Hrvati vjeruju vojsci i Crkvi
Hrvati vjeruju vojsci i Crkvi i ne žele bušenje nafte u Jadranu
Prosječan Hrvat situaciju u zemlji ocjenjuje lošom. On najviše vjeruje vojsci i Crkvi, a najmanje političkim strankama i Vladi. Umjereno je religiozan, podržava objavu registra branitelja i preferencijalno glasanje u Saboru te drži da manjine imaju solidnu razinu prava. Protivi se prodaji i koncesioniranju izvora vode, šuma i otoka, a na referendumu o eksploataciji nafte u Jadranu glasao bi protiv. Jako mu je važno imati sigurno zaposlenje, ali i dovoljno vremena za privatni život i obitelj. On odobrava cijepljenje svoga djeteta, zadovoljan je školskim sustavom, a najviše vjeruje informacijama objavljenima na – internetu.
Umjerene vrijednosti
Tako bi izgledao fotorobot društvenih vrijednosti prosječnog hrvatskog građanina ili građanke napravljen prema rezultatima najnovijeg istraživanja Instituta „Ivo Pilar“. Ono je otkrilo i da su – gospodarskoj krizi i uzavreloj političkoj klimi usprkos – Hrvati puno više skloni umjerenim vrijednostima političkog centra nego nekim ekstremnim političkim preferencijama.
– Podaci pokazuju da nema govora o fašizaciji zemlje. Većina građana nalazi se u centru – ističe organizator istraživanja Stanko Rihtar. Čak 26,7 posto ispitanika svrstalo se u politički centar. Njih 6,1 posto sebe smatra ekstremno desnima, a 2,9 posto ekstremno lijevima. Generalno gledano, Hrvatska je blago naklonjenija desnici i desnom centru: 33,1 posto ispitanika se smatra desnim biračima, 16,2 lijevim biračima, dok čak 24 posto ne zna svoje političko opredjeljenje.
Znatno veća podjela izražena je u stavu prema braniteljskom prosvjedu: 30,1 posto ispitanika smatra da on uopće nije opravdan, a 11,9 posto drži ga djelomično neopravdanim. S druge strane, potpuno ga opravdava 14 posto, a djelomično 26 posto ispitanika. Većina se ili ne slaže s tvrdnjom da iza prosvjeda stoji HDZ, ili ne zna odgovor na to pitanje.
Što se pak opće ocjene o braniteljima tiče, većina ispitanika smatra da su oni zaslužni za uspostavu neovisne Hrvatske, da među njima ima mnogo lažnih branitelja, da su branitelji doživjeli brojne nepravde te da država vodi dovoljnu brigu o njima i njihovim potrebama u okviru financijskih mogućnosti.
Tisuću osoba
Istraživanje je proveo Institut “Pilar” terenskom usmenom anketom u razdoblju od 19. ožujka do 16. svibnja, na nacionalno reprezentativnom, slučajnom uzorku punoljetnog stanovništva, kojim je obuhvaćeno 1000 osoba na 143 lokacije.
S kojim bi zemljama Hrvatska trebala surađivati
Kako biste ocijenili sadašnju situaciju u Hrvatskoj
Kakvo je vaše povjerenje u hrvatske institucije
I dalje čvrsto za EU
Nakon dvije godine članstva u EU-u većina ispitanika ne dovodi u pitanje ostanak Hrvatske u Uniji. Njih 61,2 posto smatra da zemlja treba ostati članicom EU-a, a 20 posto ih drži da bi trebala istupiti iz članstva.
AUTOR: MARINA KARLOVIĆ SABOLIĆ/SLOBODNA DALMACIJA
