Apostolsko putovanje pape Franje na Kubu i u Sjedinjene Države u 10 točaka
Bezbrojni su komentari s razmišljanjima i tumačenjima putovanja pape Franje na Kubu i u Sjedinjene Države, najdužega putovanja njegova papinstva, za koje su mnogi već rekli da je povijesno. Na tom je pohodu Sveti Otac uputio poruke, ali ne samo Crkvi u tim zemljama i njihovim društvima, nego čitavom svijetu. Saželi smo ih u 10 točaka.
1. „Valja graditi mostove“. U doba sve češćih sukoba, Papa poziva da se grade mostovi, možda i maleni, ali – kako je rekao – jedan po jedan mali most, na kraju stvaraju veliki most mira. Riječ je o sposobnosti za ujedinjavanje, za uspostavljanje društvenoga prijateljstva koje opće dobro gradi i u različitostima.
Ponudimo blago Evanđelja ponizno, izbjegavajući oštar i borben govor podjele jer – prema Papinim riječima – samo je trajni zanos dobrote i ljubavi uistinu uvjerljiv. Mislimo uvijek na to da je druga osoba naš brat do kojega imamo doći i iskupiti ga. Konkretna djela te „gradnje mostova“ jesu približavanje Sjedinjenih Država i Kube, te najavljeni mirovni sporazum u Kolumbiji, nakon pola stoljeća sukoba, zahvaljujući također papi Franji.
2. „Nemojmo se zatvarati u ideološke i religijske skupine“. Potrebna su otvorena srca, otvoreni umovi – potaknuo je Papa. Valja primiti i prihvatiti onoga koji misli drugačije. Kada neka religija postane udruga, u kojoj sam ja dobar, a ti zao, gubi ono najbolje što posjeduje, a to je sposobnost za štovanje Boga i za vjeru u Njega. Napast je to površnoga redukcionizma koji vidi samo dobro ili zlo, a svijet dijeli na pravednike i na grješnike. Vjera je otvorenost, – istaknuo je Papa – ona je daleko od svake vrste elitizma, nije samo za malo povlaštenih koji su sposobni doći do odličnih razinâ duhovnosti. Vjera se predlaže svima.
3. „Tko služi najmanjemu, služi Isusu na najuzvišeniji način“. To je Isusova logika ljubavi koja potresa našu logiku. Ljubav je služenje najslabijima, a ono – kako je istaknuo papa Franjo – nije nikada ideološko budući da ne služi idejama nego osobama. Valja se čuvati primamljivih nacrtâ koje ne zanima lice bližnjega. Voljeti znači milovati one koje svijet odbacuje, poput pobačene djece, bolesnih i siromašnih. Kada se stavimo u službu onoga koji je za svijet „suvišan“, jer ne donosi zaradu i ne proizvodi ništa konstruktivno, upravo u tom malenom čovjeku blista Isus – rekao je Papa.
4. „Naša revolucija prolazi kroz nježnost“. Papa nas poziva da vjerujemo u revolucionarnu snagu nježnosti, samilosti. To nije pijetizam; – istaknuo je papa Franjo – To znači donijeti Isusovo milosrđe tamo gdje je grijeh, gdje je neuspjeh. Susret s milosrdnim Isusovim pogledom mijenja život, daje novi život. U tom je smislu svećenicima rekao da se ne umaraju praštati. Nemojte se skrivati iza strahova ili krutosti – kazao je te naveo riječi svetoga Ambrozija: „Gdje je milosrđe tu je Isusov duh. Gdje je krutost tu su samo njegovi službenici“. U tom su smislu vrlo dirljivi bili Papini susreti u Sjedinjenim Državama sa žrtvama zlostavljanja i sa zatvorenicima.
5. “Privrženost bogatstvu lišava nas jedinoga bogatstva koje vrijedi“. Valja mudro upravljati novcem, ali privrženost bogatstvima svijeta osiromašuje, uništava i velikodušne duše, čineći ih osrednjima, bez ljubavi. Duh siromaštva rađa pouzdanje u Boga. Kada se neka kongregacija veže uz bogatstvo, Bog joj pošalje katastrofalnoga ekonoma koji ju pošalje u propast. Katastrofalni su ekonomi najbolji Božji blagoslov za njegovu Crkvu, jer ju čine slobodnom, siromašnom – istaknuo je Sveti Otac.
