Vlada mora hitno uvesti porez na imovinu banaka
Zoranu Milanoviću i Tomislavu Karamarku puna su usta pokojnog Franje Tuđmana. Halo! Grčka je bankrotirala, a Hrvatska je tu negdje! Koga danas zanima naziv aerodroma?
Ministar Boris Lalovac ostat će zapamćen po svojoj izjavi da kolaps Grčke neće utjecati na tečaj kune, koja je vezana na euro koji tone. Kolaps Hrvatske dogodit će se zbog naših promašaja! A bankrot Grčke otvara krupnija pitanja. Nije sav problem u balkanskoj komociji – Grčka je uronjena u zonu destabilizacije. Hrvatska je prošla takvo iskustvo i mora iskazati solidarnost. Najprije su zapadne tajne službe, korporacije, banke i psi rata generirali grčko-turski sukob na Cipru i šire. Prodane su silne količine oružja i vojne opreme. Turska je to preživjela zahvaljujući svome visokom natalitetu, proizvodnim potencijalima i geostrateškom položaju, a Grčka je ušla u dužničko ropstvo. Tajne službe zapadnih sila kanalizirale su Arapsko proljeće u niz kalifata i brojne kolone azilanata. Mediteran gori, a europski sjever proizvodi, izvozi, lihvari i kolonizira.
Krajem 2011. privatni fondovi otpisali su polovicu svojih napuhanih potraživanja prema Grčkoj, u visini 100 milijardi eura, a ovih se dana šuška da ih je zapravo namirenila Europska centralna banka, na teret članica Unije. Marx se okreće u grobu – država nije odumrla jer služi za spašavanje banaka! A kada tovare državu, tovare sve njene stanovnike. Vidimo da je povećanje PDV-a zavilo Hrvatsku u crno, a Europska komisija, ECB i MMF traže da Grčka poveća PDV! Da poveća smanjenu stopu PDV-a za hotelijerstvo i otoke, iako je svima poznato da Grčka živi od turizma! Od Grčke traže ukidanje dodatka za najniže mirovine!
Treba li HDZ skrivati svoj program do kraja svijeta?
Danas, 3. srpnja, u 10 sati na zagrebačkom Markovom trgu, ispred Banskih dvora, imamo prosvjed udruge Franak, u sjeni bankrota u Grčkoj. Navodno je ministar Lalovac s nekim bankama i HUB-om dogovorio izmjene Zakona o obveznim odnosima, uz ignoriranje prijedloga udruge Franak. Domenik Vuletić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu objasnio je na konferenciji udruge Franak u zagrebačkom Aristosu da HUB ne smije nastupati ispred banaka u svezi njihovih proizvoda – banke moraju poslovati tržišno, kao konkurencija jedna drugoj. Ministar Lalovac najavljuje rješavanje slučaja Franak krajem godine, iako je poznato da 60 dana prije izbora počinje moratorij na izmjene zakona. Pojavu PTSP-a i druge zdravstvene probleme dužnika banaka izvrsno je analizirala Valentina Wiesner Mijić u Večernjaku od nedjelje, na tragu polemike na nedavnoj konferenciji udruge Franak.
Lalovac se koprca jer Ministarstvo financija nije u stanju isplatiti mirovine bez posudbe od tuženih banaka! Iste banke mogu otjerati Hrvatsku u bankrot ako zahtijevaju trenutnu otplatu “domaćih” kredita državi – navodno su takvu mogućnost dobile kroz tajne anekse ugovora. Naše valutne franjevce zanemario je i Tomislav Karamarko. Glede slučaja Franak, HDZ je ostao konfuzan, suzdržan. Valjda su članovi HDZ-a uglavnom štediše? Umjesto konkretnog rješenja za kredite s klauzulom u švicarskom franku, HDZ postavlja raspon za polemiku: na jednom je kraju rumunjski socijalni model, koji paše tuženim bankama, a druga je krajnost konvertiranje takvih kredita u eurske, po kamatnoj stopi i tečaju na datum početnog ugovora. O preplaćenim kamatama niti riječi.
