REAGIRANJE: Pisani Nacrt kulturnoga razvitka grada Splita 2015. – 2025. napisan je nepismeno!
Reagiranje
Dr. sc. Ilija Protuđer, jezikoslovac iz Splita
ilija.protuder@st.t-com.hr
Pisani Nacrt kulturnoga razvitka grada Splita 2015. – 2025. napisan je nepismeno!
Dobronamjerno upozoravam na nedopustive pravopisne i jezične pogrješke u tekstu Strategija razvitka kulture grada Splita 2015./2025.(u naslovu je više pogrješaka), objavljena na stranicama: www.split.hr.
Hrvatski pravopis gotovo se ne poštuje, a od jezičnih pogrješaka najčešće su leksičke, morfološke, sintaktičke i stilske. Uz to, Strategija ima previše tuđica i srbizama od kojih je najčešći imenički genitiv, primjerice Muzej Dioklecijana, str. 10, što je u duhu srpskoga jezika, pa ga trebalo zamijeniti posvojnim pridjevom, primjerice Dioklecijanov muzej što je obilježje hrvatskoga standardnog ili književnoga jezika. Napominjem da svaki imenički genitiv ne treba zamijeniti posvojnim pridjevom kada se izgubi ili promijeni značenje, primjerice učitelj plivanja nije plivajući učitelj ili kada je apozicija prije imenice, primjerice grada Splita. O svemu potanje u nastavku.
Teško je vjerovati u to da se takav Dokument objavio s toliko pravopisnih i jezičnih pogrješaka bez obzira na to što je tek radna inačica. Upozoravam da se isto ne smije dogoditi u konačnoj inačici koja bi se, prema najavama, trebala prihvatiti na sjednici Gradskoga vijeća Grada Splita 15. travnja 2015.
Pokušao sam sve to objasniti na tribini koja je održana 2. travnja 2015. u MKC-u u Splitu, ali me je voditelj Veljko Popović prekinuo držeći moje javljanje i objašnjenje nevažnim dok me gospodin Igor Baković, uz čuđenje i nevjericu da ima srbizama u Strategiji, pitao jesam li ja izjavio da ima srbizama, na što sam odgovorio da jesam i da ih ima! I o tomu poslije.
Teško je povjerovati da je ovaj tekst lektoriran, ako i jest, onda taj lektor ne osjeća hrvatski književni jezik, ne poznaje pravopisna pravila i jezične zakonitosti. Šteta!
Treba reći i to kako u Strategiji ima dijelova koji su pretežito pravilno napisani.
Najčešće pravopisne pogrješke
Najprije dajem samo manji dio pravopisnih pogrješaka zbog ograničenosti prostora, uz napomenu, da se što ne može pisati na više načina u jednom tekstu, nego samo na jedan i to prema hrvatskomu pravopisu.
Pisanje crtice – u značenju godina ”od – do” treba pisati 2015. – 2025., prema tomu treba: …grada Splita 2015. – 2025., ne kao u naslovu: …grada Splita 2015./2025. Pisanje kose crte između dvije godine ima druga značenja, ali ne takvo. Kada je riječ o pisanju dviju godina u značenju ”od – do”, u Strategiji se to piše na različite načine, neujednačeno i nepravilno što je nedopustivo, primjerice: str. 2: 2015./2025.; str. 40: U godinama 1403-1404.; str. 46: 1957.-1965.; str. 68: Grgo Gamulin (1910.-1997.); str. 78., Marko Marulić (1450-1524); str. 92: (1945. – 1947.); str. 105: razdoblje od 2010. godine do 2014. godine; str. 44: Od 1908. do 1912. godine (ovaj je način pravilan, ali sve nije ujednačeno)…
Pisanje malog i velikoga slova u imenici grad ne poštuje se. Pravilo je; kada je opća imenica, pišemo ju malim slovom, primjerice Dan grada Splita ili Posjetili smo grad Split i sl. Međutim, kada se odnosi na jedinicu lokalne samouprave, onda se piše velikim slovom, primjerice: Grad Split, Gradsko vijeće Grada Splita i dr. Ova se pravila u Strategiji potpuno ne poštuju. Primjerice na str. 4: imenica grad piše se i malim i velikim slovom u istom značenju: …misija Strategije kulture grada Splita, Vizija razvoja kulture grada Splita, Temeljne odrednice kulturalne politike Grada Splita, Dugoročni strateški ciljevi kulturne politike Grada Splita i dr.