6. „Crkva koja izlazi iz svojih hramova“. Božja nazočnost u našem životu nikada nas ne ostavlja mirnima, uvijek nas potiče da budemo u pokretu, izvodi nas iz kuće kako bismo s drugima podijelili primljenu radost. To je Crkva koja izlazi iz svojih sakristija kako bi pratila život, podupirala nadu, pratila sva ‘neugodna’ stanja naših ljudi, i to ne propovijedanjem slojevitih doktrinâ, nego radosnim naviještanjem Krista, umrloga i uskrsnuloga za nas – napomenuo je Papa te istaknuo da se sveti vjerni Božji narod ne boji pogrješke; boji se zatvaranja, kristaliziranja u elitu, privrženosti vlastitim sigurnostima.
Idite! Naviještajte! Radost se Evanđelja može osjetiti, upoznati i živjeti samo u darivanju te radosti, u darivanju sebe – potaknuo je Sveti Otac upozoravajući da valja dati više prostora mladima i ženama. Budućnost Crkve… – prema Papinim riječima – već sada zahtijeva mnogo aktivnije sudjelovanje laikâ.
7. „Nada daje život“. U vrijeme krize papa Franjo ponovno ističe riječ ‘nada’. To nije optimizam, koji je duševno raspoloženje. Nada zna trpjeti kako bi ostvarila neki nacrt, zna se žrtvovati – istaknuo je Papa. Nada se onaj tko zna dati život. Nada se onaj tko zna sanjati velike stvari. Stoga je papa Franjo potaknuo: „Sanjaj da svijet s tobom može biti drugačiji“. Prava se nada temelji na Isusovom obećanju koje nikada ne razočarava.
8. Imamo čuvati vlastiti identitet kako ne bismo pali u neko „površno traženje jedinstva“. Težnja je prema globalizaciji dobra, ali postoji loša globalizacija koja želi sve ljude učiniti jednakima, svjesno nastojeći postići jednodimenzionalnu ujednačenost koja bi htjela ukloniti sve razlike i tradicije. Postoji, međutim, dobra globalizacija koja ujedinjuje zadržavajući, u zdravom pluralizmu, svačiji identitet; ona podupire razvoj naroda, i daje dostojanstvo svim ljudima – istaknuo je Papa.
9. Sloboda i pravednost idu zajedno. I to su dva pojma koja je Sveti Otac više puta ponovio na Kubi i u Sjedinjenim Državama. Neku se naciju može smatrati velikom kada brani slobodu, kada promiče puna prava za sve ljude, kada se bori za pravednost i u korist potlačenih, i kada širi mir – rekao je Sveti Otac te za sve ljude poželio dom, posao i zemlju, kao i vjersku slobodu i slobodu savjesti, pravo na život u svakom razdoblju njegova razvoja, ukidanje smrtne kazne, i zaštitu okoliša. Što se pak tiče izazova velikoga broja izbjeglicâ, Papa je podsjetio na zlatno evanđeosko pravilo: ‘Čini drugima ono što bi želio da drugi čine tebi’. Osim toga, potaknuo je da se prekinu progoni etničkih i vjerskih manjina i trgovina oružjem.
10. „Štitimo obitelj jer je s njom u igri i naša budućnost“, poticaj je pape Franje samo nekoliko dana prije početka sinode. Obitelj nas čuva od dvije aktualne pojave: podjele i omasovljenja. U oba slučaja ljudi se pretvaraju u izdvojene pojedince s kojima je lako manipulirati i vladati; postaju jednostavni potrošači u svijetu koji je postao velika trgovina. Naša razdijeljena, omasovljena društva posljedica su – prema Papinim riječima – prekida obiteljskih vezâ.
Sveti je Otac upozorio i na pokušaje ideološke kolonizacije putem nametanja nepravilnih uzora i stilova života, koji su neodgovorni i tuđi identitetu narodâ. Osim toga, ponovno je istaknuo glavno pravo roditelja na odgoj djece, a što se tiče zaštite okoliša, istaknuo je da ona obuhvaća i priznavanje moralnoga zakona upisanoga u samu ljudsku narav, a to podrazumijeva naravno razlikovanje između muškarca i žene, te apsolutno poštovanje života u svim njegovim razdobljima i dimenzijama.
Izvor: Radio Vatikan
