Država bi uskoro mogla tjerati katoličke svećenike da ‘vjenčavaju’ homoseksualce

Ako suci američkog Vrhovnog suda krajem lipnja u slučaju Obergefell v. Hodges odluče protumačiti 14. amandman američkog Ustava na način da se njime daje takva pravna zaštita svim građanima iz koje proizlazi i obveza saveznih država da priznaju i omoguće sklapanje istospolnog “braka”, ta će odluka imati vrlo opasne dalekosežne posljedice. Paradoksalno, ovakva bi se odluka koja naizgled proširuje ljudska prava odrazila vrlo negativno po opće stanje ljudskih prava u SAD-u, a naročito u pogledu prava vjerskih zajednica. Gay “brak” time bi bio uzdignut na ustavnu razinu.

Presuda američkog Vrhovnog suda imat će veliko značenje, jer bi se moglo dogoditi da gay ‘brak’ bude podignut na razinu ustavnog prava, nakon čega će sve američke države koje brak definiraju kao zajednicu muškarca i žene od toga morati odustati

Autor: Goran Andrijanić

Objava: 4. svibanj, 2015.

Ako američki Vrhovni sud odluči da je homoseksualni ‘brak’ pravo koje jamči Ustav SAD-a, država će moći tražiti od katoličkih svećenika da ‘vjenčavaju’ istospolne parove ili sklapanje katoličkog braka više neće imati nikakvu pravnu težinu pred institucijama američke države, upozorio je američki vrhovni sudac Antonin Scalia u raspravi koja se prošli tjedan održavala pred Vrhovnim sudom u Washingtonu.

Podsjetimo, prošli su tjedan vrhovni suci čuli argumente obje strane u slučaju u kojem su četiri istospolna para tužili četiri američke savezne države koje ne priznaju istospolne ‘brakove’ (ukupno je 13 od 50 takvih država, a u ovom slučaju tuženi su Ohio, Michigan, Kentucky i Tennessee). Cijeli slučaj rezultirat će presudom koja će imati veliko značenje, jer bi se moglo dogoditi da gay ‘brak’ bude podignut na razinu ustavnog prava, nakon čega će sve američke države koje brak definiraju kao zajednicu muškarca i žene od toga morati odustati.

Pred sucima se pojavilo petoro odvjetnika koji su zastupali različite strane u raspravi (važno je napomenuti kako je administraciju predsjednika Baracka Obame predstavljao odvjetnik Donald Verilli i kako je zastupao pravo na homoseksualaca na ‘brak’). Tijekom rasprave suci su mogli postavljati pitanja i tada je Scalia u više navrata upozorio kako će u slučaju da Vrhovni sud odluči da je gay ‘brak’ ustavno pravo, katolički svećenici kao i predstavnici drugih vjera morati sklapati takve ‘brakove’ ili će snositi posljedice.

“Svaka savezna država dopušta vjerskim službenicima da vjenčavaju parove i pri tome priznaje brakove sklopljene u vjerskim organizacijama. To će se promijeniti ako odlučimo da države imaju ustavnu obvezu dopuštati vjenčavanje dva muškarca ili dvije žene”, rekao je Scalia.

Na protuargument svojih kolega kako se to neće dogoditi i kako američki zakon predviđa slobodno ispovijedanje vjere u svojoj Povelji o ljudskim pravima, Scalia je ponovio kako odluka Vrhovnog suda o uzdizanju prava na gay ‘brak’ na ustavnu razinu to mijenja. Kako Scalia kaže, u takvim slučajevima izuzeće zbog vjerske slobode više ne vrijedi. Brakovi sklopljeni u vjerskim organizacijama koje ne žele ‘vjenčavati’ gay parove više neće imati nikakvu pravnu težinu pred državom.

Scalia je upozorio i kako će neke ‘liberalne’ vjerske organizacije, poput Episkopalne crkve koja priznaje gay ‘brakove’, biti favorizirane pred državom u odnosu na one koji ih ne priznaju. Riječju, moguća odluka Vrhovnog suda ugrozit će vjerske slobode i ravnopravnost vjerskih zajednica.

Scalia je inače praktični katolik (svojedobno je bio napadan u liberalnim medijima jer je izjavio kako vjeruje u postojanje Sotone, a o tome više OVDJE) i jasno je dao do znanja da će glasovati protiv nametanja obveze državama da priznaju gay ‘brakove’.

Kako je rekao, ne želi dati državi pravo da dovede nekoga u situaciju da djeluje protiv svoje savjesti.

“Brine me koliko je mudro da ovaj sud kroz Ustav nameće obvezu djelovanja koja je neprihvatljiva mnogim građanima zbog vjerskih razloga. Vjerske zajednice sigurno neće nakon takve odluke promijeniti stajalište o tome što brak jeste”, rekao je vrhovni sudac.

Odluka Vrhovnog suda, koja će biti od očitog povijesnog značaja, bilo u negativnom ili pozitivnom smislu, očekuje se koncem lipnja.

Izvor: Bitno.net

Odgovori

Skip to content