VIDE POPOVIĆ: ‘Zadaća odgovornog kršćanina je zalaganje za boljitak sredine u kojoj živi’
INTERVJU S PREDSJEDNIKOM HRVATSKE UDRUGE BENEDIKT – Cilj nam je promicanje i zaštita temeljnih vrijednosti naše domovine u kontekstu članstva u Europskoj uniji. U svom radu nastojimo slijediti temeljno geslo svetog Benedikta „Moli i radi“ te smo možda jedna od rijetkih udruga koja većinu svojih aktivnosti započinje molitvenim okupljanjem.
Možete li nas malo detaljnije upoznati s Hrvatskom udrugom Benedikt? Kako je došlo do njezina osnivanja i koji su njezini ciljevi?
Inicijativa za osnivanje Hrvatske udruge Benedikt rodila se početkom 2011. godine u jednom krugu vjernika laika. Inicijatori osnivanja su bili ljudi koji su se svojim profesionalnim radom i načinom života dokazali kao odgovorni, savjesni te domoljubno i rodoljubno osvješćeni. Jedan dio ljudi nije bio do tada društveno angažiran i jednostavno su osjetili poziv da se kroz nešto novo, Hrvatsku udrugu Benedikt, angažiraju u očuvanju temeljnih vrijednosti našega naroda i domovine te doprinesu napretku cijelog društva.
Osjetili smo kako je trenutak da se osnuje udruga koja će se temeljiti na volontarizmu i koja će svojim radom doprinijeti promicanju domoljubnih, rodoljubnih i kršćanskih vrijednosti na pragu ulaska naše domovine u Europsku uniju. Cilj udruge je kroz aktivnosti informirati svoje članove i sve druge zainteresirane o pitanjima povijesti, s naglaskom na Domovinski rat i najnoviju povijest, kulture i duhovnosti hrvatskog naroda kako bi se na temelju istoga formirali kao bolji vjernici, domoljubi i rodoljubi. U svom radu veliki naglasak dajemo na svim aktualnim društvenim problemima i pitanjima tako da smo kroz javne reakcije, tribine i okrugle stolove progovorili o mnogima od istih (nezaposlenost, gospodarska i demografska situacija, zaštita okoliša, legalizacija nelegalne gradnje i sl.).
Koje su bile dosadašnje aktivnosti udruge?
Hrvatska udruga Benedikt je bila organizator ili suorganizator oko 220 različitih događanja, a uz to smo uputili veći broj javnih priopćenja ili prijedloga na prijedloge različitih zakona ili izmjena postojećih zakona.
Udruga ima svoj portal na adresi www.hu-benedikt.hr te je isti postao jedan od najposjećenijih i najčitanijih portala na splitskom području koji ima čitatelje iz čitave Hrvatske, ali i iz svih krajeva svijeta. Posebno ističemo dvije manifestacije koje organizira Hrvatska udruga Benedikt i to: Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju i VIDIK fest.
Na događanjima Hrvatske udruge Benedikt gostovao je veliki broj ljudi, a među poznatijima su: blagopokojni fra Zvjezdan Linić, prof. dr. sc. Davor Pavuna, prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović, prof. dr. sc. Josip Jurčević, doc. dr. sc. Nino Raspudić, prof. dr. sc. fra Ante Vučković, doc. dr. sc. Ante Nazor, prof. dr. sc. don Mladen Parlov, akademik Ivan Aralica, prof. dr. sc. Slaven Letica, akademik Josip Pečarić, Zvonimir Hodak, prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, admiral Davor Domazet-Lošo Marija Slišković, Roman Leljak, Nikola Štedul, Ante Nadomir Tadić Šutra i dr.
Iz kojeg je razloga izabrano za ime udruge Benedikt?
Budući smo udrugu osnivali u trenutku kada je bio aktualan ulazak Hrvatske u Europsku uniju odlučili smo kako će udruga nositi naziv po svetom Benediktu, jednom od zaštitnika Europe i svojedobno obnovitelju zapadno kršćanske Europe.
Na taj način smo stavili naglasak na ono što nam je cilj, a to je promicanje i zaštita temeljnih vrijednosti naše domovine u kontekstu članstva u Europskoj uniji. U svom radu nastojimo slijediti temeljno geslo svetog Benedikta „Moli i radi“ te smo možda jedna od rijetkih udruga koja većinu svojih aktivnosti započinje molitvenim okupljanjem.
Kako gledate na ulogu kršćanskih intelektualaca u hrvatskom društvu? Smatrate li da bi njihov angažman trebao biti veći?
Smatram kako je zadaća svakog odgovornog i dosljednog kršćanina, u skladu s mogućnostima, djelovati i zalagati se za pomake na bolje u sredini u kojoj živi, a pritom vodeći računa da se nikada ne dovedu u pitanje temelji kršćanstva.
Kršćanski intelektualci imaju još veću odgovornost te bi se trebali više društveno angažirati i s pozicije u kojoj jesu mijenjati stvari na bolje te se javno zalagati za promicanje kršćanskih vrijednosti. Nažalost, rijetki su kršćanski intelektualci koji su na pravi način shvatili svoju ulogu vjernika u današnjem svijetu i koji su se spremni žrtvovati za dobro domovine i šire društvene zajednice. Zbog toga se često s pravom zapitamo gdje su ti ljudi od kojih se očekuje da reagiraju kada je potrebno reagirati na zbivanja u društvu te se razočaramo kada vidimo da neke inicijative ne kreću od ljudi koji se deklariraju kao kršćani, a zauzimaju značajne uloge u društvu. Jednostavno na djelu je kod većine, među ostalima i intelektualaca, zatvorenost u osobno i briga za sebe i svoje obitelji ne mareći o nekim višim zadaćama koje se od nas kršćana u ovim turbulentnim vremenima očekuju.
