Prvi put nakon samostalnosti Hrvatska je u ustavnoj krizi

S odgođenim konstituiranjem Sabora i nemogućnošću da se odredi mandatar za sastav nove Vlade, Hrvatska je po prvi put od samostalnosti ušla u ozbiljnu, ne samo parlamentarnu nego i u ustavnu krizu.

To je dokaz da je hrvatski politički sustav počeo pucati po šavovima, jer postojeći Ustav, nekoliko puta nadopunjavan po dnevno-političkim potrebama, više ne odgovara promijenjenim društvenim i političkim okolnostima.

To je shvatio bivši predsjednik Ivo Josipović pa je ponudio novi Ustav koji bi mu dao veće ovlasti, ali je sva sreća da je na izborima izgubio jer bi s političkim nazorima bivšeg predsjednika bila dovedena u pitanje sama opstojnost države.

Problem je što ni politička ni javna elita, ako ovo drugo u Hrvatskoj uopće postoji, ne shvaćaju da je na političku scenu stupila potpuno nova generacija birača koju ne zanimaju ni ustaše ni partizani, nego bolji život u njihovoj državi. Tu generaciju predstavljaju inicijative Željke Markić s njezinom udrugom „U ime obitelji“, „Živi zid“ Ivana Vilibora Sinčića i sada MOST nezavisnih lista Bože Petrova. To je proces koji je jednostavno nezaustavljiv.

U sadašnjoj krizi ključevi rješenja s jedne strane nalaze se u političkoj poziciji MOST-a, a u krajnjoj liniji u rukama predsjednice Republike. Most je ušao u izbornu bitku s dvije glavne teze, prvo da ne će koalirati ni s HDZ-om ni s SDP-om, a drugom da će ustrajavati na reformskoj Vladi. Božo Petrov je sam sebi skočio u usta s prvom obvezom, jer tvrdoglavim inzistiranjem na velikoj koaliciji gazi svoje obećanje deponirano kod javnog bilježnika. Svoj diletantizam, kao uostalom i cijeli MOST, kojega je preko Prgometa Zoran Milanović želio razbiti, Božo Petrov potvrđuje na zahtjevu za formiranje koalicijske reformske Vlade, premda je teško shvatljivo da se Zoran Milanović uklapa u takav projekt, jer je u protekle četiri godine njegova Vlada dovela zemlju na rub grčkog bankrota.

Budući da je velika koalicija teško izgledna ostaju dvije mogućnosti. Ili da se MOST priključi jednoj od koalicija, a svjetonazorski mu je bliža Domoljubna koalicija, ili da krizu riješi u skladu s ustavnim ovlastima predsjednica Republike. Ona je odgovorna za „redovito i usklađeno djelovanje, te za stabilnost državne vlasti“. Predsjednica je uostalom to jučer i najavila, pa je u ovom ozbiljnom trenutku najvažnija ta njezina ustavna obveza, odbijajući sve pritiske koje se na nju vrše. Ponašanje koalicije „Hrvatska raste“ Zorana Milanovića s njegovim najavama da ne će prepustiti vlast mogućoj stručnoj Vladi prije novih izbora već graniči na puzajući državni udar i toga Kolinda Grabar Kitarović mora biti duboko svjesna.

Vjekoslav Krsnik

Odgovori

Skip to content