KARDINAL BOZANIĆ: Crkva i hrvatski narod obilježeni su životom i smrću Alojzija Stepinca
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirao je u srijedu 4. studenoga u kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Colloquium academicum “Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja”.
U pozdravnoj riječi veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je da su Katolička Crkva u Hrvatskoj, ali i hrvatski narod obilježeni životom i smrću blaženoga Alojzija Stepinca. Crkva čuva spomen njegove svetosti, a u memoriji hrvatskoga narodnog bića duboko se utisnulo i trajno živi ime Alojzije Stepinac.
Vidljivi svjedoci toga su i dnevni posjetitelji zagrebačke katedrale i neprekinuta povorka onih koji se u tišini i molitvi zaustavljaju na blaženikovu grobu, među kojima se ističu mladi posjetitelji, rekao je kardinal Bozanić te istaknuo da je “Alojzije Stepinac u teškim vremenima nosio križ hrvatske nacije te je postao simbolom hrvatskoga identiteta”. Istaknuo je i Stepinčev osjećaj za potrebite, kao i njegovo katoličko čovjekoljublje koje se “ponajbolje očituje u njegovu odnosu prema potrebnima bilo koje razine i u njegovoj herojskoj čistoći od svake mržnje i neprijateljstva”.
Svjedočanstvo Stepinčeva katoličkoga uzora čovjekoljublja, unatoč zubu vremena ne gubi na svojoj rječitosti, nego nastavlja ižaravati svjetlo, širiti nadu i poticati dobrotu, rekao je kardinal Bozanić te istaknuo da je i taj akademski čin kao nadahnuće za služenje čovjeku.
Akademski razgovor započeo je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonimir Kusić. Uvodno je uputio na lik Josipa Jurja Strossmayera koji je mnogo učinio da Hrvatsku pozicionira u europski, civilizacijski krug. Sto godina nakon njega, pojavljuje se opet jedan biskup i to u najtežim vremenima hrvatskoga naroda, koji je također imao odlučnu ulogu u hrvatskoj povijesti. Akademik Kusić istaknuo je da nitko kao Stepinac nije ustao tako jasno i glasno protiv rasističkih zakona, a također su nebrojena svjedočanstva spašavanja Židova, Srba, komunista i svih onih koji su u NDH bili progonjeni.
U osvrtu na suđenje Stepincu, akademik Kusić rekao je kako je namjera vlasti bila zastrašivanje, no on je postao simbol nade i otpora. Njegova snaga bila je u dubokoj vjeri. Preko Stepinca napadana je Katolička Crkva i hrvatski narod, ideja slobode. Stoga nam on poručuje što je Hrvatska, što je Katolička Crkva u Hrvatskoj i što je hrvatska sloboda, rekao je akademik Kusić te ustvrdio kako Stepinac spada među najznamenitije Hrvate.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras rekao je da je građanska hrabrost ono što je kardinal Stepinac iskazivao u svim režimima u kojima je djelovao, a to je pak iskaz ljubavi prema bližnjemu. On je mnogo puta svjedočio tu ljubav, ne bojeći se pri tome jasno i glasno reći režimima koji nisu opraštali, kako se treba ponašati, rekao je dr. Boras.
Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović istaknuo je kako je bl. Alojzije Stepinac bio zagrebački nadbiskup, što znači “nije imao privilegij da vrijeme provodi u čestim i istančanim akademskim raspravama, nego je ono što je znao i ono u što je vjerovao morao ugraditi u donošenje važnih odluka”. “Osobito teško vrijeme donijelo je situacije u kojima je trebalo reagirati brzo i odlučno i susresti se s bijesom onih koji nisu mogli vidjeti daleko i koji su teške nepravde koje su činili proglašavali jedinom pravdom.
Nećete pronaći neku ozbiljnu pogrešku u nadbiskupovim odlukama, uzalud ćete tražiti neprihvatljiv stav u njegovim istupima. Doživljavam ga stoga kao velikog zaštitnika ljudi koji vode crkvene i civilne ustanove na različitim razinama odlučivanja”, rekao je Damjanović. Dodao je kako su Stepinca krasile četiri stožerne vrline klasičnoga svijeta – umjerenost, razboritost, pravednost i jakost, a izlazile su iz njegova uvjerenja i njegove zadivljenosti Božjom darežljivošću.
