se da se gradonačelnik i njegovi suradnici maksimalno angažiraju i ulože svoje vrijeme i energiju kako bi neke stvari u gradu išle u boljem smjeru.

Materijalizam i relativizam

Koliko su za današnju lošu situaciju u politici i društvu krivi materijalizam i relativizam? Naime, u gostujući u jednoj emisiji kazali ste da su upravo materijalizam i relativizam jedni od glavnih problema današnjice.

Materijalizam je odrednica velikog broja ljudi danas u svijetu pa od toga nije izuzeta ni Hrvatska. Nažalost u vladajućim strukturama svih segmenata društva pa tako i politike dominiraju ljudi kojima je materijalno na prvom mjestu i koji su spremni podrediti sve osiguranju materijalnih dobara. Pri tome ne vode računa o onome što bi stvarno trebala biti njihova zadaća, a posebno nemaju osjećaja za potrebe trenutka u kojem živimo i potrebe najugroženijih skupina u društvu.

Upravo u posljednje vrijeme na vidjelo izlazi takav način djelovanja i življenja nekih od naših bivših vodećih političara, a dobro je što se počinje otkrivati i osuđivati takav nedopustiv način djelovanja. Nadam se kako će svi oni koji su zlorabili javnu funkciju u svrhu osobnog dobra biti adekvatno kažnjeni jer je nedopustivo da se pojedinci bogate na osiromašenju većine građana. Od materijalizma nisu izuzete ni druge društvene skupine te je to postao način življenja i shvaćanja svoje uloge u današnjem svijetu.

Kršćani se nikako s tim ne bi smjeli pomiriti niti to prihvatiti kao temeljnu postavku života. Kada govorimo o relativizmu onda je to drugi fenomen koji nam se stalno i uvjerljivo nameće sa zapada, a rado ga prihvaćaju i proklamiraju naši vodeći mediji i liberalni intelektualci.

Jednostavno kroz prihvaćanje relativizma gube se sve odrednice i vrijednosti u životu pojedinca i život se svodi na to da se zadovolje neke osobne potrebe i želje ne mareći o dubljim vrijednostima u životu kao i emocijama i potrebama drugog čovjeka.

Za kršćane bi i relativizam trebao biti neprihvatljiv način življenja i poimanja života i uvijek bi trebali biti spremni braniti temeljne odrednice vjere i načina života. Nažalost sve je veći broj ljudi koji se rado prepuštaju relativizmu jer im se to čini kao najlagodniji način života te misle kako kroz takav način života čine najviše dobra za sebe.

Dugoročno neodrživ zdravstveni sustav

Po zanimanju ste liječnik, a predsjednik ste i Društva Crvenog Križa Splitsko-dalmatinske županije. Kako kao liječnik gledate na stanje u hrvatskom i zdravstvu, a kako komentirate predloženi Masterplan ministra Rajka Ostojića glede reorganizacije bolnica?

Zdravstvo je uvijek delikatan segment društva jer je to sustav koji brine o zdravlju građana. Uvijek su izrazito veliki troškovi u zdravstvu te su isti često veći od planiranih, a razlog tomu leži u činjenici da se nastoji građanima pružiti što bolju zdravstvenu zaštitu koja obuhvaća dijagnostiku, skrb i što bolje liječenje. Sigurno je da ovakav zdravstveni sustav koji postoji trenutno u našoj državi dugoročno nije održiv.

Žalostan sam kada vidim kako se francuskoj konzultantskoj tvrtci platilo 200.000 eura za izradu tzv. masterplana bolnica. Mislim kako je u Hrvatskoj bilo puno boljih pojedinaca i tvrtki koje bolje razumiju specifičnosti hrvatskog društva, mentalitet građana i stanje u zdravstvenom sustavu te koji su mogli napraviti puno bolji plan kako racionalizirati troškove u zdravstvu.

Pitanje je koliko je dobro napraviti planirana spajanja bolnica i kakve su posljedice istoga. Ako se izrealizira navedeni plan i uz već prethodno obavljenu promjenu mreže timova hitne pomoći imat ćemo situaciju kako zdravstvena zaštita neće biti jednako dostupna svim našim građanima. Uvijek se mora osigurati to da svi naši građani, bez obzira gdje žive, imaju dostupnu zdravstvenu zaštitu i odgovarajuću medicinsku dijagnostiku.

Nikako se ne smije ići u racionalizaciju troškova u zdravstve na štetu prava pacijenata i usluge koja će im biti dostupna u zdravstvenim ustanovama. Nijedan dio Hrvatske ne smije se osjećati zakinut kada je u pitanju zdravstvena zaštita, a bojim se kako će se realizacijom navedenog prijedloga u nekim dijelovima Hrvatske upravo to dogoditi.

Trenutni veliki problem u zdravstvu je i to što liječnici i ostalo medicinsko osoblje rade u nesigurnim uvjetima i uvjetima koji nisu na razini koju zaslužuju. Zbog toga je već, od ulaska u Europsku uniju, oko 420 liječnika zatražilo od Komore potvrdu da mogu otići raditi izvan Hrvatske. Jednostavno rečeno trendovi u hrvatskom zdravstvu nisu dobri te se trebaju pronaći rješenja prema kojima će se uz određena odricanja i davanja i medicinskog osoblja i pacijenata, uz proračunsku potporu države, osigurati jedan stabilniji zdravstveni sustav i bolji položaj medicinskog osoblja, a uz to će se pacijentima pružiti medicinska usluga i liječenje koji su trend razvijenih zemalja.

Davor Dijanović/hkv.hr

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save