Kolika je cijena Milanovićevog pokušaja ostanka na vlasti?
Novi broj Globusa bavi se obećanjima i potezima Zorana Milanovića i njegovih ministara kojima na račun poreznih obveznika pokušavaju priskrbiti sebi još četiri godine u ugodnim ministarskim fotelja
Još u srpnju Vlada Zorana Milanovića je donijela odluku o dodatnim mjerama za ublažavanje financijskih teškoća dužnika koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate koje je pokrenula Hrvatska radiotelevizija. Drugim riječima – oprost dugova socijalno osjetljivim građanima prema HRT-u, i to po drugi put, jer je ova javna tvrtka u prvom valu, dakle od početka godine, istim građanima već bila otpisala 13,4 milijuna kuna.
Najveći dio ide na dugoočekivano rješenje problema dužnika u švicarskom franku. Ono o čemu se puno manje govori u javnosti jest na koje će sve načine banke pokušati nadoknaditi barem dio svog nepredviđenog golemog troška. Naravno – iz državnog proračuna, u kojemu se uvijek nađe, ma koliko on bio tanak. Prema izračunu Udruge Franak – koji Globus uzima s rezervom – moglo bi se raditi o svoti od 1,4 milijarde kuna, koliko bi trebale iznositi porezne olakšice za banke.
U cijenu pokušaja ostanka na vlasti treba uračunati i Vladine poslovne investicije, naprimjer spašavanje posrnulog Imunološkog zavoda, tvrtke koje su se po svaku cijenu pune dvije godine pokušavali riješiti javnim natječajem, a onda najednom na sebe odlučili preuzeti sav trošak. To će porezne obveznike stajati ovoliko: 3,2 milijuna kuna jednokratno, koliko stoji preoblikovanje Zavoda u javnu ustanovu, a potom još 100 milijuna kuna ulaganja u novu zgradu, na što se država obvezala preuzevši ovu posrnulu instituciju.
Spašava se zatim, opet odlukom Vlade, i Brodarski institut. HBOR će mu dati kredit, a Vlada će biti jamac u iznosu 15,2 milijuna kuna.
Ministar Gordan Maras obećao je za tisuću učenika deficitarnih zanimanja mjesečno dijeliti po 750 kuna subvencije (to je godišnje 9 milijuna kuna), ministar Zmajlović dijeli poticaje za kupovinu zelenih uređaja u vrijednosti 8 milijuna kuna, ministar Mrsić dijeli božićnice umirovljenicima, a Branko Grčić obećao je u 2016. parafiskalne namete smanjiti za 300 milijuna kuna što će se, naravno, odraziti kao manjak u proračunu.
U računicu Globus ne ubraja Lalovčeve najave o ukidanju najviše porezne stope od 40 posto, ali Ministarstvo financija već je izračunalo kako će se to na proračun odraziti kroz manjak od dvije milijarde kuna.
Doda li se ovome podatak da je Milanovićeva vlada u 3,5 godine svoga mandata zadužila Hrvatsku za sto milijardi kuna postavlja se pitanje jesu li doista ovo dobronamjerni potezi ili potezi “davljenika” koji iza sebe ostavlja potop?
R.H./hrsvijet.net