Ravnateljica Staroslavenskog instituta dr. Marica Čunčić rekla je da je Stepinac “bio žrtva za koju smo svi znali, premda smo više-manje šutjeli. Jedino se u katedrali njegovo ime spominjalo i tumačilo”. “Sigurna sam da je Hrvatska napustila komunističko jednoumlje zagovorom bl. Alojzija Stepinca. Bio je jedan od glavnih aktera rušenja komunizma na ovim područjima, premda toga možda nismo bili svjesni u magli straha i zastrašivanja. Mučenici su sjeme kršćana, jer se oni ne mogu izbrisati iz srca ljudi, ničim zamijeniti i ničim usporediti. Sjeme s vremenom u srcu proklija i donese rod. I mi se tada pretvaramo u stupove poput mučenika u našem srcu.
Mučeničkoga sjemena u hrvatskome narodu ima u izobilju, zato su korijeni kršćanstva u Hrvatskoj duboki i čudesno otporni, rekla je te istaknula kako je Stepinac bio svjestan da nije jedina žrtva komunističkog režima, ali je najistaknutija. Bilo je mnogo žrtava po “Lepoglavama”, “Gradiškama” i “Golim otocima” i njima se želio pridružiti. Nije htio biti drukčiji od njih, poput prvog mučenika Gospodina Isusa nije se štedio, samo da ostane uz svoje stado. Bio je duhovni otac sviju, nije pripadao jednoj osobi, nego svima koji su mu bili povjereni, i to je shvaćao krajnje ozbiljno, tako da se dobro pripravio za svoj posljednji izbor, i svoju posljednju bitku, rekla je.
Predsjednik Društva hrvatskih književnika mr. Božidar Petrač rekao je da u Stepincu gleda i prepoznaje najveći Božji dar i Crkvi i narodu u našoj nedavnoj prošlosti, uzorna čovjeka koji je svim raspoloživim sredstvima štitio i promicao vrijednosti ljudskoga dostojanstva i koji je u svakome čovjeku gledao i tražio sliku Božju. Prepoznajem u njegovu liku čovjeka koji je podizao glas protiv povrijeđenih ljudskih i narodnih prava i sloboda koji je uzeo u zaštitu svakoga čovjeka bez obzira na nacionalnu, rasnu, klasnu, ideološku i političku ili koju drugu pripadnost.
Prepoznajem u njegovu nauku i njegovim postupcima postojala čovjeka savjesti koju je uvijek usklađivao s Bogom i Božjim zakonima. Otkrivam u njegovu životu, osobito u tijeku ratnoga vihora i neposredno nakon njega orijaško hrvanje u svijetu između dobra i zla iz koje izlazi čiste savjesti, a u njegovoj posljednjoj rečenici “Budi volja tvoja” njegov temeljni credo potpuno prianjanje uz Krista Isusa, rekao je Petrač.
Prof. dr. Stipe Botica s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu kratko je analizirao Dnevnik Josipa Vranekovića koji kronološki prati Stepinčevo zatočeništvo u Krašiću. Stepinac se svugdje pokazuje iznimno čvrst, čovjek duboke vjere i pouzdanja, sav odan plemenitoj ideji koja mu je omogućila da se bez zadrške herojski postavi.
Stepinac nije pasivna osoba koja se prepustila usudu, već iznimno aktivna osoba koja stalno propitkuje svoj život i postupke. Imao je čvrsto uvjerenje u pobjedu Crkve i kršćanskih načela u zlom vremenu. Vjeruje u narod koji se neće pokolebati, no spominje lošu odliku našega naroda, a to je psovka. Botica je istaknuo i da u Dnevniku nema netrpeljivosti prema Srbima, ali ima niz detalja koji pokazuju kako se neki ponašaju. Dao je i kraći osvrt na jezik i stil te istaknuo kako Stepinčev govor krase mnogi aforizmi i poslovice.