Sve se razvodnjava – novi program SDP-a pisat će Antun Vujić. Ekonomski program HDZ-a i instituta IFO ide na ukidanje i/ili smanjenje parafiskalnih nameta, i smanjenje poreza na dječju hranu i proizvodnju. U pozitivne promjene možemo ubrojiti i ukidanje općina koje nisu samoodržive, ako ne padnu samo one u kojima HDZ neće dobiti izbore. HDZ će teško skinuti jaram Slavka Linića – PDV podignut na četvrtinu. HDZ odgađa smanjenje PDV-a za vrijeme izlaska iz krize! Ali, prva godina značajnog smanjenja ili ukidanja PDV-a nužno je kritična. Dakle, HDZ mora smanjiti PDV odmah po dolasku na vlast, kada nitko neće očekivati brze promjene nabolje. Kako to da se HDZ odlučio na novo besmisleno ocjenjivanje službenika? Zar to kod nas nije olakšalo nepotizam, strančarenje i divljanje interesnih skupina? HDZ najavljuje depolitizaciju javnih poduzeća, što se svodi na HDZ-ovo jalovo “ne revanšizmu” – visoke funkcije zadržat će svi oni koje su SDP, HNS i ostali partneri koalicije Kukuriku nakrcali u državnu upravu i javna poduzeća.
Porez na kredite s klauzulom CHF
Za najbolje mađarsko rješenje slučaja Franak, zatvaranjem kredita CHF, potrebna je presuda Ustavnog suda, koji može jednostavno konstatirati da se sporazum iz 1994. o valutnoj klauzuli, usklađen s MMF-om, Svjetskom bankom i ECB-om, odnosio na valute međunarodnih poravnanja. Na pokušaje tuženih banaka da državi i svima nama prevale svoje loše portfelje, pod izgovorom brige za socijalno ugrožene dužnike, Vlada mora uzvratiti uvođenjem poreza na imovinu banaka, odnosno poreza na aktivnu masu kredita s klauzulom CHF, u smislu punjenja nekakvog Fonda CHF za pomoć dužnicima banaka s klauzulom CHF. Porez bi se ubirao početkom godine i na početku svakog mjeseca proporcionalno prosljeđivao na pojedinačne pozicije kredita, sve dok dug postoji. Banke bi izgubile interes da napuhavaju glavnice kredita, jer bi tada plaćale veći porez. Za takav postupak Vlada ima zakonske ovlasti. Uvesti porez na imovinu banaka, pa tek onda pregovarati s tuženim bankama glede slučaja Franak!
Porez na kredite s klauzulom CHF treba modelirati, normirati i aplicirati tri mjeseca prije izbora. Koji su mogući već u listopadu! Metodologija je otprilike ova: za svaki kredit CHF izračunalo bi se stanje blizanca s klauzulom EUR (ili, alternativno, čistog kunskog kredita), s početnim tečajem CHF, ovisno o pojedinačnom ugovoru, uz kamatu 3,23. Razlika bi se uvećala za ukupnu do sada preplaćenu vrijednost u smislu presude Vrhovnog suda. Zbroj tih razlika određivao bi visinu poreza za aktivnu godinu. Svakom pojedinačnom kreditu CHF početkom mjeseca automatski bi sjedao proporcionalan iznos, ovisno o visini kredita i njegovoj preplaćenosti, dok bi dužnik plaćao samo ostatak rate, odnosno praktično otplaćivao kunski kredit s kamatom 3,23. Tako “fiksirani” krediti lakše bi se otplaćivali i kontrolirali. U slučaju zatvaranja kredita, dužnik bi pokrio ostatak po kunskom kreditu.
Autor: Tvrtko Dolić / 7Dnevno
