Kardinal Parolin o Papinu putovanju u Južnu Ameriku
U jučerašnjem intervjuu (2.7. 2015.) za Vatikanski televizijski centar, Državni tajnik, kardinal Pietro Parolin, osvrnuo se na deveti međunarodni pohod Svetog Oca, Latinskoj Americi, točnije Ekvadoru, Boliviji i Paragvaju, predviđen za slijedeći tjedan. Kardinal je kazao kako vjeruje da je za razumijevanje ovog pohoda – najdužega pape Franje do sada – potrebno osvrnuti se na riječi samoga Pape, koje je izgovorio prošle godine, u prigodi proslave Gospe Guadalupske. On je tada zapravo posudio riječi svoga prethodnika, sv. Ivana Pavla II., opisavši Latinsku Ameriku kao Kontinent nade. Citirajući zatim Papine riječi kardinal je nastavio:
A zbog čega je Latinska Amerika kontinent nade? – Zbog toga što se od nje očekuju novi modeli razvoja, koji povezuju kršćansku tradiciju s građanskom vlašću; pravednost i jednakost, s pomirenjem; znanstveni i tehnološki razvoj s ljudskom mudrošću; plodonosno trpljenje, s radosnom nadom. To je donekle „fizionomija“ latinske Amerike, ali i triju zemalja koje će Papa pohoditi – kazao je Državni tajnik.
Na pitanje koju ulogu igra ili može igrati taj dio svijeta u Crkvi, te kakve poticaje može ponuditi svjetskoj politici, kardinal je kazao da je latinoamerički kontinent u pokretu, i na njemu su – na kulturnoj, gospodarskoj i političkoj razini prisutne transformacije i promjene. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća uživao je pozitivnu fazu, što je mnogim osobama pomoglo da izađu iz posvemašnjeg siromaštva i bijede te se pridruže srednjem sloju.
S druge strane, tu su prisutni i problemi poput urbanizacije (za višemilijunske gradove) kao i ostali problemi povezani s globalizacijom, koja je vidljiva i u tom dijelu svijeta. Sve to dovodi i do jedne uznapredovale sekularizacije latinoameričkoga društva, iako se ona ne može u potpunosti poistovjetiti sa sekularizacijom zapadnoga svijeta. Ususret svim tim okolnostima, Crkva je izabrala put pastoralnog obraćenja, misionarski put i misionarsko zauzimanje te u tom smislu može postati i paradigmatičnom za mnoga druga područja u svijetu – smatra kardinal Parolin.
S političkoga motrišta, kardinal latinoamerički kontinent vidi kao laboratorij nade, gdje se istražuju novi putevi; gdje se eksperimentira s novim i boljim modelima participacije što omogućuje da se čuje glas određenih slojeva društva, koji do sada možda nisu bili dovoljno saslušani. To je zapravo traženje vlastitoga puta prema demokraciji, koja bi vodila računa o naročitostima dotičnih zemalja te znala povezati pluralizam, temeljne slobode i poštovanje ljudskih prava – kazao je.
Na pitanje o znatnom utjecaju Crkve na Ekvadorsko društvo, posebno u pogledu njene budnosti na prijetnje usmjerene protiv obitelji i svetosti života; na pitanje teškoća s kojima se ta Crkva susreće te očekivanja od ovoga Papina putovanja, kardinal Parolin je kazao da Crkva općenito nastavlja propovijedati Radosnu vijest, pa i uz izazove kojima su izložene obitelji i sam život. To je također zadatak Crkve u Ekvadoru. Biskupi su prošle godine objavili poslanicu u kojoj su nastojali objasniti ulogu Crkve u društvu i definirati pojam zdravoga laičkog života. Crkva traži mogućnost obavljanja svojega poslanja, koji daje svoj prinos boljitku društva i demokratskim raspravama, promičući svaku ljudsku osobu, napose najranjivije skupine društva.
Na pitanje hoće li Papa s obzirom na različite stvarnosti u Bolivijskom društvu, kao što su siromaštvo, dominacija gospodarstva i financija, problemi s okolišem itd; za takvo stanje ukazati na odgovornost međunarodne zajednice, kardinal je rekao da je Papa to do sada izrazio u mnogim svojim interventima, napose u svojoj posljednjoj enciklici Laudato si’, u kojoj poziva na neke stvari kao što su zaštita stvorenoga, kao zajedničkog doma, društvena pravednost, iznalaženje mira koji je bi poštovao prava sviju, izgradnja društva s većom osjetljivošću za siromahe i borba protiv krajnjih oblika siromaštva, kako bi se poštovalo dostojanstvo svake osobe. Tu je zatim i borba protiv globalizacije koja teži uniformiranju svega. Napokon, tu je i borba protiv komercijalizacije društvenih odnosa – kazao je Papin Državni tajnik.
Na pitanje hoće li u Paragvaju Papa, koji će tamo ići kao misionar i hodočasnik i koji se želi pridružiti narodu u evangelizaciji obitelji, obitelj ponovno vratiti u središte pozornosti, kardinal je Parolin odgovorio pozitivno.
U tom slučaju – dodao je – riječ je o povratku obitelji u središe i Papa donekle zalazi u pokrajinske Crkve i staje im uz bok jer će ovo trogodišnje razdoblje, biti posebno usmjereno na obitelj – obitelj koja odražava latinoameričku obitelj, s tolikim njezinim vrijednostima. Obitelji su u Paragvaju još uvijek stabilne i čvrste i Paragvaj je zemlja s gotovo najmlađim stanovništvom, ali spomenuo bih i zauzetost na ustavnoj razini koja poštuje ljudski život, od njegova početka do smrti. Dakako, tu su i problemi, kao na primjer, obitelj sa samo jednim roditeljem, uglavnom majkom, koji je sama i podnosi sav teret; tu je i nezaposlenost ili nedovoljna zaposlenost, što narušava stabilnost i normalu obiteljskoga života, pa droga i sl. Imajući sve to pred očima, Papa želi biti nazočan i blizu svakoj obitelji, a osobito onima koje trpe zbog nekih od spomenutih motiva, ali i kao ohrabrenje kako bi se produžilo naprijed.
Izvor: Radio Vatikan