Smatrate li da su mladi danas premalo aktivni na područjima politike i društva?
Mladi ljudi zasigurno nisu u dovoljnoj mjeri angažirani u društvu i politici ili pak ako se i angažiraju nisu na mjestima gdje mogu značajnije odlučivati.
Položaj mladih danas je u mnogim društvima, pa i u Hrvatskoj, jako loš te im je neizvjesna budućnost jer ne mogu osigurati egzistenciju, a to podrazumijeva zaposlenje i stambeno pitanje kako bi mogli na zdravim temeljima izgrađivati svoju obitelj. Iz tog razloga mladi su u većini slučajeva zatvoreni u svoj svijet i svoju borbu za boljitak te ne stignu razmišljati o širim društvenim i državnim potrebama te svom angažmanu u društvu i politici kako bi dali obola u promjena i inicijativama za bolje. Mladi su veliki potencijal naše domovine te je upravo zdrava mlada populacija ono što će nam odrediti budućnost. Mnogo je loših društvenih fenomena posebno u politici koji stvaraju kod mladih nezadovoljstvo i ljutnju te ih dodatno odmiču od odluke da se aktivnije uključe u kreiranje društvenih procesa. Nadam se kako ćemo u društvu i politici, na značajnim mjestima, kroz iduće godine imati veliki broj odgovornih, sposobnih i neopterećenih mladi ljudi koji su spremni žrtvovati svoje osobno za dobrobit šire društvene zajednice i napredak države nam Hrvatske.
Koliko su za današnju lošu situaciju u politici i društvu krivi materijalizam i relativizam?
Materijalizam je odrednica velikog broja ljudi danas u svijetu pa od toga nije izuzeta ni Hrvatska. Nažalost u vladajućim strukturama svih segmenata društva pa tako i politike dominiraju ljudi kojima je materijalno na prvom mjestu i koji su spremni podrediti sve osiguranju materijalnih dobara.
Pri tome ne vode računa o onome što bi stvarno trebala biti njihova zadaća, a posebno nemaju osjećaja za potrebe trenutka u kojem živimo i potrebe najugroženijih skupina u društvu. Upravo u posljednje vrijeme na vidjelo izlazi takav način djelovanje i življenja nekih od naših bivših vodećih političara, a dobro je što se počinje otkrivati i osuđivati takav nedopustiv način djelovanja. Nadam se kako će svi oni koji su zlorabili javnu funkciju u svrhu osobnog dobra biti adekvatno kažnjeni jer je nedopustivo da se pojedinci bogate na osiromašenju većine građana. Od materijalizma nisu izuzete ni druge društvene skupine te je to postao način življenja i shvaćanja svoje uloge u današnjem svijetu. Kršćani se nikako s tim ne bi smjeli pomiriti niti to prihvatiti kao temeljnu postavku života. Kada govorimo o relativizmu onda je to drugi fenomen koji nam se stalno i uvjerljivo nameće sa zapada, a rado ga prihvaćaju i proklamiraju naši vodeći mediji i liberalni intelektualci. Jednostavno kroz prihvaćanje relativizma gube se sve odrednice i vrijednosti u životu pojedinca i život se svodi na to da se zadovolje neke osobne potrebe i želje ne mareći o dubljim vrijednostima u životu kao i emocijama i potrebama drugog čovjeka. Za kršćane bi i relativizam trebao biti neprihvatljiv način življenja i poimanja života i uvijek bi trebali biti spremni braniti temeljne odrednice vjere i načina života. Nažalost sve je veći broj ljudi koji se rado prepuštaju relativizmu jer im se to čini kao najlagodniji način života te misle kako kroz takav način života čine najviše dobra za sebe.
Pred nama je 24. obljetnica stradanja u Vukovaru i Škabrnji u Domovinskom ratu, a tim povodom Hrvatska udruga Benedikt organizira manifestaciju pod nazivom „Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju“. Možete li nas upoznati s tom manifestacijom?
Hrvatska udruga Benedikt će i ove godine, četvrtu godinu za redom, organizirati kulturno-društvenu manifestaciju Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju, u znak sjećanja na događanja i žrtvu hrvatskog čovjeka u Domovinskom ratu i to u studenom 1991. godine u Vukovaru i Škabrnji, koji simboliziraju žrtvu, stradanje i otpor naše domovine i naroda u oslobodilačkom hrvatskom domovinskom ratu. Ovogodišnji Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju održat će se u Splitu od 9. do 16. studenog 2015. godine. Pozvali smo sve zainteresirane institucije, braniteljske, kulturne, studentske i druge udruge, zainteresirane organizacije i pojedince da predlože događaj ili više njih (predavanje, tribina, predstavljanje knjige, izložba, okrugli stol, predstava, javna akcija i sl.) koji žele organizirati u sklopu ovogodišnjeg Tjedna sjećanja kako bismo isti uvrstili u program. Predloženi događaj tematski mora biti vezan uz Vukovar i Škabrnju u Domovinskom ratu ili pak na Domovinski rat općenito. Ovogodišnji program Tjedna sjećanja činit će 15-ak različitih događanja, a kroz nekoliko dana objavit ćemo službeni program manifestacije. Na svima nama je obveza da se žrtva hrvatskog čovjeka i naše domovine u Domovinskom ratu nikada ne zaboravi te da radimo na promicanju istine o tome što se događalo u nama nametnutom i za nas oslobodilačkom ratu.
Autor: dnevno.hr
