Kolakušić: Ovršni zakon napisan je za točno određene ljude
Sve više dokaza da vlast naručuje zakone za legalnu pljačku države
Zakon o trgovačkim društvima i Ovršni zakon, koji su upropastili državu, napisani su za točno određene ljude. Donedavno sam mislio da se radi o neznanju, a sada više ne. Sve što se htjelo oteti od hrvatskog naroda je oteto. Sve predstečajne nagodbe su postale pravomoćne i sada se tu ništa ne može, izjavio je nedavno sudac Mislav Kolakušić te dodao kako ‘svi znaju koliko je odvjetnika i javnih bilježnika do sada zaradilo na tome’.
A da je Ovršni zakon pisan kako bi se legaliziralo kamatarenje i lihvarenje te kako bi se manjina obogatila na račun većine, tvrde i čelnici Udruge Blokirani, koji također prstom upiru u pravnike koji su pisali zakon…
Zašto vlast uporno ne želi zaustaviti nezakonite ovrhe?
Te nedvosmislene tvrdnje suca Kolakušića i Miriam Kervatin iz Udruge Blokirani, kao i činjenica da aktualna vlast ne želi ispuniti zahtjeve hrvatske predsjednice koja traži zabranu ovrha jedine nekretnine, a ne želi prihvatiti ni slične prijedloge saborske oporbe (da se obustave deložacije dok ne završi istraga u vezi s djelovanjem nelegalnih austrijskih RBA kreditnih zadruga), upućuju na zaključak da vladajuća garnitura i sama pripada lobiju koji se okoristio Ovršnim zakonom i koja zato ne želi mijenjati taj zakon, niti zaustavljati ovrhe i deložacije.
Podsjetimo ovdje da su mnogi oporbeni saborski zastupnici nedavno ponovno protestirali zbog činjenice da se njihovi prijedlozi o donošenju moratorija na ovrhe i deložacije stavljaju na dnevni red Sabora tek kao 46. Ili 47. točka, što znači da se o tome neće ni raspravljati… Podsjetimo potom da bivši predsjednik Ivo Josipović (vjerojatno zbog svoje uloge u ZAMP-u) nije želio ili nije mogao Blokiranima i Udruzi Franak obećati ono što je obećala Kolinda (da će dati ovršni zakona na ocjenu ustavnosti, da će tražiti zamrzavanja ovrha…), zbog čega je na koncu izgubio izbore…
Deložacije i ovrhe postale veliki sigurnosni problem
Ako imamo na umu da je stravičan porast broja ovrha i deložacija postao problem broj jedan u državi Hrvatskoj i ako znamo da to više nije samo ekonomski i socijalni, već i veliki sigurnosni problem države Hrvatske, nameće se pitanje treba li netko odgovarati zbog planskog uništavanja države od strane kreatora Ovršnog zakona i Zakona o trgovačkim društvima.
Trebaju li, dakle, biti procesuirani tvorci koruptivnih zakona i mogu li po hrvatskom zakonodavstvu odgovarati pravnici koji su osmislili zakone koji neskriveno omogućuje manjini da pljačka većinu te kako protumačiti činjenicu da aktualna vlast ne želi zaustaviti ovrhe i deložacije čak ni u slučajevima kada je očito da je u pozadini čisti kriminal (RBA zadruge), upitali smo Peru Kovačevića, pravnog eksperta koji je odavno u Hrvatskom saboru upozoravao na loše odredba Ovršnog zakona.
Kovačević: Čudno je da Vlada štiti RBA zadruge
”Govorio sam da Ovršni zakon ide na ruku vjerovniku i odvjetnicima te javnim bilježnicima koji mogu nesmetano guliti kožu dužniku, te da u neravnopravan položaj stavlja dužnike. No, taj nepravedni zakon ostao je do danas, zbog čega podržavam inicijativu Kolinde Grabar Kitarović da se ispita ustavnost tog zakona te da se zaustave ovrhe i deložacije jedine nekretnine. Podržavam i inicijativu da se zaustave ovrhe i deložacije od strane austrijskih RBA zadruga, dok se ne dovrše istrage o tim ilegalnim kreditorima. No, vrlo je čudno, pa i simptomatično to što vladajuća koalicija uporno odbija sve spomenute inicijative. Ako ni na osnovu dokaza i činjenica vladajući ne žele ništa napraviti da zaustave kriminal, onda oni svjesno štite nezakonito lihvarenje austrijskih kreditnih zadruga i kamatarenje dužnika. Činjenica da oni te probleme ne žele rješavati govori da u najmanju ruku drže ljestve tom kriminalu te da i oni imaju koristi od toga. Zato bi i to nečinjenje trebao istražiti DORH”, ističe Pero Kovačević, poznati pravni ekspert i bivši vrlo aktivni saborski zastupnik HSP-a.
Kovačević potom dodaje da je predlagao da u kazneno zakonodavstvo uđe djelo ”zarobljavanja pravne države”, kako bi se spriječilo da se samim zakonima stvara plodno tlo za korupciju. No, saborska većina taj je prijedlog odbila.
DORH bi trebao istražiti otpore zaustavljanju kriminala
“Nažalost, u Hrvatskoj ne postoji zakon po kojem bi se krivično gonili kreatori kriminalnih zakona. Može biti očita namjera zakonodavca da nekome pogoduje, no nema kaznenog djela za to. Zato se, vjerojatno, i događa da pravnici neskriveno kreiraju zakone koji nekome pogoduju. Ako već nema kaznene odgovornosti za to, bar možemo analizirati tko je kreirao takve zakone i tko ih ni po koju cijenu ne želi mijenjati, pa ćemo doći do odgovora na pitanje tko stoji iza koruptivnih zakona. DORH bi, pak, mogao istražiti zašto se netko opire zaustavljanju očitog kriminala, kao u slučaju RBA zadruga. Znamo li koliko je dugo trebalo da informacije o kriminalu RBA zadruga uopće prodru u javnost i vidimo li koliko se vladajući opiru inicijativi da se zaustave ovrhe i deložacije RBA zadruga do okončanja istrage, jasno je tko bi mogao stajati iza tog kriminala”, upozorava Pero Kovačević.
Damir Kramarić/direktno.hr