Pravopisni znakovi spojnica – i crtica – nisu dobro pisane, često su zamijenjene ili se ne pišu kada treba, primjerice na str. 4: Gradska park šuma, Park-šuma Marjan; str. 9: Park šuma Marjan; str. 77: Javna ustanova Park Šuma Marjan, Park šuma Marjan prostor je…; str. 10: …ustrajnost i zajedništvo – Stvaralaštvo djece i mladih (ovdje treba crtica – ); str. 53: …za zaštitu spomenika 1995-6.– samo ukoliko…; str. 68: Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković – javna…; str. 177: …(8-10 polaznika)… (nedosljedno, nerazumljivi i netočno); str. 216: …književno –nakladnički inkubator; str. 217: Biskupije splitsko–dalmatinske (treba Biskupije splitsko-makarske)…, …Zrinsko-frankopanskoj…
Točka se piše iza rednih rimskih i arapskih brojeva, ali i to nije dosljedno, primjerice str. 12: …prijestolnicu kulture 2020 (u daljnjem…; str. 179: …u Splitu nakon 2020 godine…; str. 183: …a u 2020 godini bi se mogao… (3 puta bez točke, dakle nije slučajno zaboravljeno, nego je neznanje); str. 188: …europske kulture 2020 imamo…; str. 39: …ranije, u VII, stoljeću…
U hrvatskomu standardnom jeziku preporučuju se likovi zadatci, sažetci, a ne zadaci,sažeci. U Strategiji na str. 6. piše: zadaci gradske uprave; str. 7: s konkretnim zadacima…; str. 207: sažeci…
Dvotočka se na mnogim mjestima nedosljedno i nepravilno piše, a najviše se ističu pogrješke 2. – 6. stranice. Str. 2: Sadržaj: > Sadržaj, Uvod: > Uvod, Prvi dio: > Prvi dio; str. 6: Prilozi: > prilozi, Zaključak: > Zaključak (ovim znakom > upućujem na pravilno pisanje).
O nepoštovanju i ostalih pravopisnih pravila i znakova moglo bi se puno pisati, ali nam prostor ne dopušta.
Najčešće jezične/gramatičke pogrješke
Od jezičnih pogrješaka najviše strše imenički genitivi što je norma srpskoga jezika, a gotovo toliko i srbizmi, dakle riječi koje su srpski standard, iako se mogu čuti u prilagođenim oblicima u drugim slavenskim, posebice južnoslavenskim jezicima.
