Otkrivamo identitet: Kontroverznog donatora GONG-a odlikovao Mesić, a on financirao rušenje Franje Tuđmana kada se stvarala Hrvatska
GONG je organizacija civilnoga društva koja od uspostave demokracije u Hrvatskoj ima monopol na promatranje izbornih nepravilnosti, a kao takva morala bi biti apsolutno neutralna. U 2013. godini financijsko je poslovanje svojim donacijama GONG-u omogućilo niz organizacija čija se imena mogu pronaći na njihovim internetskim stranicama. Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva donirala im je 497 268 kuna, a iz Fondova EU uzeli su 1.217.026 kuna. Tu je i britanski Foreign and Commonwealth Office sa 150 680 kuna te Balkan Trust for Democracy sa 220 279 kuna, ali i Veleposlanstvo Nizozemske sa 113 056 kuna. U kategoriji ostali naznačena je donacija u iznosu od 46 762 kune, a Open Society Foundation donirao je GONG-u 973 324 kune.
Zanimljivo je spomenuti kako iza Open Society Foundationa stoji George Soros čiji se biografski podatci mogu pronaći i na Wikipedii. Kako tamo stoji, rođen je 12. kolovoza 1930. godine u Budimpešti, a ujedno je i američki investitor mađarskoga podrijetla. Unatoč židovskom podrijetlu obitelji, preživio je njemačku okupaciju Mađarske i Bitku za Budimpeštu, a 1946. godine pobjegao je pred okupacijom SSSR-a iz Mađarske na zapad i emigrirao 1947. godine u Englesku. U SAD odlazi 1956. godine, a 1968. preuzima upravljanje nad investicijskim fondom u Curacau. Njegov kasniji Quantum Funds kojega je osnovao s Jimom Rogersom imao je sjedišta u poreznim oazama, primjerice na Djevičanskim otocima. Prema procjenama časopisa Forbes, posjeduje bogatstvo od devet milijardi dolara. Osnivač je i šef Instituta poznatijeg pod nazivom Otvoreno društvo, organizacije koja podupire aktivnosti u mnogim zemljama pa tako i u Hrvatskoj. Tijekom 1990-ih Sorosovo se Otvoreno društvo snažno suprotstavilo Tuđmanovoj vlasti financirajući projekte i medije koji su bili opozicija HDZ-u. Ipak, Stipe Mesić odlikovao ga je Redom kneza Branimira povodom desete obljetnice djelovanja Instituta Otvoreno društvo 2002. godine. Poznati članovi Instituta Hrvatska bili su: Žarko Puhovski, poznati odvjetnik Čedo Prodanović te Josip Kregar. Uz njegovo ime vežu se razne kontroverze.
Ipak, vratimo se GONG-u i nepristranosti koja bi trebala biti preduvjet da se netko bavi onime čime se oni bave. Usprkos tom ustavnom referendumu kojim se mijenja Izborni zakon, uz dvije najveće hrvatske stranke suprotstavili su se upravo oni, i to među prvima. Nakon desetljeća šutnje sada guraju podvarijantu da je moguće regulirati zakonsku izmjenu postojećega modela te da nije potrebna promjena Ustava. Teoretski je moguća takva zakonska izmjena modela, ali to je uvijek i bilo moguće. No, vrhuška i politička elita takvo što nisu željeli provesti pa tko onda jamči da bi to učinili baš sada? Na GONG-ov prijedlog nasjeli su i Laburisti jer smatraju da sa svojih šest zastupnika mogu provesti promjenu Izbornoga zakona, ali to je, drže pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali, nemoguće. Tek bi unošenjem u Ustav vladajućoj eliti bilo teže izigrati volju naroda. Unošenjem definicije preferencijalnog modela izbora u Ustav, monopol stranaka i garancija vječne vladavine istih bile bi razbijene, a to je pak preduvjet za spas Hrvatske. Valja imati na umu da je u većini država članica EU moguće preferencijalno glasanje i time promjena redoslijeda kandidata na listi, iako nijedna članica nije u ovako lošoj situaciji kao što smo mi zbog monopola dosadašnje vlasti. U nekim državama glasači mogu birati kandidate s različitih lista, a u nekima je moguće dodavanje imena na listu ili uklanjanje s nje. U Irskoj i Sjevernoj Irskoj te na Malti birači odabiru kandidate prema redoslijedu prioriteta. Kada se svi ovi podatci uzmu u obzir valja se zapitati zašto nevladinoj organizaciji smeta referendum kojim bi se uredili izborni zakoni, baš kao što su uređeni u cijeloj Europi? Inače, svoju nepristranost GONG je najbolje prezentirao za vrijeme prvoga referenduma inicijative “U ime obitelji” kojim je ustavno definiran brak kao zajednica muškarca i žene. Komentirajući slabu izlaznost, GONG-ov Dragan Zelić ustvrdio je kako građane ne zanima referendum.
– Ovakav odaziv je poruka gospođi Markić da je građanima ‘puna kapa’ njezine inicijative u ovim kriznim vremenima – izjavio je Zelić novinarima u referendumskom stožeru inicijative “Građani glasaju protiv”.
Građanima koji nisu izašli na referendum, a bili su “protiv”, Zelić je poručio da trebaju biti svjesni svoje odgovornosti jer su možda odluku prepustili onima koji su glasali “za”. Ovakav slab odaziv poruka je Željki Markić da se više ne upušta u slične inicijative, ali i cijelom društvu i državi da usmjere energiju u puno pozitivnije stvari koje su nam potrebne, u rješavanje nagomilanih gospodarskih i socijalnih problema, rekao je Zelić u stožeru u kojemu rezultate referenduma čeka velik broj medija i predstavnika civilnih udruga okupljenih u inicijativu “Građani glasaju protiv”.
Autor: Iva Međugorac/dnevno.hr
