ANTE GUGO: Milanović ruši socijalne mjere Predsjednice Republike
Milanović ruši demokraciju i socijalne mjere Predsjednice Republike
Milanović je potpalio fitilj pod temeljima demokracije u Hrvatskoj. Hoće li ustavni suci gledati kako on dogorijeva?
Raspravljajući na zatvorenom djelu sjednice o inicijativi Predsjednice Republike da Ustavni sud ocijeni pojedine odredbe Ovršnog zakona, Vlada je potkopala temelje pravne države i još jednom iskazala svoj prijezir prema demokraciji. Činilo se da je taj proces dosegao vrhunac onog trenutka kada je premijer Milanović izjavio da bi on najradije ukinuo Ustavni sud. Ipak, gori je od toga ovakav način pritiska i pokušaj utjecaja na odluke Ustavnog suda koji je Vlada izvršila raspravljajući o temi o kojoj ustavni suci ovih dana trebaju odlučiti.
Posljednjih mjeseci Vlada uporno fingira socijalnu osjetljivost, nešto što u svjetonazoru premijera Milanovića i njegovih ministara očito ne postoji. Vladajuća koalicija svjesna je da će socijalna osjetljivost igrati jako veliku ulogu na idućim parlamentarnim izborima, ali nitko među tim političarima nije spreman na rezove koji bi vodili prema socijalno pravednijem društvu. Kada bi Vlada povukla ozbiljne poteze kojima bi se smanjio broj blokiranih računa, ovršna industrija pretrpjela bi težak udarac i veliko smanjenje zarade koja se sad kreće oko pola milijarde kuna mjesečno. Budući da u Vladi ima onih koji od tog posla jako dobro žive, Vlada nije spremna na promjene ovakvog stanja, ali na drugoj su strani Milanović i ministri svjesni da, uz nesposobnost na gospodarskom planu, socijalna osjetljivost postaje razlog zbog kojeg gube slijedeće izbore. Da bi to spriječili, vladajući su pokušali napraviti nekoliko lažnih socijalnih poteza koji u konačnici ne daju nikakve rezultate, ali na prvu izgledaju vrlo privlačno. Jedan od tih naizgled vrlo oscijalnih poteza bio je i Sporazum o oprostu dugova, koji ovih dana proživljava svoju agoniju neuspjeha. Da se netko u Vladi potrudio napraviti bilo kakvu analizu ili simulaciju funkcioniranja toga programa, bilo bi jasno da on nema šanse za uspjeh.
O tome da Milanovića i Vladu ne zanima stvarni uspjeh socijalnih mjera, nego da im je to samo dobar marketinški materijal za predizbornu kampanju, govori i prijedlog Zakona o stečaju potrošača. Ovaj „Zakon o osobnom bankrotu“, kako ga volimo nazivati, pun je nedorečenosti i nelogičnosti te je već sad jasno da će u praksi biti sasvim neprimjenjiv. Bez obzira na to Vlada, baš na njemu gradi svoju priču o socijalnoj osjetljivosti. O tome koliko je ta priča lažna, govori primjer susreta Milanovića i njegovih ministara s jednim potezom koji bi mogao imati vrlo konkretne socijalne učinke. Riječ je o inicijativi udruge Blokirani, ali i predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović da Ustavni sud oicjeni pojedine odredbe Ovršnog zakona. Vlada se otvoreno pobunila protiv toga.
Kakve bi posljedice mogla imati država od toga što bi bile srušene neke odredbe Ovršnog zakona? Baš nikakve. Došlo bi samo do određenih olakšica za socijalno najugroženije slojeve stanovništva. Na gubitku bi bili samo pojedinci iz ovršne industrije. Čak ni banke ne bi bile na gubitku jer se ne radi o poništavanju ili oprostu dugova. Dakle, da pojasnim: Vlada se usprotivila inicijativi Predsjednice Republike i udruge Blokirani da Ustavni sud ocijeni odredbe Ovršnog zakona koje pojedinim odvjetnicima i javnim bilježnicima garantiraju vrlo visoke zarade na provođenju masovnih ovrha koje dovode do gospodarske paralize države.
Zašto je Vlada na zatvorenom dijelu sjednice rapravljala o toj inicijativi Predsjednice Republike, radeći tako pritisak na Ustavni sud? Odgovor može biti samo jedan: radi se o klasičnome sukobu interesa u kojemu pojedini ministri štite vlastite interese. Što se još skriva iza ovoga, trebao bi dokazati USKOK. Naime, još uvijek nemamo odgovor na pitanje zašto neke državne tvrtke koje imaju vlastitu pravnu službu za provođenje ovrha, angažiraju vanjske odvjetničke urede? Ako činjenica da se to radi nije dovoljna gospodinu Dinku Cvitanu da pokrene opsežnu istragu o organiziranom kriminalu, onda ne znam što bi se još trebalo dogoditi.
U slučaju da Ustavni sud presudi kako je Ovršni zakon neustavan, cijela ovršna industrija urušila bi se. Imaju li ustavni suci snage za takvo nešto, posebno sad kad im je iz Vlade stigla otvorena politička prijetnja? Milanović je potpalio fitilj pod temeljima demokracije u Hrvatskoj. Hoće li ustavni suci gledati kako on dogorijeva ili će maknuti taj lagum ispod temelja pravne države? Vrlo brzo vidjet ćemo što će se zbiti.
Dok očekujemo rasplet ove drame oko atentata na demokraciju, zabavimo se malo pričom iz Irske. Ondje je također velika gospodarska kriza. Veliki dio Iraca našao se u situaciji da ne mogu plaćati režije. Jedno poduzeće za opskrbu vodom u Irskoj objavilo je kako će ovrhom naplaćivati dug za vodu. Već sutradan, Irci su izašli na ulice. Iz poduzeća stigla je isprika zbog nesmotrenog poteza i objašnjenje da će razmisliti o prisilnoj naplati samo za one za koje se utvrdi da mogu, a ne žele platiti.
Što bi ponosni Irci rekli da im netko blokira račune?
Autor: Ante Gugo/politikaplus.com