U Strategiji je, nažalost, puno i jednoga i drugoga, primjerice str. 3: ishodišta Strategije > strategijska ishodišta, povijest grada > gradska povijest, kulture grada > gradske kulture; str. 5: razvoja grada > gradskoga razvoja; str. 8: dva milenija > dva tisućljeća; str. 8: Inzistiranje na stvaralaštvu ljudi > Inzistiranje na ljudskomu stvaralaštvu (ovdje je i neviđena glupost stvaralaštvu ljudi); str. 10: Muzej Dioklecijana > Dioklecijanov muzej; str. 12: kroz proračun Grada > kroz gradski proračun, plan razvoja kulture > plan kulturnog razvoja…, ili klasični leksički srbizmi, primjerice na str. 2: naredno > sljedeće ili iduće; str. 11: …sistemski dokument > sustavni dokument; str. 14: Organizacija ujedinjenih nacija > Organizacija ujedinjenih naroda; str. 169: dileme > dvojbe, generacijama > naraštajima; str. 184: …van takozvane sezone > izvan takozvane sezone…; str. 207: …u nadležnosti same Službe > u mjerodavnosti same službe; str. 238: …sredstva za film u budžetu Grada > …novac za film je u gradskomu proračunu (sredstva su nešto drugo)…
U naslovu od pet riječi Strategija razvitka kulture grada Splita 2015./2025. imaju dva srpska imenička genitiva, jedan hrvatski te nadnevak pogrješno napisan. Prvo dva srpska: strategija razvitka > razvojna strategija; razvitka kulture > kulturnoga razvoja; imenički genitiv grada Splita je hrvatski jer imenice Split ima apoziciju grad. Uz to, ni riječ strategija nije najsretnije izabrana, ona je ponajprije sastavnim dijelom vojnoga nazivlja. Inače, ova se misao iz naslova može jasno, nedvosmisleno i pravilno izreći pravilnim hrvatski književnim jezikom bar na desetak načina, ali ovako nikako!
Obilježja srpskoga jezika su tuđice, a hrvatski se jezik protivi tomu tražeći da se uporabi domaća riječ kada je to moguće i ako je odgovarajuća zamjena. Ova Strategija ima previše tuđica i ne može se braniti argumentom da ovakav dokument traži tuđice. Samo na drugoj stranici ima gotovo trećinu tuđica što je nedopustivo, primjerice: strategija, investicije, akcije, inicijative, lokalne, kulture, globalnom, kontekstu, vizije,deblokiranje, potencijala, realizacija, infrastruktura, brend, deblokiranje, pozicioniranje, kreativnih, financiranja, sredstva, tradicija, financijska, situacija, naredno, generira, inovacije, monologa, dijaloga, regiji…
Postoje i stilske pogrješke, ali njihovo objašnjenje zahtijeva puno prostora da bi se valjano objasnile pa evo samo nekih: Povijesni okviri: palača i grad; prošlost iz vizije XXI. stoljeća s gledišta > Ovaj je naslov nedovršen, nejasan i od kada vizija znači gledanje unatrag?; str.184: Nekoliko takvih festivala bi osim zadovoljavanja interesa brojne domaće publike sigurno bili… > nepravilan redoslijed riječi i nedostaju dva zareza…
Kada je riječ o sintaksi ili o rečeničnoj građi i sastavu, onda je stanje također nezadovoljavajuće. Puno je dugačkih nerazumljivih rečenica s mnoštvom nepotrebnih tuđica, stručnih naziva koji se slabo uklapaju u rečenično surječje (kontekst) pa će ih prosječan čitatelj teško razumjeti. Evo samo ponešto, primjerice, str. 11: …jednog od najznačajnijih resursa kojega > koji (veznik koji odnosi se na neživo, a kojega na živo), pregled splitske kulturne povijesti koje > koji (koji se odnosi na pregled, a ne kulturne povijesti); str. 17: i dalje gube stanovništvo i strateški značaj > i dalje gube stanovništvo i strateško značenje ili stratešku važnost (značaj je karakter); str. 253: …pratiti proces transformacije kulturalnih paradigmi… (je li ovo hrvatska sintaksa, od 5 riječi jedna hrvatska).
Još samo o nekim netočnostima i aljkavostima u pisanju pravopisnih bjelina (razmaka) i drugoga, primjerice na str. 183: …a obzirom na > s obzirom na…, …sa ciljem > s ciljem; str: 211: programa /projekata > programa/projekata; str. 219: muzeja,galerija,knjižnica, arhiva,fakulteta > muzeja, galerija, knjižnica, arhiva, fakulteta; str. 226; sa kojima > s kojima…
Na fotografiji dr. sc. Ilija Protuđer jezikoslovac iz Splita
Naslovnica knjige Ilije Protuđera “Pravopis Pravogovor Rječnik”
HUB