Zamjenik ravnateljice Hrvatskog instituta za povijest dr. Gordan Ravančić govorio je o liku kardinala Stepinca u našoj povijesti. “Smatram da je bl. Stepinac uistinu živio i djelovao u skladu sa svojim biskupskim geslom ‘In te, Domine, speravi’. Spočitavati mu navodnu kolaboraciju s ustaškim režimom apsurdno je, jer imajući u vidu njegove propovijedi, i djelovanje, pa i crkveno načelo ‘caru carevo, Bogu Božje’ koje Katolička Crkva provodi u svim narodima i zemljama svijeta, sasvim je jasno da je nadbiskup Alojzije Stepinac činio sve u svojoj moći da očuva integritet svoje Crkve i pastve trudeći se pomoći potrebitima bez obzira na vjeru, rasu i političko uvjerenje, a da istovremeno ne ugrozi interes Crkve”, istaknuo je dr. Ravančić.
Postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja predstavio je kanonski tijek postupka za proglašenje svetim kardinala Stepinca. Iznoseći više podataka o Stepincu, mons. Batelja posebno je istaknuo kako je nadbiskup Stepinac zajedno s brojnim Srbima okupljenima u 21 skupinu suradnika s Caritasom Zagrebačke nadbiskupije i Međunarodnim crvenim križem uspio spasio od smrti 27.215 srpske djece, ratne siročadi, velik broj žena i muškaraca. Dokumente o tome mons. Batelja će predočiti na skorašnjem simpoziju.
“Pojava Alojzija Stepinca i njegova uloga u II. svjetskom ratu doista su svijetla točka čovječanstva i proročki glas koji je u svim vremenima upozoravao na zlo, a branio dostojanstvo čovjekove osobe stvorene na sliku Božju”, rekao je mons. Batelja.
Riječ zahvale sudionicima akademskog razgovara, kao i svima koji su se kao slušatelji odazvali uputio je dekan KBF-a dr. Tonči Matulić. “U blaženikovu bogoljublju blistavo i čisto sjaji i grije nas sunce Gospodinove čovjekoljubivosti. U tebi, bl. Alojzije Stepinče, prepoznajemo gorljivu ljubav prema čovjeku, prema svakom čovjeku bez ikakve razlike. U tebi, bl. Alojzije Stepinče, vidimo kako se samo vještinom evanđeoske ljubavi može suptilno i jasno razlikovati zlo od zločinca, laž od lašca, grijeh od grešnika, kako da se zlo, laž i grijeh hrabro osude i odbace, ali čovjek uvijek poštuje i ljubi.
Ti, bl. Alojzije Stepinče, koji nas svojim svjedočanstvom života i danas oduševljavaš, koji nas činiš sretnima i ponosnima što u tebi vidimo Božje čovjekoljublje i čovječje bogoljublje na djelu zagovaraj, moli, potiči, prati, čini što si uvijek činio kod Boga Oca našeg nebeskog da i naše čovjekoljublje danas bude sjajno poput sunca, snažno kao ljubav i privlačno kao ljepota”, rekao je dr. Matulić.
U glazbenom dijelu sudjelovao je mješoviti zbor Instituta za crkvenu glazbu Albe Vidaković KBF-a u Zagrebu, a program je vodio glumac Adam Končić koji je čitao i odlomke iz Stepinčevih propovijedi. Akademskom činu nazočili su i apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D’Errico, varaždinski biskup Josip Mrzljak, sisački biskup Vlado Košić, umirovljeni đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, zagrebački pomoćni biskupi Valentin Pozaić, Ivan Šaško i Mijo Gorski, potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner, izaslanik predsjednice RH Andro Krstulović Opara, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica fra Jure Šarčević.
Na akademskom činu bilo je i više veleposlanika i članova Diplomatskog zbora akreditiranih u RH, dekani više zagrebačkih fakulteta, kao i predstavnici drugih vjerskih zajednica, među kojima i Srpske pravoslavne Crkve i Židovske općine Zagreb, te profesori i studenti KBF-a, kao i velik broj redovnica i vjernika laika.
MISIJA / IKA
