TV homoseksualizacija – Možda ste i vidjeli dokumentarac s prikazom zanimljivog društvenog eksperimenta, a možda i niste: U čekaonici sjedi grupa ljudi (svi su zapravo dio pripremljene ekipe). Ovi tobožnji neznanci međusobno ne komuniciraju već svatko nešto čita ili što se već inače radi u čekaonicama. Ulazi ciljana „žrtva/objekt“ eksperimenta i sjedne čekati svoj red.

Uskoro se začuje zvonce na koje baš svi ostali nakratko ustanu sa svojih stolaca – i potom sjednu, te mirno nastave raditi što su radili prije toga. Žrtva ih začuđeno gleda. Nakon nekoliko minuta ponovo zazvoni zvonce i ovi učine isto. Konačno pri četvrtom takvom zvoncu i Žrtva nesigurno ustane. Iako ne zna zašto se ustaje na zvuk zvonca, ona nastoji biti dio grupe i njenog ponašanja. Čekaonica se polako prazni (uz povremeno ustajanje svih prisutnih na zvuk zvonca) – kako prozvane osobe odlaze obaviti to na što su već čekale. Na kraju u čekaonici ostaje sjediti samo Žrtva.

Sada u čekaonicu ulazi druga, također potpuno nesvjesna Žrtva2 i sjeda. Na zvuk zvonca prva Žrtva nakratko ustaje kao i do sada. Žrtva2 začuđeno gleda. Nakon četvrte pojave zvonca i ova druga Žrtva2 popušta unutarnjem pritisku i pridružuje se ustajanju – iako u čekaonici više nema niti jedne osobe iz početne postave – koja je kao recimo znala zašto uopće svi u čekaonici trebaju ustati na zvuk zvonca. Ove dvije žrtve nisu znale da se radi o namještenom eksperimentu za prikaz konformizma kojem su ljudi skloni – pristajanje uz grupu, uz „većinu“ čak i bez racionalnog razloga. Poput vršnjačkog pritiska kod tinejdžera da se bude cool.

Danas je puno komfornije biti podupiratelj LGBT-pokreta nego mu se javno protiviti. Poznate američke odvjetničke tvrtke nemaju nikakvih rezervi prema zastupanju serijskog ubojice na sudu, no bježat će od zastupanja ičeg povezanog s danas „politički nekorektnim“ – u vezi “zločina” protiv LGBT.

Kako je uopće do toga došlo? Da li je sve ovo zapravo jedan eksperiment i da li će se netko pojaviti i reći „Mi smo se zabavljali i htjeli vidjeti da li će javnost prihvatiti suludu ideju da djeca ne trebaju imati majku i oca, da se mogu vjenčavati dva ili više muškaraca, ili sa životinjama – što već luđe zvuči… Samo smo htjeli vidjeti do kuda se može ići s nametanjem potpuno suludih ideja. Sve kako bismo objasnili zašto su ljudi mogli prihvatiti nacizam, komunizam – bilo koji totalitarizam i neslobodu, odnosno neku sumanutu ideju kao opće prihvaćenu…“

Na žalost, nitko ne prekida ovaj najveći suvremeni društveni eksperiment normalizacije homoseksualnosti i genderizma. Da je netko zadnjih godina ležao u komi i danas se probudio – ne bi mogao vjerovati u kolikoj se mjeri društvo u međuvremenu homoseksualiziralo – prvenstveno u SAD, kojoj je homoseksualnost postao vanjskopolitički prioritet i najvažniji izvozni „proizvod“.

Postaje razvidno da „zvonce“ kao signal za složno ustajanje u rukama drži bogata elita.

Za razliku od drugih društvenih promjena, ova je došla iz sudnica s odvjetnicima u skupim odijelima, te od podmazanih političara – upravo u suprotnosti s voljom većine. Širenje i umnažanje potrebe da se ustaje na specifični zvuk zvonca izgradili su mediji – koji opet imaju svoje vlasnike i od njih postavljene urednike. Vlasnici utjecajnih mainstream medija nisu neki mali poduzetnici, već ona elita, onih 1%. Najmoćniji medij svakodnevice i baby-sitter američke djece je televizija. Amerikance su našopali sa 576 serija s LGBT temama i oni su se polako navikli pravilno ustajati na zvonce „LGBT“.

49 TV-sapunica (poveznice)
+ 114 komedija situacija

+ 24 ostalih komedija

+ 127 reality serija
+ 262 dramskih serija

= 576 serija s LGBT temama.

Pri tome su se Amerikanci imali prilike družiti s ukupno 1.442 LGBT lika. U to ne ulazi Jerry Springer Show niti javljanje na svakim vjestima baš o svakoj paradi bolesnog ponosa i “vjenčavanju”. Nije bilo spomena o bolestima i stanjima koja karakteriziraju ovu populaciju u stvarnosti i liječničkoj kliničkoj praksi. Nema prikaza nasilnosti u njihovim vezama i kriminalistima poznatog „overkilling potpisa” u zločinima vezanima uz homoseksualni milje. Nema spomena (lezbijske) ljubomore, promiskuiteta „s 1000+ partnera“… nema kruzinga po parkovima i javnim zahodima, nema problema fekalija na stražnjoj strani i nehigijeni, nema gay kupelji, rupa izbušenih na zahodskim kabinama za uzajamnu masturbaciju (“glory holes”)… nema niza spolnih bolesti, alkohola, droge, silovanja, sado-mazohizma, pedofilije… nema ničega subkulturnoga. Samo sofisticirani i simpatični LGBT likovi na TV-u. Svi negativci su u pravilu hetero.

Zašto i Hrvatska nije isto toliko homoseksualizirana? Jednostavno zato što nam nije prikazan dovoljan broj ovih naprednih američkih TV-serija! Vidjeli smo nedovoljni dio opusa: (u zagradama je broj LGBT likova u seriji):

Najprije one starije (tada nismo niti bili svjesni suptilnih poruka):

Dynasty (1)
Friends (2)
Melrose Place (2)
Santa Barbara (2)

Kasnije je već išlo lakše:

House (1)
24 (1)
Lost (1)
Profiler (1)
Two and a Half Men (1)
Dexter (1)
Everwood (1)
The Sopranos (1)
L.A. Law (1)
My Name is Earl (2)
Modern Family (2)
Under the Dome (2)
Bones (2)
Law & Order: Special Victims Unit (2)
Warehouse 13 (2)
NYPD Blue (3)
Sex and the City (3)
Felicity (3)
Will & Grace (4)
Roseanne (4)
Doctor Who (4)
Brothers & Sisters (5)
Ugly Betty (5)
Grey’s Anatomy (5)
Buffy the Vampire Slayer (6)
Game of Thrones (6)
90210 /franšiza Beverly Hillsa/ (7)
Desperate Housewives /Kućanice/ (7)
House of Cards (7)
Dawson’s Creek (7)
ER /Hitna služba/ (7)
The Wire (8)
Glee (25) /apsolutni rekorder/

Sve smo to progutali i mi u Hrvatskoj, postupno u malim zalogajima kao prilog humoru i romantici, te su mnogi naši sugrađani (pogotovo mlađi) stekli dojam kako su svi naši preci zadnjih barem 2000 godina (počevši od vlastitog oca i matere, baka i djedova…) bili zatucani i „bigoti“ – pogrešno vjerujući kako je homoseksualnost bolesno iskušenje i patologija – znak dubljih psihičkih problema. Ne možete im uopće ukazivati na:

– bolesti povezane s ovim „načinom života“ i javnozdravstveni problem koji predstavljaju
– depopulaciju (baš po mjeri NWO)
– nestalnost veza (gdje 28% ove populacije ima 1000+ seksualnih partnera tijekom života)
– neprikladnost za podizanje djece
– uvođenje totalitarizma i gubitak slobode govora i religije
– nametanje volje manjine suprotno demokraciji

Naši liberalni sugrađani možda čak i sudjeluju u prosvjedima protiv bogate elite, Wall Streeta, Monsanta i BigFarmacije – no kada ta ista elita zazvoni „LGBT“ zvoncem, svi oni spremno ustaju na elitin znak. A elita ima svoje interese u promoviranju LGBT-a, za koje možemo samo nagađati koji su: (1) depopulacija, (2) gušenje sloboda govora i mišljenja – totalitarizam, (3) zamjena ideje demokracije (kao volje većine) s uzdizanjem koncepta tolerancije različitosti (nevećine) i posljedično koncepta vladanja manjine nad većinom. Naime, elita nije postala bogata zbog empatije prema bilo kojoj kategoriji ljudi, da bi toliko resursa angažirala za samo jednu malobrojnu kategoriju iz puke brige.

Društveni eksperiment traje i dalje. Podupiratelji LGBT-a likuju nad svakom ženicom čiju cvjećarnicu / slastičarnicu sudskim parnicama financijski unište „jadni“ istospolci – u sadističkoj maniri oni neće to isto potražiti kod konkurencije. Ženica mora baš prisilno sudjelovati u slavljenju nečega njoj potpuno odvratnog i za ljudsku zajednicu dokazano nezdravog i neplodnog. A tih podupiratelja LGBT-a ima zaista puno, pogotovo na internetu. Moraš duboko otkopavati da bi o nekoj temi našao izvore koji nisu njihovi. Čini se da 1/3 interneta čini pornografija, drugu trećinu čine LGBT stavovi (za njih prva trećina interneta predstavlja izraz zdrave slobode), a tek u zadnjoj trećini se nađe sve ostalo.

Ljudi su skloni sve promatrati iz perspektive jedne generacije, svoje. Godine 1945. nakon globalno tragične ratne epizode izašla je knjiga “Germany’s National Vice” koja je analizirala homoseksualnost u korijenima nacizma (nacistička stranka je utemeljena u jednom gay-baru u Munchenu – što je malo poznato). Možda stoga i ne treba čuditi agresivnost dijela aktivista LGBT pokreta – koju su imale prilike iskusiti i djevojke na štandovima za referendum. Jednoga dana će, vjerujem, nakon lošeg završetka ove epizode izaći i knjiga “American LGBT Madness” i posramiti jednu cijelu generaciju.

Dakle, dragi liberalni sugrađani, zapitajte se da li ste zaista slobodoumni kao što mislite. Nisu li vas ipak mediji „uzgojili“ da ustajete na zvuk zvonca? Zar vam nije čudno da ste po pitanju LGBT-a na strani mainstream medija – koje vjerojatno u svemu ostalom prezirete? Nije li licemjerno protiviti se GMO-u, banksterima, NWO-u – a istovremeno podržavati njihov drugi projekt – LGBT-pokret. Ovako ispada „Što liberalniji i slobodoumniji – to veći prijatelj bogate elite. Što veći ljevičar – to militantniji zagovornik projekata globalističkog kapitala.“

Zvonce je zazvonilo. Tko će sve ustati zajedno s hipnotiziranom gomilom u ovom eksperimentu elite?

Izvor: homunizam blog | croative.net

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save